Način na koji NIS eksploatira naftu u Srbiji ne samo što ugrožava životnu sredinu već i trajno dovodi do uništenja rudnih bogatstava.

 Na srpskim naftnim poljima Rusi koriste metodu frakturiranja, koja je zabranjena u drugim zemljama, piše Blic, list blizak vladi Aleksandra Vučića. Riječ je o metodi koja se ne koristi nigdje u svijetu, takozvanom frakturiranju, što podrazumijeva da se u bušotine ubacuju pumpe kojima se naglo diže pritisak, kako bi se izbacile što veća količina nafte, tvrdi list. Upravo zbog takve tehnologije, koja u svijetu nije dopuštena, a ne koristi je ni Gazprom Neft (vlasnik NIS-a) u Rusiji, srpska naftna polja su na izdisaju. Stručnjaci tvrde da je gotovo nedopustivo da nitko od predstavnika države, koja je manjinski vlasnik NIS-a, nije kontrolirao što se radi s nacionalnim bogatstvom kakvo predstavlja nafta.

Upozoravaju da, nastavili li se tako, 2021. godine Srbija neće imati ni kap svoje nafte, iako je godišnje iz vlastitih naftnih polja proizvodila milijun tona. "Treba se znati da je Gazprom Neft na srpska naftna polja uveo praksu koju na svojima ne primjenjuje, jer svoja ne želi zatvoriti, što za srpska ne vrijedi. Oni, naime, posebnim pumpama koje naglo dižu pritisak izbacuju velike količine nafte. Te pumpe razvaljuju cijelu bušotinu, a nafta nekontrolirano kreće u svim pravcima. Ta metoda se ne koristi čak ni u zemljama koje imaju mnogo veće količine nafte, budući da se nalazišta brzo iscrpe. Usto, trajno narušavaju životnu sredinu", kaže za Blic Milan Blagojević, tehnolog koji je dugo radio na naftnim poljima u Libiji.

Pustoš na naftnim poljima
"To je nedopustivo jer znam da je na nekim naftnim poljima ostala pustoš i država je morala to zaustaviti. Znam da je bivša ministrica energetike Zorana Mihajlović najavljivala da će reagirati, ali izgleda da se od toga odustalo. Treba znati da je prodaja NIS-a za 400 milijuna eura značila zapravo prodaju prava na istraživanje i korištenje srpskih rezervi nafte i plina vrijednih čak sedam milijardi eura. Srbija ima dokazane rezerve od 10,5 milijuna tona nafte i 4,35 milijardi prostornih metara plina. Gazprom je i povlašten i kada je u pitanju plaćanje davanja za izvlačenje tih rezervi. Prema mojim saznanjima, ukupna vrijednost rezervi iskorištenih samo 2013. godine je oko 800 milijuna eura. To znači da je samo te godine vrijednost iskorištenih rezervi bila dvostruko veća od cijene koju je Gazprom Neft platio za 51 posto NIS-a", kaže Blagojević. 

Skup posao za srpsku stranu
U tom odgovoru možda se krije srpske vlasti koja preko lista bliskog srpskoj vlasti potpuno neuobičajeno napada svog ruskog partnera u naftnoj industriji. Drugim riječima, Vučić vjerojatno želi promjenu ugovora s Rusima. I iz izjave bivše ministrice energetike Zorane Mihajlović iz 2013. dalo se naslutiti nezadovoljstvo ruskim partnerom, navodi Blic.

"Moramo zaštititi naše resurse. Za Srbiju je bitno kojom se brzinom eksploatiraju naftna nalazišta i hoće li ona biti potpuno iscrpljena. Pitanje za NIS je bavi li se istraživanjem novih naftnih polja ili samo eksploatacijom onoga što imamo. Naš interes je da istražujemo i čuvamo naša nalazišta za sve generacije koje dolaze. Postoje indicije da se ubrzano eksploatiraju domaća nalazišta i zato trebamo razgovarati o tim pitanjima s vodstvom NIS-a", rekla je tada Zorana Mihajlović, ali njena inicijativa nikad nije provedena.

Detaljnu analizu situacije u NIS-u nedavno je dao i ekonomski analitičar Dimitrije Boarov. "Srbija je u NIS-u proteklih osam godina unijela vrijednost nacionalnog blaga, nafte i plina, koja se procjenjuje na 4,198.812.447 eura, a prihodovala je ukupno 793 milijuna eura po osnovu rudne rente, dividendi, neraspoređene dobiti i poreza na dobit. Što znači da je Srbija konsolidaciju NIS-a, uz rusko posredovanje, platila 3,4 milijarde eura", kaže ekonomski analitičar Dimitrije Boarov. 

NIS opovrgava Blic

'Frakturiranje se koristi svugdje u svijetu'
NIS je opovrgao pisanje Blica da u Srbiji primjenjuje frakturiranje koja je u svijetu zabranjeno. NIS navodi da se hidrauličko frakturiranje sloja (GRP) koristi u svim velikim naftnim kompanijama u svim dijelovima svijeta. Velika aktivnost u GRP-u bilježi se u Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, na morskim bušotinama u Europi, a u SAD-u na 90% novih bušotina, navodi NIS.