Da bi postigla ciljani godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane od 11 milijardi eura, Srbiji je potrebno ulaganje pet milijardi eura za "spajanje" oko tri milijuna poljoprivrednog zemljišta sa sustavom za navodnjavanje, što je dvostruko manje od desetogodišnje štete pričinjene od suše. U Srbiji je u tijeku popis poljoprivrednih gospodarstava kako bi se dobio točan podatak o veličini poljoprivrednih površina, ali se iz bez toga zna kako je najmanje 200.000 hektara izvan uporabe.

Neiskorišteni kapaciteti

Na to je ukazano na 4. konferenciji o obnovljivim izvorima energije i poljoprivredne proizvodnje, koji su u uskoj vezi, jer se od otpada u poljoprivrednoj djelatnosti, slami, šumi, stajskom gnojivu, suncokretove i sojine ljuske, melase od šećerne repe može proizvesti energija, što daje milijun tona nafte, odnosno četvrtinu uvezene količine, koja predstavlja najveći uvozni izdatak za zemlju. Trenutačno se od obnovljivih izvora proizvodi energija ukupne snage od 18 megavata, što je izuzetno skromno u odnosu na mogućnosti. Srbiji, prema onome što je dominiralo na skupu, potrebna je nova poljoprivredna politika kako bi se njezin udio zajedno s prehrambenom industrijom povećao u BDP-u sa sadašnjih 19 posto. U prvom se redu pod time podrazumijeva veće ulaganje iz državnoga proračuna kao i povećanje broja stručnih kadrova. Zbog toga apsurdno djeluje odluka nove vlade da otkaže usluge 650 agronoma koji su pružali savjetodavne usluge individualnim poljoprivrednim gospodarstvima. Njihove plaće nisu predstavljali velike izdatke za vladu, ali se odlučila na taj korak, jer su agronomi uveli 100.000 kućanstava u sustav za dobivanje subvencija, što je Ministarstvo poljoprivrede ocijenilo kao velik trošak.

Rakija na sivom tržištu

Taj vladin potez smatra se velikom pogreškom jer bez angažiranja struke Srbija neće biti u mogućnosti koristiti pristupne fondove EU za razvoj poljoprivrede više od njihove jedne četvrtine.  Na to je ukazao prof. dr. Miladin Ševarlić, koji je osporio vladinu tvrdnju da će proračun za poljoprivredu u 2013. godini biti udvostručen. Usporedbom podataka Ševarlićev izračun pokazuje kako će iduće godine poljoprivreda raspolagati sa šest milijuna eura manje u odnosu na ovu godinu. Zbog pogrešne poljoprivredne politike Srbija godišnje gubi više od milijardu eura. Ključni promašaj dogodio se u privatizaciji kada su mnogi poljoprivredno-industrijski kompleksi prodani po niskoj cijeni, i to kupcima bez iskustva u toj djelatnosti. Zbog nesređenih prilika na tržištu 80 milijuna litara najkvalitetnije rakije plasira se preko tzv. sivog tržišta pa država samo od nenaplaćenog PDV-a godišnje gubi više od 25 milijuna eura, a na drugoj strani plaća skupe kredite za razvoj poljoprivrede. Istovjetno se događa i u proizvodnji meda, kojega izvozni potencijali nisu ni približno iskorišteni. Prema ocjeni stručnjaka, izvozom meda može se prihodovati više od milijardu eura, što je dvostruko više od sadašnjih izvoznih rezultata.

Strateška grana

U vladinoj ekonomskoj politici poljoprivrednoj djelatnosti je dano strateško značenje. To potvrđuje i podatak prema kojemu su samo u listopadu održana tri skupa posvećena unapređenju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Riječ je o skupovima "Hrana za Europu", "Treća međunarodna konferencija o prehrambenoj industriji" i "Nacionalna konferencija o agrobiznisu". Davanje većeg značenja poljoprivredi koja jedina ostvaruje suficit (više od milijardu eura) u robnoj razmjeni s inozemstvom uslijedilo je nakon saznanja kako je proizvodnja hrane za Srbiju isto što i nafta za zemlje u kojima se radi njezina eksploatacija. Osim toga srpsku poljoprivredu već od 2014. godine očekuje oštra konkurencija proizvođača iz EU kada će uvoz poljoprivrednih proizvoda biti liberaliziran, a produktivnost srpske poljoprivrede daleko je ispod europske.