Vježbajući prije osam godina u teretani, američki tinejdžer Luke Lintz primijetio je da mu pri bench pressu smetaju žičane slušalice. Bežične su se tada tek počele pojavljivati u trgovinama, a Lintz ih nije mogao pronaći na domaćem tržištu. Sinula mu je poslovna ideja. S bratom je prikupio 10 tisuća dolara ušteđevine te iz Kine u Sjevernu Ameriku uvezao seriju slušalica bez žice. Iste godine Apple je na tržište lansirao AirPods. Sav marketing radili su putem Instagrama.

“Mi smo u osnovi bili meme stranica, što nam je donijelo milijune pregleda”, rekao je Lintz. Umjesto da objave usredotoče na proizvod koji nude kupcima, objavljivali su memeove i dodavali oglase za slušalice u naslovima objava i u prvih šest mjeseci prodali svih 500 bežičnih slušalica koje su kupili od ušteđevine.

“Bio je to savršen primjer plasiranja pravog proizvoda u pravo vrijeme”, istaknuo je mladi poduzetnik.

NAGLASAK NA BRENDIRANJU

Troškove dostave pokrivali su kupci, tako da je Lintz morao platiti samo opremu kojom je snimao promotivne videe i malu mjesečnu naknadu za skladištenje robe koju je prodavao. Uspio je povećati poslovne prihode na više od 600 tisuća dolara do 2018. kada je završio srednju školu. “Nisam imao veliku viziju o tome u što će se to pretvoriti. Bilo je to više da ispunim svoje vrijeme nečim produktivnim” kazao je za Business Insider.

Prije 20 godina, Lintzov posao bio bi nemoguć san. U eri koja je prethodila društvenim mrežama kao i internetskom pristupu kineskim proizvodima i uslugama poput Shopifyja za pokretanje sličnog posla osim mnogo novca, bili su potrebni mjeseci rada. Predavač na poslovnoj školi Fowler College of Business pri Državnom sveučilištu San Diego Bernhard Schroeder prisjetio se da je softver potreban za održavanje stranice za online trgovinu nekada koštao od 50 do 100 tisuća američkih dolara. “Sada možete unajmiti Shopify kao rješenje za e-trgovinu u oblaku po cijeni od 50 dolara”, usporedio je. Ostali aspekti osnivanja tvrtke također su postali lakši. Nekada ste se s nekim morali susresti licem u lice, a za to ste najprije trebali steći njihovo povjerenje, rekao je Schroeder. “Niste mogli lako pronaći druge poduzetnike, umrežiti se s njima i pitati ih: Što ste učinili dobro? Što ste učinili krivo?”.

Poduzetništvo se u posljednjih nekoliko desetljeća znatno izmijenilo: marketing putem društvenih mreža, jeftini poslovni softveri i pristupačni alati za analizu podataka značajno su smanjili infrastrukturne troškove biznisa. Studija Ernst&Younga (EY) i Economic Innovation Groupa (EIG) iz 2016. pokazala je da je 62% mladih od 18 do 34 godine razmišljalo o pokretanju vlastitog biznisa, no 42% njih kao glavnu prepeku na tom putu navelo je financijska ograničenja.

Nakon pandemije nastupila je promjena. Stopa pokretanja startupova u 2021. zabilježila je najveći godišnji porast u gotovo dva desetljeća, dosegnuvši 8,9% nakon što je ostala nepromijenjena u prethodnih pet godina, a stručnjaci očekuju nastavak tog trenda.

Prošlogodišnje istraživanje koje je objavio GoDaddy ističe da se mikropoduzeća koja su pokrenuli Zoomeri i milenijalci raste brže u usporedbi brojem mikropoduzeća čiji vlasnici pripadaju generaciji X ili baby boomerima. Taj trend pratilo je i visoko školstvo. Studija Ewing Marion Kauffman Foundationa iz 2013. pokazala je da je broj kolegija o poduzetništvu narastao s oko 250 u 1985. na više od 5000 još 2008. godine.

Prije interneta, pokretanje posla predstavljalo je ozbiljnu gnjavažu. Pristup istraživanju tržišta i industrijskim trendovima bio je ograničen i često skup. Za vidljivost i prepoznatljivost u javnosti vlasnici su biznis morali oglašavati u novinama, na radiju ili na televiziji, a uspjeh neke marketinške kampanje bilo je teško odrediti. Testiranje novih ideja i proizvoda zahtijevalo je opsežne marketinške napore, a prikupljanje podataka za većinu startupova bio je tek koncept u povojima.

Još prije 15 godina, svi uobičajeni dijelovi poslovanja – knjigovodstvo, izrada web stranice kao i upravljanje projektima bili su iznimno dugotrajni i neučinkoviti. Jedna od najznačajnijih promjena u današnjem poduzetništvu novi je naglasak na brendiranju. Unatoč impresivnom prihodu u 2018., Lintzova tvrtka završila je u dugovima od 300 tisuća dolara. Shvatio je da je bolji u izgradnji osobnog brenda nego u prodaji slušalica pa je te jeseni tvrtku HighKey pretvorio u agenciju za odnose s javnošću i polako otplatio dug. “Uspjeli smo ostvariti 20 milijuna dolara prihoda isključivo putem Instagram DM-a, bez prodajnih poziva”, kazao je Lintz koji ima više od milijun pratitelja na svom Instagram računu na kojem objavljuje savjete i priče o svom poslovnom putu. Osobno brendiranje preduvjet je za izgradnju kredibiliteta, smatra Lintz. “Prije je vaš identitet bio na drugom mjestu, a stvar koju ste razvijali na prvom mjestu. Ali sada, mnogi kažu da moraju imati identitet prije nego što uopće počnu”, istaknuo je Schroeder.

VAŽNOST OSOBNOG BRENDA

Društvene mreže kao i brojni digitalni alati za stvaranje sadržaja pomogli su usponu kreativne ekonomije vrijedne 250 milijardi dolara, a uspostavljanje osobnog brenda postalo je posao. Čim počnete proizvoditi sadržaj koji privlači publiku, možete privući partnerstva s markama, sponzorirani sadržaj i prodaju robe. Tako poduzetnici i sebe pretvaraju u proizvod.

Činjenica je da oni koji pripadaju generaciji Z kao digitalni urođenici nove tehnološke trendove praktički imaju ‘u krvi’, no s obzirom na to da 30 posto startupova propadne u roku od dvije godine, a polovina ih ne doživi ni peti rođendan, kako navodi Fundera, pred mladima koji odluče zaplivati u poduzetničkim vodama njima nije lak zadatak.

Ipak, zahvaljujući internetu i digitalnim alatima testirati poslovne ideje nikad nije bilo lakše. Kakav će pritom biti ishod, ovisi o puno više faktora.