NIS Petrol dobio od strane bugarske komisije za zaštitu konkurencije dozvolu za kupnju osam benzinskih crpki u četiri bugarska grada. Time je i službeno okončana kupoprodajna procedura započeta u kolovozu prošle godine.

Prije najnovije dozvole bugarske antimonopolske komisije NIS petrol je osigurao kupovinu ukupno 19 benzinskih crpki u toj zemlji. U pogledu zastupljenosti na bugarskom naftnom tržištu NIS Petrol pokriva 0,6 posto.

NIS Petrol se nalazi u stopostotnom vlasništvu NIS u kojemu ruski Gazpromnjeft ima 51 posto vlasništva. Kupovina benzinskih crpki u Bugarskoj predstavlja realizaciju programa prema kojemu NIS kani postati vodeći proizvođač naftnih derivata u regiji. Zavšetkom tehnološke modernizacije pančevačke rafinerije (u koju je uloženo 500 milijuna eura), njezini proizvodni kapaciteti dvostruko premašuju potrebe srpskog tržišta na kojemu se godišnje prodaju derivati proizvedeni iz četiri milijuna tona nafte.

Pored Bugarske NIS je već „zakoračio“ u Rumunjsku i Republiku Srpsku, a ima plan ući i u Mađarsku.

Prema kazivanju Kirila Kravčenka, glavnog direktora NIS-a ta kompanija će u sljedeće tri godine uložiti 1,5 milijardu eura u povećanje proizvodnje, veću eksploataciju nafte i plina, kako u Srbiji tako i u susjednim zemljama, te u proširenju prodajne mreže.

U srpskoj vladi je u tijeku priprema zakona kojim bi se povećala rudna renta s tri na 10 posto. Kada je riječ o ekspolotaciji nafte i plina među vladinim ministrima postoji duboku razmimoilaženje. Milan Bačević smatra kako rentu na naftu i plin ne bi trebalo povećavati, jer bi to ugrozilo međudržavni sporazum s Kremljom, koji predstavlja temelj suradnje dviju zemalja u energetskom sektoru. Prodaja NIS-a Gazpromnjeftu, kao i gradnja plinovoda Južni tok kroz Srbiju, te izgradnja plinskog skladišta Banatski Dvor predstavljaju dijelove toga sporazuma.

Ruski dio menadžerskog tima u NIS je već upozorio kako ne pristaje na povećanje rente za naftu i plin, pozivajući se kako to nije predviđeno generalnim energetskim sporazumom. Zbog toga Bačević upozorava kako bi povećanjem rente mogli biti ugroženi drugi projekti, prije svega prolaz Južnog toka, što predstavlja„srpski san“ star više desetljeća.

Na drugoj strani Zorana Mihajlović, ministrica energetike, izražava zabrinutost zbog ubrzane eksploatacije domaćih izvora nafte i plina od strane NIS, što bi dovelo do njihovog brzog smanjenja kapaciteta. Prema dosadašnjim procjenama Gazpromnjeft je od eksploatacije srpske nafte i plina već vratio 400 milijuna  eura, koliko je platio za stjecanje većinskog udjela od 51 posto.

Privatizacija NIS-a od samog njezina početka propraćena je kontraveznim i suprostavljenim gledištima. U jednom dijelu stručne i političke javnosti postoji uvjerenje kako je NIS poklonjen ruskoj kompaniji, dok druga strana uzvraća konstatacijom kako je, nakon preuzimanja, NIS od velikog gubitaša postao najprofitabilnija domaća kompanija s perspektivom da lanjsku dobit od 160 milijuna eura znatno uveća u ovoj i sljedećim godinama.