Nakon višegodišnjih praznih obećanja priča oko gradnje prve autoceste u Crnoj Gori, koju je trebao graditi konzorcij Konstruktora IGH i Tehnike, ponovo kreće iz početka. Dugo najavljivani crnogorski gospodarski projekt stoljeća, 170 kilometara autoceste od Bara do Boljara, na granici sa Srbijom, prema najavama novoga ministra prometa i pomorstva Crne Gore Ivana Brajovića, konačno bi se mogao početi realizirati u drugoj polovici ove godine.

Tajni pregovori
Brajović kaže da crnogorska vlada vodi intenzivne pregovore sa tri ozbiljna partnera oko gradnje autoceste – sa kineskom Poly grupom, Europskom investicijskom bankom (EIB) i tursko-američkim konzorcijem ENKA-Bechtel.Detalji pregovora zasad se čuvaju od javnosti, ali novi ministar prometa ne krije da se razgovara i o smanjenju profila buduće prometnice na pojedinim dionicama na kategoriju poluautoceste. Dosad je Podgorica tu mogućnost isključivala. Prvobitne procjene su govorile da će crnogorska autocesta koštati oko tri milijarde eura, čak je prema nekim procjenama izračunato da je kilometar te prometnice zbog izuzetno teške konfiguracije terena kroz koju prolazi procijenjen kao najskuplji na svijetu. Međutim, prihvaćanjem mogućnosti smanjenja profila na pojedinim dionicama, moglo bi doći do smanjenja cijene.

Stručnjaci EIB-a u dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima crnogorske vlade u više navrata su inzistirali da se u Crnoj Gori ne gradi autocesta već poluautocesta ne samo zbog toga što će takva prometnica manje koštati već i zbog toga što smatraju kako prometni pravac Bar-Boljare nema dovoljnu prometnu frekvenciju.Druga povoljna okolnost kada je u pitanju cijena jeste globalna ekonomska kriza koja ide na ruku Crnoj Gori jer su, u odnosu na prilike od prije pet-šest godina značajno pale cijene gradnje i građevinskog materijala.U posljednjih nekoliko mjeseci favorit za financiranje izgradnje crnogorske autoceste bio je EIB. Međutim, sada u ravnopravnu utrku ulaze i kineski, američki i turski graditelji. Ako se Crna Gora odluči za kineski konzorcij morat će odustati od modela privatno-javnog partnerstva na čemu se inzistiralo od samog početka zagovaranja ideje o izgradnji autoceste. U tom slučaju Crna Gora i Kina morat će sklopiti međudržavni sporazum jer kineski ustav ne poznaje kategoriju privatno-javnog partnerstva.

Treća sreća
Podsjećamo, nakon što splitski Konstruktor nije pribavio valjana bankarska  jamstva Podgorica je pristupila pregovorima sa grčko-izraelskim konzorcijem Actor-Shikun Binui koji je ponudio za 1,3 milijarde eura veću cijenu od Konstruktora što je Crna Gora odbila. Sada se vjeruje da će, u trećem pokušaju, biti pronađen pravi izvođač.Na ruku Crnogorcima u gradnji nove autoceste idu i sve uvjerljivija obećanja iz Srbije da će se intenzivirati gradnja autoputa od Čačka do Boljara. To bi značilo da bi autocesta od Bara do Boljara dobila puni smisao jer bi imala produžetak do Beograda, a time i priključak na važne europske prometne koridore.Za gradnju autoceste od  Čačka do Boljara također su zainteresirane kineske i turske kompanije, možda čak iste one koje bi gradile od Bara do Boljara, pa je i to razlog više da se vjeruje da će obećanje o konačnom početku radova na izgradnji crnogorske autoceste u drugoj polovici ove godine biti održano. 

Kronologija

lipanj 2009.
Crnogorska vlada prihvatila tekst ugovora s konzorcijem predvođenim Konstruktorom koji još čine IGH i Tehnika o koncesiji za projekt izgradnje autoceste kroz Crnu Goru od Bara do Boljara na granici sa Srbijom. Konstruktor je procijenio da je vrijednost čitave autoceste 2,77 milijarda eura, od čega bi država sudjelovala s 1,74 milijarde eura, što bi plaćala u idućih 30 godina, koliko bi trajao i koncesijski ugovor.

listopad 2009.
Počeli prvi radove na budućoj žili kucavici Crne Gore, i to na njezinoj najtežoj dionici Podgorica-Mateševo. Obje ugovorne strane uložile su po 25 milijuna eura za početak pripremnih radova, s tim da Konstruktor financijsku garanciju za preostalih 407 milijuna eura za prvu dionicu treba predati do 9. prosinca 2009.

listopad 2009.
Istodobnim zajedničkim rezanjem vrpce premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije, Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković označili su u selu Gornje Mrke, u brdima iznad Podgorice, početak gradnje autoceste.

studeni 2009.
Crnogorska oporba optužuje Vladu da gradnja autoceste koja je povjerena hrvatskom konzorciju na čelu s Konstruktorom ima elemente korupcije.

prosinac 2009.
Vijeće za izgradnju autocesta u Crnoj Gori, kojim predsjeda premijer Milo Đukanović, Konstruktoru je za 60 dana produljilo rok za dostavu finacijskih jamstava.

siječanj 2010.
Dok crnogorska vlada čeka jamstva Konstruktora počela je neformalne pregovore s drugorangiranim grčko-izraelskim konzorcijem Actor-HCH koji je za gradnju autoceste Bar-Boljare tražio 1,3 milijarde eura veću cijenu od Konstruktora.

veljača 2010.
Hrvatski konzorcij dostavlja tražena jamstva za financiranje izgradnje autoceste Bar-Boljari, no pokazalo se da jamstva nisu valjana.

ožujak 2010.
Konstruktor i IGH izgubili su posao nakon što bankovna jamstva koja su dostavili u posljednji tren nisu bila dovoljna. Podgorica službeno počinje pregovore s konzorcijem Actor-HCH.

travanj 2010.
Kineska Exim banka spremna financijski podržati projekt Konstruktora.

svibanj 2010.
Crnogorski Savjet za izgradnju autoputova jednoglasno prihvatio ponudu grčko-izraelskog konzorcija.

listopad 2010.
Ni grčko-izraelski konzorcij nije osigurao valjana jamstva.

prosinac 2010.
Crnogorska vlada poslala je službeni poziv kineskoj tvrtki Poly Technologies za početak pregovora o izgradnji autoceste.

siječanj 2011.
Crna Gora ne isključuje mogućnost da Konstruktor bude podizvođač ako Crna Gora sklopi međudržavni sporazum s Kinom o izgradnji autoceste.

lipanj 2011.
Crnogorska vlada najavljuje da će tražiti tehničku i konzultantsku pomoć investicijskog odjela Europske komisije.

listopad 2012.
EIB Crnogorcima predlaže gradnju poluautoceste.