Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je Gorenje Zagreb s 1,56 milijuna kuna zbog kršenja tržišne utakmice. Naime, kako pojašnjavaju iz AZTN-a, Gorenje je sklopilo više zabranjenih sporazuma s trgovcima te dogovaralo maloprodajne cijene.

Pogodovali e-trgovcima
"Gorenje je svojom rabatnom politikom na nedopušten način poticao trgovce da se pridržavaju fiksnih ili minimalnih cijena koje im je nametnuo te je ujedno vršio nedopušten pritisak na trgovce koji se tih cijena nisu pridržavali", kažu u AZTN-u. Dodaju da je Gorenje Zagreb takvu poslovnu politiku provodilo putem odredbi Prodajnih uvjeta za bijelu tehniku za 2010. koji su činili sastavni dio njegovih tipskih ugovora, u razdoblju od listopada 2010. do veljače 2011. Nakon toga, sve do studenoga 2014., Gorenje Zagreb je putem elektroničke komunikacije aktivno nadziralo pridržavaju li se njegovi kupci u prodaji ili preprodaji utvrđene fiksne ili minimalne cjenovne razine.  "Na taj je način Gorenje Zagreb ograničavalo pravo neovisnih trgovaca da slobodno određuju prodajnu cijenu proizvoda te je time kršio propise o zaštiti tržišnog natjecanja. Zbog toga je AZTN sklopljeni sporazum proglasio ništetnim", kažu u Agenciji.

U nadzor Gorenja se krenulo po prijavi podnositelja sa zaštićenim identitetom, nagađa se da se radi o jednom od trgovaca kojima se nije svidjela praksa Gorenja. Zanimljivo je da se tijekom postupka izvršio i pretres ureda slovenske tvrtke. "Tijekom postupka se pokazalo da postoje indicije da rabatna i cjenovna politika Gorenja Zagreb prema poduzetnicima koji se bave internetskom prodajom u odnosu na poduzetnike koji se bave klasičnom prodajom, predstavlja moguće ograničenje pasivne prodaje. Međutim, iz sadržaja dokumentacije i očitovanja prikupljenih tijekom postupka, Agencija je  zaključila da pored mogućeg ograničavanja pasivne prodaje, postoji i osnovana sumnja na primjenu fiksnih ili minimalnih cijena, odnosno da je određivanje cijena i odobravanje popusta pojedinim poduzetnicima koji prodaju proizvode marke Gorenje, rezultat pritiska i/ili poticaja, kažu u AZTN-u.

Stoga je Agencija temeljem naloga Visokog upravnog suda provela i nenajavljenu pretragu tijekom koje su pronađeni dokazi koji ukazuju na to da je Gorenje izričito tražilo suradnju drugih poduzetnika i na njih vršilo pritisak kako bi jednostrano provelo svoju poslovnu politiku. "Gorenje je s jedne strane svojom rabatnom politikom na nedopušten način poticalo kupce da se pridržavaju prodajnih cijena koje im je nametnulo, a s druge strane je poduzetnicima koji se nisu pridržavali nametnutog sporazuma, odbijalo daljnje isporuke svojih proizvoda. Kako bi utvrdio odstupa li neki kupac snižavanjem cijena od propisane cjenovne razine, Gorenje Zagreb je aktivno nadziralo njihove prodajne cijene i uspoređivalo ih s preporučenim cijenama. Pri tome djelovao samoinicijativno, ali i na temelju dojava drugih kupaca da se netko od njihovih konkurenata ne pridržava utvrđenih cijena", kažu u AZTN-u. Iako smo za komentar slučaja zamolili i Gorenje Zagreb, do zaključenja novina nismo dobili njihovo očitovanje. 

Ovlasti za pretres
Kako pojašnjava Snježana Vujsić-Sardelić, glasnogovornica AZTN-a, nenajavljene pretrage su jedan od ključnih alata u otkrivanju kartelnih dogovora, kako u postupcima koje provodi Europske komisija, tako i u postupcima pred nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja. Agencija je ovlasti za pretres dobila krajem 2010., no u praksi se s njima krenulo 2014. kad je uz pomoć Ministarstva financija nabavljena oprema za digitalnu forenziku te su educirani ljudi. Do sad je AZTN proveo šest pretraga, u koje se išlo u pratnji policije, s tim da su neke istodobno  vođene na više lokacija.