Izvršni direktor Rosnefta Igor Sečin nazvao je tu privatizaciju najvećom u ruskoj povijesti a najavljena je u prosincu prošle godine na njegovom sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. 

"To je najveći privatizacijski posao, najveća prodaja i akvizicija u globalnom naftnom i plinskom sektoru u 2016. godini", izjavio je tada Putin.

Rosneftegaz je prodao 19,5 posto udjela u Rosneftu za 10,5 milijardi eura katarskom državnom investicijskom fondu i Glencoreu.

Prije prodaje državni je holding imao udio od 69,5 posto a sada drži kontrolni udio u Rosneftu. Veliki je dioničar i British Petroleum s udjelom od 19,75 posto.

Uspješno zaključenje privatizacije omele su sankcije Zapada Rusiji zbog njezine uloge u sukobima u Ukrajini kao i problemi zbog dvogodišnje recesije i pad cijena nafte. Rusija pak prodajom udjela u Rosneftu želi popuniti rupu u proračunu, koji je pod pritiskom zbog niskih cijena nafte a time i smanjenih prihoda i paralelno povećanih socijalnih izdataka.

Iz Rosnefta su u srijedu potvrdili zaključenje "neviđeno složene transakcije". "Tehničke procedure za zaključivanje posla zahtijevale su pripremu i potpisivanje više od 50 dokumenata i ugovora", stoji u izjavi Rosnefta.

Talijanska banka Intesa Sanpaolo, inače vlasnica Privredne banke Zagreb, jedina je pomagala u prodaji udjela u Rosneftu koji je kao državno poduzeće također podlijegao sankcijama Zapada. U utorak su iz banke objavili kako će pomoći katarskom fondu i Glencoreu u kupnji udjela kreditom u ukupnom iznosu do 5,2 milijarde eura.

Analitičari navode da bi Glencore mogao profitirati na transakciji s obzirom na osigurani pristup Rosneftovoj proizvodnji nafte dok će katarski fond učvrstiti poziciju jednog od najvećih investitora u jednom od najvećih svjetskih biznisa.