Puno je razloga zašto je Amazon postao to što je danas, no svakako je jedan od razloga jasno komunicirana vizija osnivača usmjerena na budućnost kompanije i na spremnost podnijeti kratkoročne gubitke kako bi se kasnije ostvarila veća vrijednost.

Mali broj kompanija na Wall Streetu ima sposobnost trpljenja kratkoročnih gubitaka kako bi dugoročno profitirali. Iako, treba priznati kako je jedan dio tehnoloških kompanija, inspiriranih uspjehom Amazona, isključivo fokusiran na rast prihoda, dok pitanje profitabilnosti ostavlja za budućnost.

Ovdje treba biti pošten i reći da će sigurno neke kompanija uspjeti ponoviti Amazonov uspjeh, no velika većina pokazat će se kao promašene investicijske priče.

Neizvjesna budućnost
Shodno tome, glavno pitanje koje se postavlja za investitore jest kako prepoznati situaciju kada kompanija investira kako bi održala narativ, odnosno koje kompanije investiraju u svoju budućnost te će na osnovi tih investicija imati povrat na kapital iznad troška kapitala, a koje kompanije maksimiziraju svoju sadašnjost.

Najlakše je pogledati povijesne podatke i na osnovi njih donijeti zaključak tko je bio uspješan, a tko nije. Recimo, u slučaju Amazona, prihodi su u zadnjih 10-tak godina porasli s razine od oko 60 milijardi dolara na više od 470 milijardi dolara, dok je bruto dobit porasla s razine od oko 15 milijardi dolara na nešto ispod 200 milijardi dolara.

Ove brojke su fascinantne, pa je prema tome i cijena dionice Amazona ostvarila CAGR od oko 34% u istom razdoblju. Budućnost je puno neizvjesnija i činjenica da je nešto funkcioniralo u prošlosti ne znači da će se ponoviti u budućnosti. Bez obzira na to, ovdje se opet možemo poslužiti primjerom Amazona i činjenicom kako je riječ o kompaniji koja je vjerojatno najviše investirala na svijetu u svoje poslovanje u zadnje dvije godine (2020. i 2021.).

Ako uzmemo u obzir R&D troškove i kapitalne investicije dolazimo do brojke od gotovo 200 milijardi dolara. Primjera radi, Amazon već 25 godina investira u svoju dostavnu mrežu, pri čemu je samo u prethodno navedene dvije godine udvostručio svoj kapacitet. Ove investicije imaju i drugu stranu priče koja se odnosi na žrtvovanje kratkoročne profitabilnosti.

Kako bi isključili utjecaj inflacije iz rezultata Amazona, najbolje je pogledati trend kretanja slobodnog novčanog toka (eng. free cash flow) u 2020. i 2021. godini. Ova je dinamika kretanja slobodnog novčanog toka zanimljiva iz mnogih razloga. Pa tako uzima u obzir troškove koji nisu kapitalizirani, zatim dinamiku kretanja radnog kapitala, ali ono što je najvažnije, sadrži u sebi kapitalne investicije.

Dodatno, opće je poznat fokus Amazona na pokazatelj slobodnog novčanog toka po dionici. U svom pismu dioničarima iz 2004. godine Jeff Bezos je jasno napisao da je slobodni novčani tok po dionici krajnja mjera uspjeha Amazona te da je kompanija fokusirana na rast te brojke u dugom roku.

Sad dolazimo do zanimljive situacije. Kao što je gore navedeno, ako kompanija ima značajne investicije to će joj automatski smanjiti slobodni novčani tok. Konkretno, u slučaju Amazona slobodni novčani tok je 2019. iznosio oko 22 milijarde dolara, zatim u 2020. iznosio je 26 milijardi dolara, u 2021. bio negativan i iznosio je -15 milijardi dolara, dok je u prvih šest mjeseci ove godine u minusu 25 milijardi dolara.

Za Amazon je teško pronaći u potpunosti usporedivu kompaniju, no ovdje ćemo pogledati kompanije s kojima se često tržišno uspoređuje. To su sastavnice akronima “FAANG” plus Microsoft. Dakle, pričamo o Facebooku (Meta), Appleu, Amazonu, Netflixu, Googleu (Alphabet) i dodatno Microsoftu.

Nitko ni blizu
Ako usporedimo kretanje investicija navedenih kompanija možemo vidjeti da nijedna od njih nije ni blizu investicija koje je napravio Amazon u 2020. i 2021. godini. Najbliži je Google (Alphabet) koji je u 2020. bio na razini od oko 60% investicija koje je Amazon napravio u toj godini.

Od ostalih kompanija niti jedna nije prešla razinu od 50% investicija Amazona. S druge pak strane, sve navedene kompanije, osim Netflixa, imale su pozitivan i rastući slobodan novčani tok. U slučaju Netflixa, negativan slobodni novčani tok se može dijelom objasniti problemima s kojima se kompanija suočava u posljednje vrijeme.

Navedena usporedba ima određene nedostatke jer ne govorimo u potpunosti o sličnim poslovnim modelima. Amazon većinu svojih prihoda generira iz retail poslovanja, dok su kompanije s kojim smo ga uspoređivali više asset-light business modeli.

No, ovdje dolazimo do jedne važne činjenice da Amazon namjerno svoj model temelji na vertikalnoj povezanosti i kontroli ekosustava. Recimo, Amazon bi svoje trgovačko poslovanje sigurno mogao drugačije organizirati. Ovdje možemo povući paralelu s kompanijama kao što su eBay, Etsy i Shopify, koje su puno više asset-light u odnosu na Amazon.

Naravno, promatrajući sa strane vlasnika businessa, nije ideja da kompanija neprestano investira svu svoju zarađenu gotovinu nazad u posao da bi ostala konkurentna. U pravilu takvi tipovi businessa su loši za vlasnike jer njima na kraju ostaje jako malo, pa im je prema tome i vrijednost niska.

Također postoji problem s kompanijama koje maksimiziraju svoju imovinu i trenutno izgledaju atraktivno, dok su ispod površine podinvestirani. Amazon je do sada bio uspješan u svojoj strategiji, međutim bit će sigurno teže ponoviti uspjeh iz prošlosti.

No, Amazon danas ima još uvijek ogromno i rastuće tržište, kontrolu ekosustava, obujam te i dalje sposobnost žrtvovanja kratkoročnih rezultata. Sve su to elementi važni za uspjeh, no ono što je najvažnije jest da menadžment i dalje bude uspješan u izvršenju strategije i kreiranju vrijednosti za svoje korisnike.

* Mišljenja i stavovi članova nisu nužno odraz mišljenja i stavova CFA udruge Hrvatska