Prema njegovim riječima, to što je Njemačka treća najveća ekonomija svijeta zahtijeva snažnu pomorsku industriju. Brodogradilište kompanije Meyer Werft, koje je suočeno s izazovima, nazvao je industrijskim krunskim draguljom, čiji problem nije u kvaliteti plovila koja gradi. Scholz uvjerava da vlada doprinosi rješavanju ovih izazova.

Istaknuo je da je tek potrebno utvrditi detalje vladine pomoći. Nužno je da Proračunski odbor Bundestaga, kao predstavničkog, donjeg doma saveznog parlamenta i parlament savezne pokrajine, gdje se nalazi spomenuto brodogradilište, odobri plan pomoći.

Kancelar Scholz je uvjeren da će nužna koordinacija s bankama i Europskom komisijom biti uspješna. Naglasio je da će bilo koja moguća državna intervencija biti samo privremena.

Kako je objavio portal taggeschau, brodogradilište Meyer Werft ipak ima svijetlu budućnost. Naime, ima narudžbe vrijedne više od 11 milijardi eura, što znači siguran posao do 2030-ih godina, prenosi Klix.

Prema insajderskim informacijama, savezne i pokrajinske vlasti, ne samo da će izdvojiti po 900 milijuna eura kako bi pomogle brodogradilištu, već će i preuzeti većinsku udio (80-90 posto). Naime, brodogradilište bi do 2027. bilo državna kompanija, a obitelj Meyer bi do tada imala jedno mjesto u nadzornom odboru i trebala bi imati pravo na otkup dionica.

Ako država preuzme većinski udio u dva brodogradilišta koja obitelj Meyer ima u Njemačkoj, obitelj Meyer bi posjedovala samo brodogradilište u Finskoj. Kako bi se onemogućila konkurencija, sva tri brodogradilišta bi bila spojena u europski holding.

Poslovna udruženja smatraju da je privremena intervencija države opravdana, ali smatraju da država nije bolji poduzetnik. I u Udruženju za brodogradnju i pomorsku tehnologiju (VSM) su protiv stalnog državnog upravljanja brodogradilištima.

Meyer Werft ima ogroman ekonomski utjecaj, zapošljavajući nekoliko tisuća ljudi dok još nekoliko tisuća direktno ili indirektno ovisi o ovoj kompaniji, piše tagesschau.