Barska plovidba sada vrijedi minus 3,35 milijuna eura, koliko joj treba da bi bila na nuli, a akumulirani gubitak na kraju lipnja iznosio je 13,8 milijuna eura, dok su dugoročne obveze 34,26 milijuna eura, pišu Vijesti.

To su podaci iz izvještaja o poslovanju za šest mjeseci ove godine. Kompanija je dužna još oko 40 milijuna eura za kupovinu dva broda 2012. godine, za koje je vlada Crne Gore dala jamstvo, kao i vladi oko sedam milijuna za do sada plaćene rate. Ovaj projekt je “guralo” Ministarstvo prometa i pomorstva na čijem čelu je bio Ivan Brajović iz SDP-a. Barska plovidba je te godine kupila dva broda od kineske Poly grupe kreditom kineske Exim banke od 46,4 milijuna dolara neto, a s kamatama i ostalim troškovima taj kredit je vrijedio bruto 59,4 milijuna dolara. Od tog kredita, zaključno sa srpnjem ove godine, vraćeno je 14,32 milijuna dolara, od čega je kompanija platila 7,57 milijuna, a državni proračun 6,75 milijuna dolara. U srpanjskoj rati od dva milijuna dolara, kompanija je sudjelovala sa samo 245.000 dolara. Preostali dio duga od oko 45 milijuna dolara, vraćat će se do 2032. godine.

Revizor BDO je u izvještaju o lanjskom poslovanju Barske plovidbe naveo da je kompanija na kraju prošle godine imala nepokriveni gubitak od 13,7 milijuna eura i da su kratkoročne obveze bile veće od njenih obrtnih sredstava za 5,6 milijuna eura.

Dionice bez vrijednosti

Prije kupovine brodova, na kraju 2011. godine, vrijednost kompanije bila je 14,07 milijuna eura, a sada je u minusu 3,35 milijuna eura, što znači da je Barska plovidba pretrpjela štetu od 17,4 milijuna eura. Poslovne odluke donosili su predstavnici države koja ima 52 posto vlasništva. Manjinskim dioničarima (48 posto) dionice su praktički obezvrijeđene, iako nisu sudjelovali u donošenju te odluke već su upozoravali na njenu štetnost. Osim što je kupovina dva broda bila loša poslovna odluka, u pitanju je i njena zakonitost. Odluku o zaduženju iz 2012. godine donio je samo Odbor direktora, iako u Zakonu o privrednim društvima i Statutu kompanije piše da za zaduženja veća 20 posto vrijednosti kompanije odluke donosi Skupština dioničara. No Skupština dioničara nikad nije potvrdila odluku o zaduženju.

Na Skupštini dioničara Barske plovidbe koja je održana 24. srpnja ove godine, manjinski dioničar sakriven iza castodi računa CKB banke, predao je zahtjev da se raspravlja o odluci o zaduženju. Tražio je da se to zaduženje utvrdi, kao i da se odredi rok od 30 dana da Odbor direktora predloži način plaćanja duga, ali Skupština je odbila taj prijedlog.

Tihomir Mirković, izvršni direktor kompanije, za Vijesti je rekao da odgovore o zaduženju iz ranijeg razdoblja treba tražiti od upravnih tijela iz tog razdoblja. Mirković kaže da Barska plovidba čini najveće napore da akumulira što više novca za vraćanje duga za kupovinu teretnih brodova Bar i Budva.

Rade Radoman, član tadašnjeg Odbora direktora, koji je kasnije bio i izvršni direktor Barske plovidbe, rekao je da je sporna sjednica Odbora direktora održana telefonski, da nisu imali potrebni elaborat o kupovini brodova i zaduženju, kao i da je on bio protiv odluke jer mu je i tada bilo jasno da je ona štetna i za kompaniju i za državu kao većinskog vlasnika koji je izdao jamstvo.

Kinezi se dobro zaštitili

“To nam je predstavljeno kao državni projekt. Međutim, bio je pogrešan trenutak za kupovinu brodova a uvjeti vrlo loši jer se kineska strana dobro zaštitila, za razliku od nas. Brodovi koje je kupila Barska, a i Crnogorska plovidba, dani su u najam, a prihodi ne pokrivaju troškove kompanije i iznose potrebne za vraćanje kredita. Zbog toga je jasno da će većina preostalog kredita biti vraćena iz državnog proračuna”, rekao je Radoman.

Mirković je ipak optimističniji. “Dug koji imamo prema kineskoj Exim banci je u dolarima, a poslovne knjige i izvještaji vode se u eurima. Kao što je sada prikazan gubitak nastao kao posljedica negativnih tečajnih razlika, tako on može postati dobitak uslijed pozitivnih tečajnih razlika. Zbog je toga jedini realni pokazatelj poslovanja Barske plovidbe poslovni rezultat koji daje drukčiju sliku o poslovanju naše kompanije. Buduće poslovanje ovisi najviše o kretanja vozarina na svjetskom pomorskom tržištu”, rekao je Mirković.

S druge strane, na pitanje kakva je budućnost kompanije, Radoman kaže da ona najvjerovatnije neće preživjeti i da je kupovina brodova uništila.