Sutra, 29. srpnja u Hrvatskoj će postati obvezna primjena eIDAS direktive u sklopu koje se uvodi 'državni login', ali parcijalno.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, Udruženje za IT Hrvatske gospodarske komore ima širu ideju koja bi u to uključila tvrtke. Posebno bi se time olakšalo online poslovanje malih i srednjih tvrtki. Razgovarali smo s Tomislavom Bronzinom, dopredsjednikom Udruženja za IT HGK i osnivačem i direktorom jedne od najinovativnijih hrvatskih tvrtki, Citusa, što to planira raditi udruženje i kakve sve inovacije sada u njega uvode. Među inima, HGK je ove godine bilo pokrovitelj najveće slavonske IT konferencije, jubilarnih 10. KulenDayza.

Hoće li HGK-ovo Udruženje za IT postati aktivnije u aktivnostima prema poduzetnicima? Što ćete sve ponuditi IT poduzetnicima?
Plan pojačati promociju dosadašnjih aktivnosti, jer ih stvarno ima mnogo. Na KulenDayzima smo imali slijed predavanja o tome što HGK nudi IT zajednici. Možda je rad udruženja najpoznatiji široj javnosti kroz to što pomažemo u odlascima na B2B sastanke i konferencije u inozemstvo, ali to nisu najvažnije aktivnosti kojima se bavimo. 

Što sve konkretno radite?
Udruženje za IT HGK, s ostalim udrugama poput HUP IT-a, uključeno je u rad Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju i u rad Gospodarskog vijeća. Sugovornici smo državi po pitanju digitalne transformacija. Upravo radimo na tome da se otvori pristup sustavu NIAS prema domaćem gospodarstvu. Znači, da se ono što znamo kao eGrađani, otvori za upotrebu tvrtkama kako bi to mogle ugraditi u svoje komercijalne IT projekte. Kad pričamo o NIAS-u, govorimo o sustavu koji omogućuje prijavu na servis eGrađani. 

Zar neke tvrtke već ne koriste taj sustav za prijavu na razne online servise?
Trenutačno to koriste isključivo državne institucije, a ako ste vidjeli neku privatnu tvrtku da je u to uključena onda je to isključivo zato što je razvijala ili održava neki servis za neko državno tijelo. Privatne tvrtke zasad ne mogu koristiti tu uslugu.

Što bi otvaranje NIAS-a značilo za gospodarstvo?
Sustav NIAS, koji danas znamo prvenstveno kroz servis eGrađani, u osnovi ima istu funkcionalnost koju danas nude Facebook, Google, LinkedIn, Apple i druge online platforme. Znači, brojne stranice i usluge vam nude da se logirate na njih preko Facebooka ili Googlea ili nekog od tih servisa. No, zbog niza razloga, počevši od sigurnosti preko GDPR-a pa sve do mogućnosti koje se nude, bilo bi mnogo bolje kad bi nam takvu mogućnost nudila država. I upravo takav 'državni login', svojevrsni digitalni osobni identitet, već postoji. To je NIAS. Ujedno, mogućnost da tvrtke također koriste NIAS smjer je kojim se kreće EU sa svojim eIDAS-om, koji je, prema Uredbi o elektroničkoj identifikaciji za uspostavljanje jedinstvenog EU digitalnog tržišta br. 910/2014 postao aktivan 1. srpnja u Hrvatskoj, tako i u ostatku Unije.

Od 29. rujna primjena eIDAS-a obvezna je u svim članicama Unije pa i Hrvatskoj, što vašoj inicijativi ide u prilog. Znači, sada je vaš plan država što prije stvori konkurenciju Facebook, Google, LinkedIn i Appleovom loginu?
Da. To je nešto što će ionako postati standard u budućnosti. Udruženje za IT HGK bi željelo da Hrvatska kroz rano prihvaćanje takve tehnologije omogući hrvatskoj IT industriji da razvije rješenja s kojima će dobiti konkurentsku prednost na EU tržištu.

A zašto to već nemamo?
Tehnički je to već moguće. No, treba donijeti adekvatne zakone i podzakonske akte, te pravilnike. Treba u praksi omogućiti da NIAS koriste ne samo državni subjekti već i gospodarstvo.   Dakle, da takvu prijavu mogu u svoje aplikacije ugrađivati i privatne tvrtke, ne samo ministarstva, agencije i slične državne institucije. Mislim da za to ima sluha u Vladi.

Facebook, Google i ostalo društvo kroz svoje logine skupljaju podatke o korisnicima. Da li bi to radila i država, odnosno hoće li tvrtke od države tako dobivati i neke dodatne podatke koje građani možda s njima ne žele dijeliti?
Ne. To je sustav identifikacije vrlo sličan onome koji imaju banke. Tu se samo provjerava da li je osoba ta za koju se izdaje. Niti državni NIAS, niti tvrtke ne bi razmjenjivali ništa više od podatka: da li je to istina ili ne. Dakle, da li je to ta osobna ili ne.

Zašto vam je onda NIAS toliko interesantan kad to pa i više možete dobiti od Facebooka i Googlea?
Postoji velika razlika koju ima NIAS u odnosu na Facebook i Google. NIAS i njemu nadređeni eIDAS potvrđuju službene identitete, znači barataju tzv. elektroničkom osobnom iskaznicom. Znači, nije isto, ako se netko prijavi preko NIAS-a ili preko Facebooka. Ako se prijavi preko NIAS-a to je kao da se osoba legitimirala osobnom iskaznicom. U tom slučaju može se brže i lakše online raditi biznis, ugovarati stvari itd. Zato to promiče i EU, jer je to veliki poticaj za razvoj naprednih e-biznis usluga. Vlada je, naglašavam, zainteresirana. Sad ćemo vidjeti koliko je brzo to moguće realizirati.

Što još radi Udruženje za IT HGK?
Pomažemo domaćem IT-u da ojača izvoz. Ima mnogo softvera koji se proizveo za državu i želimo da se te reference preko Ministarstva vanjskih poslova i drugih institucija promoviraju u inozemstvu. Jednako tako prije nekoliko godina započela su organizirana vođenja IT tvrtki na sektorske sajmove u inozemstvo. Išlo se na CeBIT u Njemačku i Tursku, a išlo se i u Azerbejdžan Kazahstan. Sada to planiramo sistematizirati i objaviti popis sajmova na koje ćemo ići organizirano.

Kakvi su budući planovi za odlaske na sajmove?
U prosincu Udruženje za IT HGK vodi delegaciju hrvatskih tvrtki u Hong Kong. Taj grad predstavlja gospodarska vrata Kine i idemo tamo na njihov poziv. U Hong Kongu su primijetili da se hrvatski poduzetnici sve aktivnije bave R&D-om pa žele s nama uspostaviti suradnju.

Kakvi su efekti dosadašnjih odlazaka koje ste organizirali?
Dvije velika hrvatske IT tvrtke SPAN i IN2 u Azerbejdžan su, primjerice, baš zbog toga što su organizirano nastupili, dobili određene poslove i otvorili podružnice. HGK se nama ovdje može činiti kako god, ali u inozemstvu ona je predstavnik naše hrvatske industrije. To nosi težinu koja za sobom vuče slična udruženja, ministarstva i konačno, politički i gospodarski vrh na tim tržištima. U Istanbul na CeBIT vodili smo 19 tvrtki i iskustva su slična. Osim toga, biznis se na svakom tržištu vodi drugačije. Običaji i pravila su drugačija i dobro je imati razmjenu iskustava među poduzetnicima, a upravo to radimo. U Turskoj bi istaknuo da je svim domaćim IT tvrtkama mnogo pomogla IT tvrtka Verso i hrvatski veleposlanik.

Unutar Udruženja za IT vodite tvrtke i na specijalizirane sajmove, poput Gamescoma?
Proizvođači računalnih igara su vrlo aktivni u udruženju kroz grupaciju za razvoj računalnih igara. Bilo ih je pet, sad ih je dvadeset uključeno u rad udruženja. Biznisi im rastu i imaju veliku potrebu ići na poslovne sajmove i B2B razgovore. Ove godine Udruženje za IT HGK je na Gamescomu organiziralo nastup devet tvrtki, a nastupili su i na InfoGameru.

Čini se da dosta toga radite, ali o tome se zna relativno malo. Zašto?
Ne znam. Mogu samo nagađati o tome. No, imao sam prilike pitati poduzetnike na konferenciji KulenDayz, gdje je sudjelovalo je pedesetak tvrtki iz raznih industrija, ne samo IT-a.  Više od 90 posto njih izjavilo je da nikad nisu otišli u Komoru, nikad pogledali internetske stranice HGK ili pitali za informaciju, savjet ili neku uslugu. Možda se dio odgovora  na vaše pitanje nalazi i u tome. A opet, sada kad je Udruženje za IT HGK podržalo KulenDayze, na konferenciju su, među inima, došli i hrvatska tvrtka SPIN iz Osijeka, jedna slovenska i jedna rumunjska tvrtka. Oni su tamo već ušli u razgovore o suradnji, jer se u nekim područjima nadopunjuju. Hrvatska gospodarska komora im može pomoći oko EU fondova, jer Europska unija daje poticaje za prekograničnu suradnju. 

Koliki je zapravo domaći IT?

Zna li vaše udruženje koliko je velika hrvatska IT industrija? Ona nije samo hrvatsko IT tržište, kao što računa IDC, nisu ni samo softveraši, kao što računa CISEx, a ne odgovara ni podacima Fine ni DZS-a, jer mnoge IT tvrtke zbog hrvatske pravne zastarjelosti i nesigurnosti, imaju tvrtke u inozemstvu.
HGK Udruženje za IT jedno je od inicijatora prvog cjelovitog istraživanja o hrvatskoj IT industriji 2008-2016. godine. Sada radimo novo istraživanje. HGK IT udruženje radilo je s konzultantima tijekom prošle godine kako bi složili najbolju metodologiju za takvo istraživanje. Neki od ciljeva koje smo si postavili su da prikupimo podatke koji će oslikati veličinu industrije, kroz broj tvrtki, prihode i broj zaposlenih, zatim kroz to na koja strana tržišta već izvoze, a gdje planiraju itd. Rezultate zasad nemamo pa ne mogu reći više. No, to da nemamo statističke podatke o hrvatskoj IT industriji smatram problemom. Kako se može razvijati jedna industrija, ako o njoj nemamo relevantne podatke?!