Mate Rimac je dobio izazivača. Poznato je da se najpoznatiji hrvatski startup Rimac Automobili priprema postati prvi hrvatski jednorog. Želi biti prvi domaći startup vrijedan više od milijardu dolara, a nakon investicije Porschea trži se za nešto više od 200 milijuna dolara te raste dalje. No, Mati Rimcu za to je trebalo devet godina. Novi startup Tolar.io, "dijete" tima s Cotrugli Business Schoola, osnovan je lani, a ako sve pođe po planu, već će ove godine tržišno vrijediti 100 milijuna dolara.

To je ciljana cijena koju lovi na predstojećem Initial Coin Offeringu (ICO), grupnom prikupljanju kapitala pomoću kriptovaluta, a koje je i u Hrvatskoj sve popularnije. Tolar.io je, naime, peti po redu hrvatski ICO. Plan mu je na taj način prikupiti 35 milijuna dolara za udio od 35 posto. Startup je ovih dana bez pompe pokrenuo pre-ICO, odnosno privatno prikupljanje kapitala kroz koje se udio obično prvo nudi prijateljima, obitelji i partnerima, i to kao uvertiru u ICO, koji je javan i otvoren za sve investitore. U Tolari.io-u tvrde da su već u prvih nekoliko dana pre-ICO-a prikupili 16 tisuća Ethereuma, odnosno 6,96 milijuna dolara u vrijednosti.

Jedan od motora interesa za ovaj startup je njegov konkurent, singapurska Zilliqa, koja je razvila tehnologiju koja omogućuje drastično ubrzanje provođenja sigurnih, distribuiranih transakcija. Znači, radi isto što i Bitcoin, Ethereum ili Ripple, ali brže. Zilliqa je u siječnju skupila 20 milijuna dolara kapitala preko ICO-a. Kada je Zilliqina virtualna valuta ZIL u veljači izlistana na kriptoburzama tržišna vrijednost startupa popela se na gotovo pola milijarde dolara.

U svibnju je premašila milijardu dolara, penjala se do 1,4 milijarde, da bi se danas stabilizirala na 478,5 milijuna dolara. U Singapuru, jednom od globalnih financijskih središta, uspjeh Zilliqe nosi posebnu težinu, jer im je to prvi kripto-jednorog i k tome nastao je na identičan način kako se to radi u Silicijskoj dolini. Osnovali su ga stručnjaci s njihovog pandana FER-u, sa School of Computing u okviru Sveučilišta u Singapuru (NUS). Sličnu strukturu osnivača ima i Tolar.io.

Iako je zbog regulative formalno sjedište startupa u Ljubljani, a ne Zagrebu, osnivač, koji je ujedno i tehnički direktor je iz Hrvatske Josip Maričević. On je FER-ov alumni i stručnjak za blockchain. Dio užeg tima dolazi s Cotrugli Business Schoola iz Hrvatske i regije. Tu su jedan od osnivača te poslovne škole Dražen Kapusta te dva managing partner u Cotrugliju, član Uprave Tolar.io-a Marko Kučić te izvršni direktor Tolar.io-a Zoran Đorđević. U užem timu Tolar.io-a još je nekoliko vrlo zvučnih imena.

Članovi Uprave tog startupa još su Alan Kurešević, potpredsjednik za inženjerstvo vodećeg svjetskog satelitskog operatera SES Techcoma te Jeffrey Treichel, bivši direktor i suosnivač Kolektive, a kasnije potpredsjednik razvoja hrvatskog startupa Shoutema. Savjetnik za sigurnost je Valerio Opačić, globalni cyber security menadžer korporacije McDonald's, a već u startu hrvatski je startup dobio podršku blockchain i AI influencera: Terencea Tsea te zaposlenika Abu Dhabi Commercial Bank Naviina Kappora. No, zanimljivi su i operativci.

Spremni za rast
Tolar.io-ov IT direktor, tzv. CIO, je bivši IT direktor Hrvatskog telekoma, član Uprave Iskon Interneta i Combisa Mario Vojvoda dok je voditelj ljudskih potencijala Aco Momčilović. Menadžer, koji je do nedavno vodio ljudske potencijale ni manje ni više nego Rimac Automobila, znači tvrtke koja je po broju zaposlenih uvjerljivo najbržerastuća u Hrvatskoj ikad. Rimac do kraja godine planira zapošljavati više od 400 radnika.

Tolar.io u ovom trenutku broji ih 30. Josip Maričević, osnivač i tehnički direktor Tolar.io-a kaže da su razvili tehnologiju nasljednicu blockchaina i usto otpornu na kvantna računala. "Naša tehnologija HashNET je nasljednik blockchain tehnologije u smislu da omogućava postizanje distribuiranog konsenzusa u decentraliziranim mrežama, gdje svaki sudionik može sve provjeriti sam, bez potrebe da vjeruje određenim autoritetima. Blockchain gradi linearnu listu povezanih blokova, dok mi gradimo usmjereni graf, gdje se svaki događaj širi kroz mrežu istog trenutka čim se dogodi. Nema potrebe čekati idući blok. To nam omogućava i kratko vrijeme potvrde transakcije, te veliku propusnost u usporedbi s blockchainom", izjavio je za Poslovni dnevnik Josip Maričević.

Hrvatski Ethereum
U praksi to znači da će se Tolar.io-ov HashNET moći koristiti više-manje za iste stvari kao i Bitcoin i Ethereum, ali će biti brži. Primjerice, Bitcoinova mreža obrađuje do sedam transakcija u sekundi, Ethereum 20, PayPal 193, Ripple 1500, Zilliqa se sad trudi doseći 8000, VISA može do 56 tisuća, a Facebook navodno do 175 tisuća. Tolar.io-ov HashNET cilja brzinu od 200 tisuća transakcija u sekundi. Maričević kaže da u ovom trenutku njihov HashNET postiže brzinu veću od 100 tisuća transakcija u sekundi i to će premijerno demonstrirati u Zagrebu u četvrtak.

"Mreža je spremna za javnu demonstraciju i pokazat će da s više nodeova po cijelom svijetu već u ovoj fazi možemo postići preko 100.000 transakcija u sekundi", kaže Maričević. Dodaje da im to učvršćuje pregovaračku poziciju s potencijalnim partnerima. Posebno je to važno zbog rivalstva s američkim pandanom Hederom, koja već nudi brzinu od 200 tisuća transakcija u sekundi, ali svoje usluge prodaje isključivo po modelu zatvorenog koda. Znači, istom principu prodaje softvera od kojeg je dobrim dijelom odustao i Microsoft.

S druge strane, Tolar.io HashNET zamišljen je kao open-source. Prema zasad dostupnim informacijama, ideja hrvatskog startupa je da se na toj tehnologiji, kao na Ethereum mreži, razvije globalna zajednica. "Razgovaramo sa značajnim firmama, ali u ovom trenutku ne možemo ništa objaviti javno. Sve informacije će biti objavljene kad ugovori budu potpisani", zaključuje Maričević.