S gotovo 500 zaposlenih APIS IT je druga po veličini softverska tvrtka u Hrvatskoj i od 2016. u vrhu svog sektora prema prihodima, neto dobiti te EBITDA i novostvorenoj vrijednosti.

U javnom su vlasništvu (51 posto RH, 49 posto Grad Zagreb), stoga su usmjereni na potrebe javne uprave, pa su najveći korisnici Ministarstvo financija, odnosno Porezna i Carinska uprava, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za koje je APIS IT izgradio i održava kompleksne informacijske sustave, dok u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva surađuje na dva značajna EU projekta – uspostavi Centra dijeljenih usluga (CDU) kao državnog clouda te e-Poslovanju.

O planovima, cybersigurnosti, data centrima, projektima i digitalizaciji u Hrvatskoj u razgovoru za Poslovni dnevnik govorio je Saša Bilić, predsjednik Uprave tvrtke APIS IT.

Pandemija nije štedjela nijednu industriju, no IT se pokazao najotpornijim globalno. Kakva je bila ova godina za APIS IT uz usporedbu s izazovnom 2020. i 2019. godinom? Na što ste se u pandemijskom razdoblju posebno usmjerili?
Ograničenja koje je donijela pandemija povećali su razinu korištenja digitalnih usluga, bilo da govorimo o radu od kuće, učenju na daljinu, korištenju e-usluga privatnih tvrtki ili javne uprave.

Taj snažan poticaj i ubrzanje digitalizacije utjecao je na cijeli IT sektor koji je uz povećan obujam posla u 2020. imao i dobre poslovne rezultate. APIS IT tu nije iznimka, pa smo prošlu godinu završili s rastom svih poslovnih pokazatelja, a jednako dobre rezultate ćemo imati i za ovu godinu.

No, uzlazni trend APIS IT bilježi posljednjih nekoliko godina, ne samo u aktualnoj pandemiji, a to je najvećim dijelom rezultat velikog investicijskog ciklusa kojim smo proveli opsežnu tehnološku i kadrovsku konsolidaciju i povećali vlastite kapacitete za preuzimanje i realizaciju najzahtjevnijih projekata u javnoj upravi.

Nedavno vam je dodijeljen certifikat ISO 22301 za vaše data centre. Na što se to odnosi?
Certifikat se odnosi na upravljanje kontinuitetom poslovanja, a jednostavno rečeno znači da će svi IT sustavi udomljeni u APIS IT-u nastaviti funkcionirati i u slučaju prekida koje mogu izazvati prirodne katastrofe kao što potresi i poplave ili krizne situacije poput kibernetičkih napada ili pandemija. Nama kao tvrtki taj certifikat predstavlja uspješan završetak stvarno zahtjevnog procesa kojim smo izgradili sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja kakvim se može pohvaliti malo koja IT tvrtka u Hrvatskoj.

Njime smo obuhvatili uspostavu druge lokacije tako da u Zagrebu i Jastrebarskom imamo redundantne kapacitete i da u slučaju ispada jednog centra, drugi može preuzeti sve servise i omogućiti nesmetan rad.

U sljedećoj je fazi podatkovni centar Jaska certificiran po standardu TIER 3 čime je osigurana najviša razina dostupnosti i sigurnosti, dok smo u završnom koraku uspostavili sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja na razini cijele tvrtke potvrđen i ovom međunarodnom normom, jedinom u Hrvatskoj koja je izdana pod UKAS akreditacijom.

Našim korisnicima, posebno onima čiji sustavi moraju funkcionirati bez prekida, taj certifikat predstavlja jamstvo da će njihovi kritični sustavi biti oporavljeni i funkcionalni unutar dogovorenog vremena, ovisno o prirodi prekida.

To je posebno važno kada uzmemo u obzir činjenicu da su u APIS IT-u udomljeni sustavi primjerice Porezne ili Carinske uprave koji doista moraju funkcionirati 24/7, sve dane u godini.

Očekujete li razvoj tržišta data centara u Hrvatskoj?
Drago mi je što u posljednje vrijeme bilježimo značajan rast kapaciteta podatkovnih centara u Hrvatskoj, bilo da je riječ o izgradnji novih ili proširenju postojećih centara. Vidimo da u privatnom sektoru očekivano prednjače telekomi, koji uz APIS IT jedini imaju po dva centra, ali po kapacitetima rastu i druge IT tvrtke.

U kontekstu goleme količine podataka iz EU-a koji se čuvaju na serverima koji nisu na području Unije, takav razvoj svi moramo pozdraviti. Jačanje domaćeg tržišta data centara u Hrvatskoj naime znači da će naši podaci, bilo da ih obrađuju tvrtke ili javna uprava, biti zaštićeni svim mehanizmima koji na području EU-a reguliraju pristup i način korištenja osobnih podataka.

S obzirom na rastuće potrebe gospodarstva i ubrzanu digitalizaciju poslovanja, vjerujem da ima prostora za i daljnje jačanje.

U ovoj je i prošloj godini bilo je više hakerskih napada nego ranije. Koliko vi brinete o cybersigurnosti? Kako pritom brinete o dostupnosti podataka javne uprave, s obzirom na to da su vaši najveći klijenti državna tijela?
Sigurnost podataka koje obrađujemo i pohranjujemo nam je na prvom mjestu. Tu ne govorimo samo o sustavima i podacima o kojima ovisi funkcioniranje države kao što je fiskalizacija, nego i najosjetljivijoj kategoriji osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili financije svakog od nas.

Za takve podatke kao građani s pravom očekujemo najvišu razinu zaštite i sigurnosti. Upravo zbog toga je APIS IT kao tvrtka od strateškog interesa države uz modernizaciju vlastitog podatkovnog centra akvizicijom osigurao i drugi centar koji će uz najviše standarde ponuditi i dovoljne kapacitete za sve potrebe javne uprave.

Kako Republika Hrvatska prije nije imala u vlasništvu takve kapacitete, kroz ova dva centra koja udovoljavaju zahtjevima TIER3 standarda i koja su smještena u različitim potresnim zonama napravili smo velik iskorak osiguranju dostupnosti podataka i sustava javne uprave.

Koje trenutno projekte provodite/završavate, a koji će biti u fokusu i u sljedećoj godini?
Od većih projekata možemo istaknuti da smo ove godine u suradnji sa svim našim korisnicima započeli pripremu za uvođenje eura odnosno dvojno iskazivanje cijena u sustavima države i Grada Zagreba.

U fokusu sljedeće godine će svakako ostati i projekt uspostave Centra dijeljenih usluga koji kao državni cloud osigurava IT infrastrukturu za velik broj tijela javnog sektora i koji će u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva trajati do kraja 2023.

Od projekata koji su uspješno završeni ove godine možemo izdvojiti mPoreznu kao mobilnu aplikaciju koja će poreznim obveznicima olakšati pristup i korištenje usluga Porezne uprave, kao i razvoj naše prve AI aplikacije, virtualnog asistenta Porezne uprave koji je u ovoj fazi “naučen” odgovarati na pitanja iz pet poslovnih područja. Ove smo godine pružili podršku u provedbi lokalnih izbora i za Ministarstvo graditeljstva razvili aplikaciju za obnovu.

U sljedećoj godini i sljedećem srednjoročnom razdoblju u fokusu će, uz sve redovne poslove za naše korisnike, biti i priprema projekata iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Naveliko se priča o digitalizaciji, a ovdje je uloga vaše tvrtke među važnijima. Što nam, kada govorimo o digitalizaciji, donosi Nacionalni plan otpornosti i oporavka?
Unutar cijelog Plana koji je vrijedan više od 47 milijardi kuna u bespovratnim sredstvima, segmentu digitalne transformacije društva i javne uprave namijenjeno je gotovo tri milijarde kuna. Taj iznos je i veći kad se uzme u obzir da će na digitalizaciju utjecati i druge komponente NPOO-a.

Osnovni je cilj da se ta sredstva kroz sljedećih pet godina investiraju u izgradnju brze i učinkovite javne uprave, podizanje razinu digitalizacije uprave i društva na prosjek Europske unije i stvaranje visoko plaćenih radnih mjesta u gospodarstvu, odnosno inženjera, programera, voditelja projekata i ostalih deficitarnih profila koje mi i ostale IT tvrtke danas teško pronalazimo na tržištu.

Kako biste kao predsjednik Uprave Apisa, ali i kao građanin ocijenili digitalizaciju u Hrvatskoj? Možemo li očekivati u skorije vrijeme dobre primjere prakse države, da građani budu zadovoljni i manje opterećeni?
Već danas je na platformi e-Građani dostupan velik broj usluga i vidimo da su ih građani, pa i ja sam, počeli više koristiti u uvjetima pandemije. Tome je pridonio i redizajn sustava koji je proveden ove godine. Ono što će u skorije vrijeme dodatno olakšati interakciju građana s upravom je razvoj mobilne verzije tog sustava, što je jedan od projekata koji pripremamo za NPOO.

M-građani će značiti jednostavniji i brži pristup dostupnim i novim uslugama, na isti način kao što danas koristimo sve druge aplikacije na našim telefonima. Istovremeno, uz razvoj pojedinačnih rješenja i aplikacija planiramo u okviru Centra dijeljenih usluga dodatno jačati infrastrukturnu osnovicu koja će omogućiti brži razvoj drugih kompleksnih usluga.

Uz državnu sabirnicu koju smo razvili prošle godine u sljedećim godinama ćemo raditi na nekoliko projekta kao što su jezero podatka i sustav poslovne analitike te središnji sustav interoperabilnosti koji će pridonijeti bržem razvoju kompleksnih digitalnih usluga.

Usporedba s drugim članicama EU-a koju godišnje donosi DESI indeks pokazuje da upravo u tom području moramo uložiti dodatne napore, a vjerujem da će kroz projekte NPOO-a i sve ostale pojedinačne projekte naših korisnika razina dostupnih digitalnih usluga u sljedećem razdoblju značajno porasti.

Što za tvrtku predstavlja članstvo u EURITAS-u i kakve zajedničke projekte na europskoj razini možemo očekivati?
Nama članstvo u toj organizaciji znači priliku za dijalog i razmjenu iskustava s drugim tvrtkama u javnom vlasništvu koje su specijalizirane za IT rješenja za javnu upravu. EURITAS trenutno ima 11 članica u osam europskih država, a od iduće ćemo godine pridodati i nove članice.

O relevantnosti te organizacije govori činjenica da zajedno imamo više od 27.000 zaposlenih i pružamo usluge koje koristi više od 110 milijuna europskih građana.

Zbog specifičnosti izazova s kojima se susrećemo u primjeni EU regulativa ili primjerice razvoju nacionalnih cloud strategija, cilj nam je pozicionirati se kao partner Europskoj komisiji u jačanju digitalne neovisnosti EU-a.

Drago što smo na to pitanje skrenuli pozornost javnosti na jesenskoj konferenciji u Bruxellesu a to ćemo raditi i ubuduće, kroz sudjelovanje u Europskom savezu za industrijske podatke, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže (edge computing).

To je uostalom i zadaća vodstva EURITAS-a u kojem sudjelujem kao potpredsjednik što je izraz povjerenja prema našoj tvrtki i projektima iza kojih stojimo u Hrvatskoj.