S pandemijom koronavirusa porasla je u tvrtkama svijest o važnosti i potrebi digitalizacije i digitalne transformacije, kao i pitanje hoćemo li za sličnu krizu u budućnosti biti digitalno spremni. O ovoj smo temi razgovarali s nekoliko renomiranih stručnjaka iz različitih kompanija.

Arthur Vašarević, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, kaže kako je digitalizacija danas, kada se osvrne na područja energetike i industrije u kojima posluje, jedan od glavnih alata koji im pomaže cijelu priču o porastu potrošnje i potražnje za energijom učiniti održivijom za buduće naraštaje, ali o alatu koji može pomoći u borbi protiv globalnoj zatopljenja.

Pritom Vašarević podsjeća na UN inicijativu o klimatskim promjenama, Pariški sporazum, ali i sveopću potrebu za smanjenjem globalnog zagrijavanja ispod 2 stupnja Celzijusa kako bismo bili održivi. “Schneider Electric nije samo figurativni potpisnik ovog sporazuma, već aktivno sudjeluje u provođenju održivosti ne samo unutar vlastite organizacije, već pomažući drugim kompanijama u ostvarenjima ciljeva vezanih za održivost. Glavni nam je cilj raditi na smanjenju emisija CO2 i jedna od vrlo bitnih promjena je izbacivanje svih mogućih stakleničkih plinova koji se danas dosta koriste za proizvodnju energije.

Primjerice, naše novo srednjenaponsko postrojenje SF6-Free, koje umjesto stakleničkog plina SF6 koristi čisti zrak, osvojilo brojne prestižne od IF Design, IEE nagrade, ICEF priznanja, enerTIC. Jednako tako je i naša kompanija prepoznata kao lider općeg megatrenda održivosti – istaknuti ću Corporate Knights nagradu za osvojeno prvo mjesto u top 100 najodrživijih 100 kompanija.

Vjerujemo da je to pravi put kojim trebamo ići. Druga stvar na koju trebamo obratiti pozornost jest poticati smanjenje potražnje za energijom, ali ne na štetu kvalitete života i svih benefita koje nam energija donosi, već povećanjem učinkovitosti – energetske i operativne. Time zadržavamo sve pozitivne efekte, ali smanjujemo potražnju krajnjih potrošača za električnom energijom. Ako te dvije stvari kombiniramo, na pravom smo putu održivosti”, ističe direktor.

U njegovoj tvrtki digitalizacija je povećala učinkovitost, pouzdanost, IoT i AI integraciju, ostvarili su uštede na svim razinama poslovanja, a primjećuju i bolje korištenje imovine i kapitalnih ulaganja, sigurnosti ljudi i općenito sposobnosti upravljanja tvrtkom. “Nove tehnologije mijenjaju svijet, a na nama i našim klijentima je da prihvatimo digitalnu transformaciju u svojoj cjelini.

Godina 2020. dodatno nas je ubrzala što se tiče digitalizacije i digitalne transformacije na globalnoj razini i izrazito brzo koračamo u pogledu digitalnih alata koji nam pomažu pri ostvarivanju maksimalnih učinaka efikasnosti na svim razinama u upravljanju energijom i automatizaciji”, istaknuo je Vašarević koji očekuje da će u bliskoj budućnosti mnogo toga biti postavljeno za rad na daljinu jer daljinsko povezivanje i nadzor omogućavaju veću okretnost, sigurnije radne uvjete te općenito veću razinu sigurnosti.

“Tijekom krize mnoge su industrije doživjele nemogućnost slanja radnika na lokacije, što je dovelo do operativnih kašnjenja. Operacije bez intervencije čovjeka omogućuju industriji nastavak poslovanja i bez fizičke prisutnosti. Primjena proširene stvarnosti (tzv “Augmented Reality”) u našim rješenjima, omogućuje operaterima da “izdaleka” nadgledaju i dijagnosticiraju probleme na strojevima, te donesu potrebne odluke.

Bez obzira na to radi li se o zdravlju, politici ili prirodnim katastrofama, moramo pojačati otpornost poslovanja, kako bismo krize mogli prevladati. COVID-19 nije promijenio osnove, ali je naglasio potrebu za agilnošću i prilagodbom”, kazao je Vašarević te na kraju naglasio kako su za njih digitalne tehnologije ključ za otpornost, održivost i učinkovitost.

Nedostatak digitalne strategije

Zlatko Šimunec, izvršni direktor CADCAM-a, navodi kako digitalna transformacija u svijetu raste po stopi više od 23%, a pritom je 89% lidera napravilo planove za ‘digital first’ pristup DX-u. Pritom kaže kako je u Hrvatskoj situacija sporija, no istovremeno je potencijal uštede veći. “U našoj su industriji najveći izazovi osigurati digitalne sastavnice proizvoda, upravljanje projektima i životnim ciklusom proizvoda te omogućiti digitalno planiranje proizvodnje.

Rukovoditelji kažu da su glavne prednosti digitalne transformacije poboljšana operativna učinkovitost (40%), brže vrijeme izlaska na tržište (36%) i sposobnost ispunjavanja očekivanja kupaca (35%) na svjetskoj razini. Kod nas su brojke i daleko bolje – nažalost zato što imamo lošiju startnu poziciju. Mi smo ove godine uspjeli u najkompleksnijim industrijama uštedjeti i do 78% vremena u konstrukciji i pripremi proizvodnje.

Najveći izazov, s druge strane, ostaje nedostatak digitalne strategije. Vodeći ljudi u složenim industrijama su skloni primjenjivati parcijalna rješenja jer misle da razumiju što im DX može donijeti. Statistike kažu da je u zadnjih nekoliko godina 89% čelnika IT-a reklo da se sve više moraju oslanjati na savjetnike kako bi se kretali novim tehnologijama, procesima i metodologijama.

To se danas pokazalo kao pozitivna praksa, jer tehnologija napreduje munjevito i napredne tehnologije iziskuju stručnjake za sva pojedina područja”, ističe Šimunec, dodajući kako se njihovi partneri bore održati kontinuitet poslovanja, uz izazov remote poslovanja jednako kvalitetno kao suradnja licem u lice.

“Tu je ključno korištenje napredne digitalne platforme koja može omogućiti naprednu suradnju: s inženjerima, različitim odjelima, ali i kupcima koji danas žele virtualno ‘opipati’ proizvod prije kupnje. Naša digitalna platforma 3DEXPERIENCE je jedinstveno web rješenje koje objedinjuje alate za upravljanje projektima, 3D dizajn, konstrukciju, simulaciju i planiranje proizvodnje. Time zapravo postaje središnje mjesto u proizvodnim tvrtkama i osigurava ‘single source of truth’ za sve ključne informacije u tvrtki, odnosno digitalni kontinuitet.

Prvi, osnovi korak, koji mnogi naprave je zamijeniti papire digitalnim alatima. Međutim, ako proces ostane na razmjeni tih dokumenta e-mailom, onda su koristi vrlo male. Potrebno je naime osigurati suradnju ljudi na ‘živim’ projektima i živim dokumentima. To je moguće jedino pomoću centralne digitalne platforme.

Tijek informacija postaje jednostavan i centraliziran te se postižu ogromne uštede i poboljšanja kvalitete. Ali, to zahtijeva određene promjene u načinu rada”, pojašnjava Šimunec čija CADCAM Grupa radi na velikom projektu INTEGRATOR kojim će se omogućiti jednostavnije objedinjavanje svih procesa u proizvodnim tvrtkama od ideje novog proizvoda do automatizirane robotske proizvodnje.

Za godinu dana planiraju prvu implementaciju i time će utrti put novom modelu digitalizacije na ovim našim područjima, najavio je Zlatko Šimunec.

Hrvatska slijedi trendove

Andreja Kajtaz, direktorica Sektora komercijalnih digitalnih rješenja u Fini, kaže kako je upravo pandemija bila ‘okidač’ koji je određene procese ubacio u veću brzinu kada je riječ o digitalnoj transformaciji i digitalizaciji, na koje smo bili ‘prisiljeni’ zbog aktualnih uvjeta. “Smatramo kako je u svemu, pa tako i u ovoj situaciji, bitno imati na umu neke temeljne principe tržišta, a to je, kao i do sada, neovisno o COVID-19 pandemiji – bitno biti prvi i najbolji.

Ono što je možda COVID uveo kao novinu, jest brzina prilagodbe koju tržište tolerira, pa će tako oni koji su sporiji u izmjenama puno prije osjetiti posljedice po opstanak. Upravo ovo potonje je razlog zašto je digitalna transformacija ipak u svom zamahu, neovisno o spremnosti u smislu globalnog sazrijevanja takvih procesnih izmjena. Iz navedenih razloga, smatramo da se većina tvrtki motiviranih opstankom, bez obzira na smanjenje svojih prihoda, ipak odlučila uložiti u procese digitalizacije.

U praksi to izgleda šaroliko, od onih najjednostavnijih primjera koji su samo dio svog poslovanja morali prilagoditi digitalnom svijetu, npr. uvođenje online naručivanja ili održavanje online edukacija, pa sve do složenijih primjera, gdje su realizirani kompletni prodajni procesi, razgovori i savjetovanja s kupcem, pa sve do potpunog prebacivanja poslovanja u online oblike, što ponekad uključuje i ukidanje fizičkih lokacija i potpuni prelazak na rad od kuće”, navodi Kajtaz.

Kaže kako se trendovi u Hrvatskoj ne razlikuju značajnije od onih kojima teži globalno tržište, samo što su ipak nešto sporiji i umjereniji u smislu financijskih izdvajanja. Prvi i možda najuočljiviji trend je udaljeni rad, što je za mnoge branše i mnoge radnike bilo prvo takvo iskustvo koje je za sobom povuklo i niz procesa digitalizacije koje više nije bilo moguće riješiti fizičkom prisutnošću.

“Idući i esencijalni element je bilo usavršavanje digitalne trgovine i marketinških mogućnosti, te općenito povećanje automatizacije u poslovanju i opskrbnom lancu. Uz sve to, profitirala se i domena cyber sigurnosti, jer se ovim izmjenama dodatno izložilo poslovanje te je postalo jasno koliko je domena cyber sigurnosti bitna.

Fina je s iznenađenjem dočekala ovu krizu, ali spremna na brze reakcije. Glavni izazov je bio ostati povezan s našim klijentima te im omogućiti nastavak poslovanja i tijekom lockdown razdoblja, što smo uspješno proveli prilagodbom procesa i potpunom digitalizacijom, kako bi se većina poslova mogla obaviti udaljeno”, ističe Kajtazi.

Fina je radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije izradila i vodi digitalnu platformu Portal MJERE, putem koje je omogućeno elektroničko podnošenje prijava na odgovarajuće mjere, prikupljanje podataka nužnih za odluku o odobrenju mjere, izračun jedinstvene ocjene ugroženosti COVID score, te uspostava izvještajnog sustava za praćenje realizacije mjera.

COVID score se izračunava za svaki zahtjev prema raspoloživim informacijama, za potrebe provedbe mjera za oporavak gospodarstva, te za potpore koje se daju putem Porezne uprave i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svrhu izvještavanja Vlade Republike Hrvatske o opravdanosti dodijeljenih potpora. Navodi i servis info.BIZ koji, u realnom vremenu, daje uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata, kao i o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju.

“Planovi za dalje nisu mali, očekuju nas zaokreti i unapređenja na našim transakcijskim servisima, poput e-Računa za poslovne subjekte, koji će osigurati promjenu korisničkog iskustva kroz nove funkcionalnosti, dizajn te dodatne servise koji su upravo u razvoju, a koji će se prirodno nasloniti na e-Račun. U svakom slučaju, Fina nastavlja intenzivno raditi na poboljšanju i optimizaciji svih naših usluga okrenutih prema državi, a posebice prema krajnjim potrošačima na tržištu”, zaključuje Andreja Kajtaz.

Rad u ‘oblacima’

Hrvatskoj konzultantskoj IT tvrtki Serengeti digitalna transformacija predstavljala je povećanje opsega posla, ali i vlastiti upgrade za tvrtku koja je prošlu godinu i početak ove zaključila novim klijentima u Europi i Americi, novim uredima u Keniji i Srbiji i prihodom koji premašuje kvartalna predviđanja, a koji je potvrdila i prestižna lista Financial Timesa na čijem se popisu 1000 najbrže rastućih tvrtki u Europi.

Međutim, osnivač i izvršni direktor tvrtke Goran Kalanj kaže kako se s vremenom administracija nagomilavala, s njome i ljudske greške, a upravo je to bio poticaj za promjenu načina razmišljanja; od startupovskog ‘svi rade sve’ modela do današnjeg, utemeljenog na agilnim metodologijama i oblikovanog u jasno definirane procese i strukture jedne srednje velike tvrtke.

“Na izazov koji je predstavljen pred nas odgovorili smo s FIYU, rapid application development platformom, našim prvim produktom kojeg smo testirali upravo u Serengetiju, koji smo lansirali nakon dvije godine intenzivnog razvoja. Već sada se radi na implementaciji kod dva klijenta. Hrabar slogan ‘Shift into high gear’ dodatno je poduprt obećanjem da platforma ubrzava razvoj aplikacija do 80%. Radi se o svojevrsnom ključu u ruke koji pokriva front end i back end, a njena glavna prednost je ubrzan time-to-market kroz skraćenje vremena razvoja softvera i bolju komunikaciju kod definiranja zahtjeva između biznis i IT odjela.

Pomoću FIYU platforme adresiramo dva najveća izazova u razvoju kompleksnih poslovnih sustava. Prvi je jasno usuglašavanje zahtjeva između onih koji su korisnici aplikacije, a to su poslovni odjeli kao što je HR, financije, prodaja i sl., te onih koji razvijaju aplikaciju, a to je interni IT odjel ili vanjski IT partner. Drugi je skraćivanje vremena razvoja aplikacije i samim time smanjenje troška razvoja.

FIYU vidimo kao ulaznicu kod novih klijenata i na novo tržište, no isto tako kao područje koje dalje planiramo izgrađivati i osnaživati kroz dodatne inovacije i module. FIYU platformu također koristimo za internu digitalnu transformaciju tvrtke što je kontinuirani proces. Budući da je naš core biznis razvoj poslovnih sustava, konstantno se susrećemo s izazovima u tom poslu pa ideja kako ubrzati i olakšati razvoj novih aplikacija kroz nove funkcionalnosti FIYU platforme ne nedostaje”, pojašnjava Kalanj.

U Serengetiju digitalnu transformaciju vide kao nužnost koju kompanije moraju implementirati u svojim redovima. Kaže kako transformacija pomaže boljoj uspostavi procesa unutar kompanije, omogućava donošenje boljih odluka, a dugoročno osigurava i brži izlazak na tržište, fleksibilnost i skalabilnost. “Kamen spoticanja u digitalnoj transformaciji je uvijek ljudski faktor, odnosno kultura tvrtke i koliko su se sami zaposlenici voljni prilagoditi novom sustavu. Tu je jako važno da tvrtka ima jasno definiranu digitalnu strategiju i ciljeve koji bi trebali biti zvijezda vodilja u procesu. Smatramo da će se svakako nastaviti ulaganja u digitalnu transformaciju, odnosno u tehnologije koje doprinose korisničkom zadovoljstvu, poput RPA (Robotic Process Automation) tehnologije.

Vjerujemo da će se nastaviti jačanje omnichannel retaila, samim time i zadovoljavajućeg supply chaina, opet u svrhu što kvalitetnijeg iskustva krajnjeg korisnika. Također, smatram da će se pojačati općenito ulaganje u Cloud tehnologije, koje su baza za jačanje i povezivanje timova na globalnom nivou, a sada su potrebnije nego ikada, uzimajući u obzir već uhodani remote način rada.

Prijelaz na obnovljive izvore energije, naročito solar je snažan trend u svijetu. U toj priči mi smo našim klijentima kvalitetan sugovornik koji posjeduje iskustva i znanja o tome kako integrirati aplikacije, cloud rješenja, infrastrukturu ili podatke”, zaključuje Goran Kalanj.

Četiri glavne dimenzije

Predsjednik Uprave InfoDoma, Hrvoje Sagrak, kaže kako je u digitalnoj transformaciji fokus na promjeni poslovnog modela, a ne samoj primjeni tehnologija jer različite tvrtke mogu imati različite prioritete. Pritom kaže kako se digitalna transformacija provodi kroz četiri glavne dimenzije: odnosi s korisnicima, proizvodi i usluge, operativni model i organizacijska kultura.

“Mnogi su shvatili da je o digitalnoj transformaciji puno lakše pričati nego je i provoditi, pa se veliki broj projekata digitalne transformacije svodi na inkrementalno poboljšanje postojećih tehnologija i procesa, zbog čega nema značajnijeg porasta vrijednosti.

Najuspješnije globalne kompanije dolaze iz IT industrije i kao što možemo vidjeti, njih kriza nije pogodila, dapače, nastavile su i dalje rasti. Kada pogledamo lokalno, IT tržište je također nastavilo rasti, što znači da je kriza naglasila potrebu za IT uslugama pa je optimizam, unatoč pandemijskoj godini i godini obilježen brojnim potresima, i dalje prisutan”, ističe Sagrak.

Kaže i kako tvrtke danas, zahvaljujući digitalnim tehnologijama, imaju veliku priliku stvarati i lansirati nove proizvode i konkurirati u bilo kojem tržišnom segmentu. Između ostalog mogu inovativnim promišljanjem, preko modernizacije poslovnog modela i pravilnim odabirom i primjenom adekvatnih tehnologija mogu znatno smanjiti troškove svog poslovanja, biti stalno na raspolaganju svojim korisnicima i ponuditi im nenadmašno korisničko iskustvo.

Sagrak kaže i kako takav pristup istovremeno zaposlenicima osigurava poticajno i inovativno radno okruženje u skladu s njihovim životnim potrebama i navikama. No, upozorava kako postoje i izazovi.

“Nijedna tvrtka se više ne može opustiti jer se konkurencija može pojaviti u bilo kojem trenutku, i to od onih od kojih to najmanje očekuju. U samoj provedbi digitalne transformacije tvrtke se najčešće suočavaju s problemima nepovezanih poslovnih procesa, tzv. silosnom organizacijom i zastarjelim softverskim rješenjima koja međusobno ne mogu razmjenjivati podatke.

U zadnje vrijeme se sve više pokazuje kako su nedostatak znanja i kompetencija zaposlenika najveća prepreka uspješnoj digitalnoj transformaciji, zbog čega je nužno uključiti i izgradnju potrebnih kapaciteta”, naglašava Sagrak. Ulaganja u nove proizvode i usluge temeljene na digitalnoj transformaciji osnažili su i s projektima financiranima iz Europskih i investicijskih fondova.

Najznačajniji koji Sagrak navodi je CEKOM – Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima te DEP projekt – Razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća.

Povoljan vjetar u leđa

Darko Gulija, CTO servisa Moj-eRačun, kaže kako je najjednostavniji pristup kada je riječ o digitalnoj transformaciji zamjena postojećeg poslovnog procesa njegovom digitalnom inačicom. To su, kaže, napravili mnogi njihovi korisnici prošle godine koji su ugovorili uslugu razmjene eRačuna i papirnati račun zamijenili elektroničkim. Digitalna transformacija procesa eRačuna ne završava samo razmjenom, već i elektroničkom obradom, knjiženjem, plaćanjem i eArhivom.

“Korisnici koji su uveli elektronički račun uglavnom su proveli i digitalizaciju procesa obrade i ovjere eRačuna i to je zapravo jedna od glavnih poluga digitalne transformacije: jedan transformacijski projekt u pravilu stvara preduvjete za sljedeći. To je učinila i naša tvrtka. Povezivanjem razmjene eRačuna s njegovom ovjerom kroz vlastiti Moj-DMS proizvod potpuno smo izbacili papir iz ureda i spremni dočekali rad ‘na daljinu’.

S tim aspektom posebno su bili zadovoljni korisnici koji koriste usluge računovodstvenih servisa jer je povezivanjem procesa razmjene i elektroničke ovjere preko Moj-DMS sustava riješen i problem jedinstvenosti pohrane dokumentacije i dostave dokumentacije između poduzetnika i samog servisa, koji je i jednoj i drugoj strani oduzimao puno vremena. No, digitalna transformacija nikako se ne može ograničiti na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima: digitalizirani proces nudi mnogobrojne mogućnosti koje nisu moguće u papirnatom svijetu i treba ih iskoristiti za ‘oplemenjivanje’ usluge tim novim elementima.

Korisnici koji su uvođenje eRačuna napravili na ispravan način i digitalizirali cijeli end-to-end proces iskoristili su digitalnu transformaciju da potpuno izbace papir i tako smanje troškove, ubrzaju procese, ali i povećaju otpornost vlastitog sustava na promjene u okolini, odnosno fleksibilnost”, pojašnjava.
Gulija smatra da bi eRačun u gospodarstvu država trebala integrirati s poreznim nadzorom u realnom vremenu jer bi se time potaknula digitalna transformacija gospodarstva, a s druge bi poboljšala vlastiti uvid u gospodarske tokove i utjecala na smanjenje sive ekonomije i snižavanje troškova poduzetnicima. Kaže da će tvrtke, koje su ovo zatišje iskoristile za digitalnu transformaciju, brušenje vlastite konkurentnosti i unaprjeđenje poslovanja, nakon izlaska iz krize dobiti povoljan vjetar u leđa za lakše osvajanje većih tržišnih udjela, nove prilike i mogućnost privlačenja sredstava iz EU fondova. Upravo takav pristup je odabrao i Moj eRačun, čiji ekosustav s razvojnim partnerima uključuje 100-tinjak zaposlenika.

Njihov je cilj povezati eRačun s drugim elektroničkim poslovnim dokumentima u vrijednosnom lancu nabave; Moj-DMS i Moj-eArhiv kao softverski proizvodi namijenjeni digitalnoj transformaciji procesa vezanih uz eRačune, ali i druge poslovne dokumente (npr. Ugovore), te platforme Moj-BI i PlatiMe, kao inovativne usluge iz domene enablera digitalne transformacije cjelokupnih ekosustava naših korisnika.

Potrebna modernizacija

Suosnivač i CEO tvrtka Ascalia, Marin Bek, kaže kako je stanje digitalizacije industrije u Hrvatskoj zabrinjavajuće nisko, te da mnogi pogoni rade na isti način kao i prije 20 godina, pa i unatoč modernizaciji strojnog parka.

“To što je u pogonu robotska ruka, ne znači da je tvornica ‘industry4.0’. Sve dok se do informacija iz proizvodnje dolazi telefonski ili s par dana zakašnjenja, sve dok radni nalozi putuju na komadu papira, a na probleme se reagira a ne prevenira, radi se o zastarjelom proizvodnom procesu koji je neoptimalan i potrebno ga je modernizirati.

Kad pričamo o proizvodnim poduzećima moramo razlikovati nekoliko razina digitalizacije: poslovni procesi (ERP), proizvodni procesi (MES, MIS) i skladišni procesi (WMS). Sve te 3 grupe moraju međusobno ‘pričati’, ali radi se o zasebnim procesima, o kojima često brigu vode i različiti odjeli unutar tvrtke.

Poslovno gledano, prošla je godina bila izazovna i svi su nervozno čekali rasplet situacije, osobito proizvodne tvrtke koje su zbog logističkih i drugih problema na neko vrijeme i zastale i tražile način da riješe tekuće probleme. S druge strane, 2021. je donijela osvježenje, svi smo se naviknuli na vrijeme u kojem živimo, pa su tako i proizvodne tvrtke odahnule i punom parom krenule u projekte modernizacije i digitalizacije”, navodi Bek.

Kaže kako je među najvećim prednostima dostupnost informacija jer jedan direktor proizvodnje danas u svakom trenu sa svog mobilnog uređaja ima uvid u stanje proizvodnje – realizaciju, ciljeve, probleme i zastoje. Time se eliminira potreba za telefoniranjem u potrazi za točnom informacijom, fizička potraga za podacima i slično, čim se ne štedi samo vrijeme, već se i smanjuje epidemiološki rizik, a istovremeno je informacija apsolutno točna jer ne ovisi o ljudskom faktoru.

Drugi bitan benefit je poboljšanje kvalitete rada i proizvoda. Zahvaljujući modernim tehnologijama poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, čak i stari strojevi mogu postati ‘pametni’, štedeći materijal i energiju, smanjujući škart i dižući produktivnost, a sve za samo dio iznosa koji bi se potrošio na kupovinu novog stroja.

“Ipak, tu su i izazovi, osobito u proizvodnim poduzećima. U Hrvatskoj se rijetko može naći potpuno automatizirana proizvodna linija, što znači da su na proizvodnoj liniji uvijek prisutni ljudi. Mi u svom pristupu digitalizaciji proizvodnje pokušavamo maksimalno eliminirati potrebu za time da operateri imaju bilo kakvu interakciju s našim sustavima, ali to se nekad ne može izbjeći i tad dolazi do otpora promjeni.

Tu su naravno i otpori iz različitih dijelova tvrtke, jer digitalizacija sa sobom nosi i transparentnost i točnost informacija, što nekad nije objeručke dočekano.

Finalno, u tvornicama su uvijek prisutni i izazovi sa strojevima. Industrijski pogoni su fascinantno nehomogeni, oprema je jako različita i izazov je sve zajedno povezati u smislenu cjelinu. To je problem zbog kojeg je Ascalia i nastala, tako da nam je svojevrsna ekspertiza povezivanje upravo strojeva koji se čine nemogućim za digitalizaciju”, kaže Bek u čijoj tvrtki radi 20-tak stalnih djelatnika i vanjskih suradnika.

“Najzanimljiviji projekt ove godine je onaj koji radimo u potpunosti ‘remote’, s klijentom iz područja prehrane u Velikoj Britaniji, a radi se o korištenju jedne nove tehnologije koja tek izlazi iz laboratorija i umjetne inteligenciju u svrhu osiguravanja sigurnosti hrane prije nego se nađe na policama.

U svibnju također pokrećemo prvi projekt s tvornicom iz Njemačke, također u potpunosti ‘remote’ zbog trenutne situacije, gdje sve ono što inače radimo na lokaciji radimo pomoću Hololens naočala za proširenu stvarnost. Za ovu godinu je plan na popis klijenata u Hrvatskoj dodati barem 20 poznatih imena iz različitih industrija, i uz malo sreće proširiti se na regiju te dodatno pojačati prisutnost u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, zaključuje Marin Bek.

‘Digitalizacijom i automatizacijom možemo svladati izazove’

Predsjednica Uprave Siemensa, Medeja Lončar, kaže kako je digitalnu transformaciju, kada se ona definira na samom vrhu, potrebno komunicirati prema zaposlenicima i uložiti u njihove kompetencije kroz tome prilagođene edukacije i treninge. “Radi se o sustavnom i kompleksnom radu, o promjenama koje se donose i provode postepeno i u koje se ne ulažu samo financijska sredstva već i mnogo truda i vremena. Osim tehnologije, poslovnih modela i korporativne kulture, mijenjaju se i uloge lidera i principi rukovođenja. Primijetit ćete da se više ne susrećemo sa strogim hijerarhijskim odnosima, već s više timskog rada gdje se sjedinjuju iskustvo starijih i digitalna znanja mladih. Izraziti naglasak stavlja se na povezivanje i komunikaciju, na nove prostore suradnje, inspiracije i kreativnosti. Dodatno, među prioritete lidera svrstavaju se obrazovanje i nadograđivanje vještina zaposlenika kao nužni preduvjet digitalne transformacije. Uz navedeno, potrebno je staviti naglasak na agilnost i inovacije”, ističe Lončar.

FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

U Siemensu su, kaže, nekoliko godina stvarali temelje za vlastitu transformaciju korporacije, a koja je nastala kao rezultat naše dugoročne strategije Vision 2020+. “Ona se u konačnici usmjerava ka digitalnoj transformaciji. Mi smo se tako u svojem poslovanju konkretno usmjerili ka području industrije, digitalizacije, tvornicama budućnosti, i nastavili graditi svoj portfelj digitalnih rješenja za pametnu infrastrukturu Siemens AG je globalno ostvario dobre financijske rezultate, kao i mnoge tvrtke koje su u prošlosti vrijedno radile na svojoj digitalnoj transformaciji. U Hrvatskoj smo isto tako u ovoj teškoj godini ispunili planove i završili neke od kompleksnijih projekata, a k tome, kriza je čak pojačala implementaciju naših digitalnih rješenja”, ističe Lončar. Pritom kaže kako je pandemija promijenila zahtjeve tržišta gotovo preko noći, što je potaklo veću individualizaciju poduzeća i njihovu hitnu potrebu za većom održivošću.

“Digitalizacijom i automatizacijom možemo svladati te izazove, jer njihovo uvođenje tvrtkama omogućuje bolje razumijevanje i korištenje podataka, i stvaraju se nove mogućnosti za održivu i fleksibilnu proizvodnju. To i zaposlenicima u industrijskim poduzećima omogućava donošenje odgovarajućih odluka na temelju podataka ili, na primjer, puno brže reagiranje na promjene poput iznenadne povećane potrošnje ograničenih resursa”, ističe.
Najveći digitalni trendovi koje su uočili u Siemensu usko se vežu uz suočavanje s promjenama te agilan pristup poslovanju. To su automatizacija radnih procesa unutar poduzeća, pristupanje velikim količinama podataka, lako prilagodljivi procesi (zahvaljujući podacima), decentralizacija digitalne transformacije unutar neke organizacije, kao i distribuirano računarstvo (korištenjem cloud tehnologija), te komunikacija interno i prema kupcima (primjerice kroz interaktivne webinare). Ulagali su i u obrazovanje svojih zaposlenika putem AI platformi za prilagođeno korištenje svakog od zaposlenika.

Siemens d.d. u Hrvatskoj broji oko 150 zaposlenika, a u ovo pandemijsko vrijeme u Zagrebu kontinuirano su razvijali tim Globalnog inženjerskog centra (Global Engineering Center, GEC) na području procesne industrije, koji danas čini 60-ak mahom mladih talenata. Njihova su softverska rješenja i rad sa Siemensovim state of the art distribuiranim nadzorno-upravljačkim sustavima implementirana u raznolikim sustavima i poduzećima diljem svijeta, i to sve iz „malog“ sjedišta u Zagrebu. GEC i njihove projekte rado ističu među svojim uspješnicama.

“U izazovnoj 2020. godini ostvarili smo niz uspješnih rezultata, među kojima primjerice u području pametne infrastrukture vrijedi istaknuti projekte u okviru SincroGrid programa u HOPS-u, koje u 50-postotnom iznosu financira EU, a u cilju smanjenja gubitaka na energetskoj mreži i povećanja njezine ukupne pouzdanosti. Radi se o projektima regulacije naponskih prilika u prijenosnoj visokonaponskoj mreži primjenom najnovijih tehnoloških rješenja u trafostanicama Mraclin, Meline i Konjsko. Od istaknutijih digitalnih projekata u sferi primjene tzv. pametnih (smart) aplikacija u pametnoj infrastrukturi, tu je aplikacija Process BUS koja omogućava učinkovitiji i sigurniji rad visokonaponskih postrojenja, zatim IoT i Digital Twin aplikacija za ispitivanje funkcionalnosti trafostanice bez fizičkog prisustva na lokaciji ispitivanja. Dodatno, unutar našeg područja digitalnih industrija istaknuli smo se u pozamašnom broju projekata na domaćem tržištu u isporuci opreme, softverskih rješenja, usluga i servisnih aktivnosti na području automatizacije i digitalizacije. Surađujemo već niz godina s mnogim klijentima u svim granama industrije u Hrvatskoj, a preko etabliranih partnera i sistem integratora nastavili smo trend rasta i na izvoznim projektima. Usluga na koju također u posljednje vrijeme stavljamo veliki naglasak jest digitalno savjetovanje tvrtki na putu prema digitalnoj transformaciji”, zaključuje Medeja Lončar.