O izazovima s kojima se Hrvatska susreće ovih mjeseci rečeno je i previše. Osobito popularna tema je utjecaj Covida na turizam, no ne čitamo mnogo o industrijama kojima bismo ovaj pad mogli nadomjestiti.
Fintech nudi upravo takvu priliku. Udio IT sektora u BDP-u je 10 puta manji od udjela turističkog sektora, ta Hrvatska ipak spada u vrh EU po prirodnim ljepotama. No, Hrvatska je, također, u vrhu EU i u IT-u – ove godine na informatičkoj olimpijadi osvojili smo 9.-11. mjesto (na svijetu!), uz Rumunjsku najbolji rezultat u EU. Da, ispred Njemačke, Francuske, UK-a, Indije ili Brazila. Proizvodi kao što su KEKSPay, Laqo ili naš PayCek govore da, osim talentiranih developera, imamo i kreativne inovatore, a primjeri Infinuma i Infobipa ukazuju koliko daleko takve tvrtke mogu dogurati s kvalitetnim vodstvom. Naše fintech tvrtke su ove godine redom rasle, zapošljavale i prilagodile se situaciji.
Za razliku od negativnog utjecaja Covida na turizam, užurbana digitalizacija na dijelove IT sektora djeluje pozitivno. Tu se posebno ističu fintech proizvodi (npr. spomenuti KEKSPay i Laqo) i, stoga zašto pad BDP-a zbog turizma ne bismo nadoknadili upravo izvozom fintech proizvoda u EU? Očito imamo sve potrebne sastojke… osim jednog: državne strategije. Sjajan primjer mogućnosti za Hrvatsku su i ulazak među europske neo-banke (bunq, Monzo, N26, Revolut) koje su sastavljene ne od bankara, nego većinom mladih IT-jevaca, a bankarstvu pristupaju iz popuno novog kuta. Neke zemlje prepoznale su priliku i omogućile fintechima jednostavno pokretanje poslovanja kroz institucije za elektronički novac (EMI) – u UK imamo 140 EMI-ja (3 od 4 spomenute neo-banke krenule su u UK), u Litvi 70, a u Hrvatskoj ih je 4. Izlaskom UK iz EU ovih 140 licenci više ne vrijede u Uniji i otvara se ogromna prilika za zemlju koja ima sposoban, kreativan i inovativan IT sektor, ako posjeduje nacionalnu strategiju izvoza FinTecha. Zašto ta zemlja ne bi bila Hrvatska?
