Brojna istraživanja govore kako je razvoj tehnologije doveo do velikih promjena načina rada na raznim poslovima te kako su zaposlenici, ali i poslodavci, izloženi nikad bržoj potrebi usvajanja novih vještina i znanja. Koliko su naši poslodavci i zaposlenici svjesni te potrebe, poduzimaju li dovoljno u tom smjeru te koja će nova znanja i vještine biti najpotrebnija u budućnosti, upitali smo analitičare i vodeće ljude tehnoloških kompanija u Hrvatskoj.
Antonijela Bonačić Novosel, voditeljica Odjela za obrazovanje HGK ističe kako je prema njihovom istraživanju poslodavcima sve teže pronaći djelatnike određenih zanimanja, a još uvijek 38 posto poslodavaca u Hrvatskoj nema predviđen budžet za edukaciju ili usavršavanje zaposlenika, dok svega njih 25 posto ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5000 eura za edukaciju.
“Gledajući sve ostvarene edukacije, 60 posto ih je platio poslodavac, a 35 posto zaposlenici vlastitim sredstvima. I pojedinci i tvrtke za edukaciju zaposlenika najčešće odabiru usluge privatnih poduzeća, a čak 70 posto poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju educira zaposlenike internim putem”, kaže Antonijela Bonačić Novosel.
U sklopu istraživanja napravljena je i lista zanimanja budućnosti po sektorima, gdje se očekivano ističu digitalne tehnologije kao važan faktor razvoja vještina na tržištu rada. Pojedini sektori su se izjasnili da postoje poslovi u kojima tehnologija teško može zamijeniti čovjeka, posebice u području odgoja i obrazovanja, turizma i kreativne industrije.
Demistifikacija AI
Iva Nappholz, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK, dodaje kako prema istraživanju Boston Consulting Groupa na 18 zemalja, više od 85 posto zaposlenika vjeruje da im treba edukacija kako bi se nosili s promjenama koje će AI donijeti njihovim poslovima. Do sada ih je manje od 15 posto primilo neki oblik obuke.
“Svjesna toga, mnoga poduzeća u tim zemljama pokrenula su obvezne edukacije za sve svoje zaposlenike s ciljem demistifikacije umjetne inteligencije. Nesporno je da hrvatska poduzeća moraju djelovati u sličnom smjeru − intenzivnije provoditi edukativne programe koji će, osim novim vještinama, naučiti zaposlenike i o prednostima i ograničenjima umjetne inteligencije te njezinim etičkim i društvenim implikacijama”, poručuje Iva Nappholz.
Prema istraživanju HGK, nedostatnu pripremu za novu tehnološku eru potvrđuje i podatak da samo pet posto poduzeća u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5). Svakako možemo očekivati bolju sliku u doglednom razdoblju s obzirom na više od 300 polaznika nove AI akademije HGK u ovoj godini.
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska te direktorica Siemensa Slovenija i Siemensa Srbije, ističe kako je iza tvrtke gotovo dva stoljeća postojanja, što potvrđuje da se Siemens više od 175 godina vrlo uspješno prilagođavao promjenama na tržištu, što ne bi bilo moguće bez kontinuiranog učenja, odnosno usvajanja novih znanja svih naših zaposlenika, ali i menadžmenta.
“Kao tehnološka tvrtka, vjerujemo da je naša misija pomoći zaposlenicima da se snađu u eksponencijalno brzom razvoju tehnologije i osnažiti ih za digitalno doba. Istodobno, nastojimo ojačati svoju poziciju atraktivnog poslodavca kako bismo privukli nove talente i dugoročno ih zadržali u tvrtki. Naš je cilj uspostaviti kohezivnu, osnaženu kulturu rasta i transformacije koja osigurava i održivi poslovni uspjeh i zapošljivost naših ljudi – ambicija kojoj također težimo kroz naša četiri strateška prioriteta, među kojima su osnaženi zaposlenici i način razmišljanja o rastu posebno važni”, kaže Medeja Lončar i dodaje kako je “Ako naši ljudi rastu, raste i Siemens” jedan od slogana kompanije koji pokreće razvojni način razmišljanja.
Učenje, ističe, više nije ograničeno na školovanje ili studij, već nas prati kroz cijeli život, jer stalne promjene u radnom okruženju zahtijevaju prilagodbu i stalno usvajanje novih znanja. “U Siemensu posebno potičemo način razmišljanja o rastu i potičemo sve zaposlenike da eksperimentiraju, ispituju i rade ono što će najbolje pomoći našoj tvrtki i našim klijentima.
Kontinuirano ulažemo u sve razine obuke naših zaposlenika i podržavamo ih da ostanu otporni kao ljudi i relevantni kao kvalificirani zaposlenici. Također želimo promicati njihovu svijest o važnosti cjeloživotnog učenja i omogućiti im da se bolje nose s promjenama – i u konačnici nadmaše svoje prethodne razine uspješnosti”, kaže Medeja Lončar.
Siemens se u posljednjih nekoliko godina posvetio razvoju digitalnog učenja. Od 2020. godine, platforma “My Learning World” omogućuje zaposlenicima pristup znanju i učenju na zahtjev, čime se smanjuju vremenske prepreke i troškovi, a olakšava rješavanje problema zahvaljujući lakšem pristupu sadržajima. Važnost koju korporacija pridaje učenju vidi se u činjenici da je jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) povezanih s dodjelom dionica višem menadžmentu i iznimnim pojedincima, u okviru ciljeva održivosti, upravo vrijeme koje zaposlenici posvećuju digitalnom učenju.
Cjeloživotno učenje
“Cilj koji je postavljen za 2024. je prosječno 24 sata digitalnog učenja po zaposleniku, a taj cilj se povećava svake godine. Ponosni smo da taj cilj u Hrvatskoj redovno postižemo i mogu reći, da su naši zaposlenici spremni i voljni učiti”, naglašava predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska. Unatoč napretku i Siemens se kao i ostale kompanije suočava s izazovima.
Prema istraživanju Deloittea iz 2023., samo 23 posto organizacija smatra da njihovi voditelji posjeduju potrebne kompetencije za navigaciju kroz disruptivno poslovno okruženje. Prema izvješću WEF-a, kompetencije poput analitičkog i kreativnog razmišljanja, tehnološke pismenosti, radoznalosti, cjeloživotnog učenja, rezilijentnosti, fleksibilnosti i agilnosti ključne su za budući uspjeh organizacija.
“U Siemensu Hrvatska želimo poticati talente i izvan kompanije, posebno mlade, zbog čega promičemo inženjerski poziv kroz projekt Inženjerka godine kako bismo inspirirali i potaknuli mlade inženjerke da se odluče za STEM zanimanja, jer vjerujemo da su to zanimanja budućnosti”, smatra Medeja Lončar.
Damir Sertić, direktor Sektora ljudskih potencijala u Končaru kaže kako su razvoj tehnologije i sve dostupniji suvremeni alati postavili standard prema kojem konkurentsku prednost na tržištu ostvaruju upravo tvrtke koje uspješno integriraju nove tehnologije i prilagođavaju se brzim promjenama u načinu poslovanja.
“Profesije budućnosti će nedvojbeno pratiti sve intenzivniji trend zelene energetske tranzicije i digitalne transformacije, odnosno novu eru šireg tehnološkog razvoja industrije, tržišta i društva u cjelini”, ističe Sertić i dodaje kako to potvrđuju i recentna izvješća konzultantske kuće McKinsey & Company, prema kojima će poslovi koji zahtijevaju visok stupanj obrazovanja i specifične vještine biti u daljnjem porastu. “Pritom posebno ističu upravo nama relevantne STEM stručnjake, uz naglasak na inženjere strojarstva, elektrotehnike, informacijskih znanosti i ostale.
Govoreći u opširnijem kontekstu iz naše perspektive, inženjeri umjetne inteligencije, financijsko-tehnološki inženjeri, specijalisti za automatizaciju te stručnjaci za cyber sigurnost, razvoj aplikacija i softvera, obnovljive izvore energije i digitalnu transformaciju samo su neke od profesija budućnosti. U svakom slučaju, poslodavci su primorani tražiti zaposlenike koji su sposobni brzo se prilagoditi novim tehnologijama i metodama rada jer će nova zanimanja biti sveobuhvatnija, fleksibilnija i više globalno orijentirana nego ikad prije”, konstatira Sertić.
Zaposlenici s jedinstvenim i rijetkim vještinama za Končar su od presudne važnosti jer upravo oni najvećim dijelom stoje iza specijaliziranih proizvoda i usluga kakve drugi ne mogu ponuditi. Ulaganje u razvoj takvih vještina, ne samo da poboljšava operativne performanse, već značajno doprinosi i dugoročnom uspjehu te održivosti poslovanja. “Končar iznimno drži do zaposlenika koji su posvećeni cjeloživotnom učenju i u tome ih maksimalno podržavamo već dugi niz godina. Itekako smo svjesni da znanje, vještine te osobna i profesionalna ispunjenost naših ljudi predstavljaju naš najvredniji resurs.
Potičemo zaposlenike da dijele svoje iskustvo s kolegama, a vrlo blisko surađujemo i s akademskom zajednicom, kako kroz edukaciju naših menadžera i stručnjaka, tako i kroz transfer znanja prema mlađim naraštajima u okviru predavanja i laboratorijskih vježbi koje naši stručnjaci vode na istaknutim domaćim fakultetima. Naposljetku, osim što time jačamo kompetencije stručnog kadra, takvim ulaganjima povećavamo produktivnost i zadovoljstvo naših ljudi što u slučaju Končara za rezultat ima vrlo nisku fluktuaciju zaposlenika.
Naši zaposlenici uglavnom su visoko zainteresirani za kontinuirano usavršavanje kako bi ostali konkurentni i napredovali u karijeri, a takva kolektivna predanost omogućuje nam potrebnu razinu inovativnosti i operativnosti za predvođenje u tehnološkim trendovima te snažno pozicioniranje u krugu najistaknutijih visokotehnoloških kompanija Europe”, kaže direktor Sektora ljudskih potencijala u Končaru.
Ivan Lujo, rukovoditelj ENT-ER Akademije, organizacije namijenjene edukaciji zaposlenika Ericssona Nikole Tesle, slaže se kako razvoj tehnologije već dulje vremena utječe na gotovo sve poslove, a taj utjecaj je posebno izražen u ICT sektoru. “U uspješnim kompanijama sve je veći naglasak na edukaciji i razvoju zaposlenika jer je to najbolji način za omogućavanje dugoročno održivih strategija poslovanja.
Najveća promjena na ovom polju se dogodila u perspektivi zaposlenika koji danas u velikom broju slučajeva aktivno traže mogućnosti za učenje i razvoj do razine da, prilikom razmatranja ponuda za posao, ocjenjuju i uspoređuju te komponente ravnopravno sa svim ostalim radnim uvjetima. To za poslodavce predstavlja izazov, ali i priliku da se dodatno istaknu i profiliraju kao oni koji vode računa o razvoju svojih zaposlenika, na obostrano zadovoljstvo i korist kompanije i zaposlenika”, otkriva Lujo.
Svijest o brzini promjena u tehnologiji je sveprisutna i među ENT-ovim zaposlenicima koji jako paze da ne ‘zaostanu’ u starim tehnologijama ili načinima rada. U kompaniji, kaže Lujo, kontinuirano rade na razvoju i edukaciji zaposlenika, što potvrđuje i njihov položaj na tržištu gdje su u samom vrhu tehnološkog razvoja u području kojim se bave. Ulaganja provode planski i strateški kako bi svoju poziciju zadržali i dalje gradili.
“U kompaniji koristimo vlastitu platformu za razmjenu znanja među zaposlenicima i različitim odjelima s ciljem kapitalizacije velike akumulacije našeg znanja i vještina. Značajna sredstva ulažemo i u vanjske izvore edukacije poput online edukacijskih platformi te treninga koje vode vanjski instruktori i partneri za sva relevantna područja. To nam omogućuje da ne ostanemo izolirani i zatvoreni samo u onome što smo već usvojili.
U ovom trenu se kao dvije vrlo propulzivne teme nameću umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost. To su vještine koje već danas čine značajnu razliku, a vrlo brzo će postati apsolutno nezaobilazne za svakog sudionika ICT tržišta, ali i puno šire od toga. U skladu s time ENT intenzivno radi i na programima za podizanje vještina na tim područjima”, kaže Lujo.
Transformacija poslovanja
Matej Emer, direktor za razvoj organizacije (CODO) u Elektroničkim računima, ističe da gotovo da nema zanimanja koje ne traži posebne vještine kod zaposlenika, no specifičnost u ICT-u, a posebice fintechu koji sve više postaje ključan segment našeg poslovanja, je da zaposlenici razumiju kako tehnološki napredak transformira način rada i koje su to nove platforme, sustavi i znanja potrebni kako bi upravljali s tehnološkim promjenama.
“Recentno se bavimo s RPA automatizacijama, koje tehnološki konfiguriraju interni reljef kompanija, što naravno zahtijeva dodatna znanja.Tehnologija s jedne strane može smanjiti potrebu za radom i skratiti procese, no s druge strane se može pojaviti potreba za upravljanjem i održavanjem tih tehnologija, što je zapravo izvrstan primjer potrebe organizacija za konkretnim vještinama”, upozorava Emer napominjući da od samih početaka investiraju interne resurse, vrijeme i energiju u edukaciju zaposlenika, ne samo kako bi poznavali proizvode, nego kako bi vjerovali u njih i upustili se u njihov daljnji razvoj ili rad na idejama koje će dovesti do nekih drugih inovacija. “Poticati djelatnike na kreativan rad u sigurnom okruženju, koje valorizira jasno mjerljive ideje, važan je pogon svake organizacije.
Naša temeljna vrijednost je angažiranost, a veliki dio samoostvarenja radnika je upravo na samom radniku. Kada se ta iskra aktivira, ponekad potpomognuta HR pristupima, dolazimo do veće inovativnosti i zadovoljstva zaposlenika, a to neminovno vodi do ulaganja u nove vještine”, smatra CODO Elektroničkih računa.
Izostanak sustavne strategije i ulaganja u kompetencije zaposlenika znači i sporiju prilagodbu novim tehnologijama, međutim i visoki rizik odlijeva kvalitetnog kadra kojemu su učenje i razvoj najčešće na visokom mjestu prioriteta prilikom odabira poslodavca, kaže Emer.
“S obzirom na naše core usluge, iznimno je važno da naši zaposlenici budu spremni prepoznati i najmanji oblik kibernetičke prijetnje, što osiguravamo redovnim treninzima te krovnom strategijom informacijske sigurnosti što je zasigurno najvažnija stavka u fintechu”, poručuje Emer.
Ivana Mirković Pogorilić, izvršna direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj pošti, smatra kako svijest domaćih poslodavaca i radnika o novoj tehnologiji svakako raste, a tome je vjerojatno najviše doprinijela tema umjetne inteligencije koja se prometnula u neizostavni dio medijskog i javnog diskursa. “Sve veći fokus na umjetnoj inteligenciji za sobom povlači i druge tehnologije poput automatizacije i robotizacije koje sve više tvrtki koristi u poslovanju, a poštanski i logistički sektor među predvodnicima je u implementaciji novih tehnologija u svoje procese”, kaže Ivana Mirković Pogorilić.
Hrvatska pošta već sedam godina provodi intenzivnu transformaciju poslovanja u sklopu koje je uložila 200 milijuna eura u radnike, suvremenu infrastrukturu te digitalnu transformaciju. U kontekstu digitalizacije bave se automatizacijom procesa, razvijaju vlastita rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji i testirajući implementiraju nove tehnologije u operativne procese.
“U sklopu Akademije Hrvatske pošte, kojom provodimo sveobuhvatnu edukaciju rukovoditelja, čitav edukacijski modul odnosi se upravo na nove tehnologije. Također, na internim komunikacijskim kanalima za radnike redovito pripremamo preglede najnovijih tehnoloških i poslovnih trendova s naglaskom na logističku industriju”, kaže izvršna direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj pošti.
Ivan Mlakić, voditelj tima integracijskog testiranja u Atronu Hrvatska, smatra kako su hrvatski poslodavci u IT sektoru itekako svjesni promjena uzrokovanih razvojem tehnologije, što je vidljivo već u natječajima za zapošljavanje – traže se zaposlenici koji posjeduju ‘nova’ znanja, koji su spremni na usvajanje novih vještina, a skoro uvijek se nudi mogućnost dodatnih edukacija.
“Zaposlenici su također svjesni te potrebe, mnogi privatno pohađaju online tečajeve i uče nove tražene vještine. Rekao bih da i zaposlenici i poslodavci podjednako prate zahtjeve za novim vještinama. Također, dojma sam da poslodavci žele i organiziraju edukacije zaposlenika, ali je zaista izazov pronaći odgovarajuću edukaciju s obzirom na široku ponudu i potrebe tvrtke, te odabrati vrijeme edukacije koje bi odgovaralo svim zaposlenicima prema njihovom radnom rasporedu”, ističe Mlakić i dodaje kako u Atronu prate razvoj novih tehnologija – uvode se novi alati koji omogućuju brži i jednostavniji razvoj, omogućen je remote rad, zaposlenicima je omogućeno i online učenje.
Također, svi zaposlenici se redovito educiraju na području IT securityja, imaju mogućnost pohađanja tečaja stranog jezika i redovno se organiziraju odgovarajuće tehničke edukacije na razini timova – prema njihovim specifičnim potrebama.
“Zainteresiranost zaposlenika za nove tehnologije i vještine u Atronu je iznimno velika, s obzirom na to da se radi o vještinama koje im olakšavaju i ubrzavaju posao, te nadograđuju njihovo znanje. Vještine koje će nam najvjerojatnije trebati u budućnosti su znanja iz područja cloud-computinga, IT securityja te korištenja umjetne inteligencije. Naravno, pored ‘novih’ znanja i vještina, ne smijemo zaboraviti osobne vještine koje će uvijek biti tražene – poput odgovornosti, fleksibilnosti, kritičnog razmišljanja i timskog duha”, kaže Mlakić.
Napredovanje u karijeri
Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa, ističe kako se poteškoće pri zapošljavanju najviše osjećaju ICT sektoru, a također nedostaje i tehničara sa srednjoškolskim obrazovanjem iz strukovnih škola iz područja elektrotehnike. “Konstantan napredak u ovom području zahtijeva kontinuirano učenje i usvajanje novih tehnologija, što iziskuje od mladih osoba određenu dozu proaktivnosti i motiviranosti.
Izazovima doskačemo na razne načine – nudimo studentske prakse kroz koje mladi mogu biti uključeni u konkretne projekte s modernim tehnologijama. Budućim kolegama nastojimo približiti naše stajalište da je zadovoljstvo zaposlenika jedan od najvažnijih faktora za razvoj i napredovanje poslovanja. Stimulativnim primanjima i dodatnim pogodnostima stvaramo kvalitetne uvjete za rad svim zaposlenicima. Kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem upoznajemo ih s najsuvremenijim tehnologijama i novim trendovima tehnološkog razvoja, pružamo im mogućnost profesionalnog napretka i sudjelovanja na najsofisticiranijim projektima na europskoj i svjetskoj razini.
Cijenimo znanje, korektnost i trud te potičemo zaposlene da se potrude iskoriste obilje znanja dostupnog u tvrtki, voljni smo financirati školovanja, certificiranja, individualne treninge i slično, a napredovanja unutar tvrtke ovise isključivo o trudu, znanju i motivaciji”, kaže Paić i dodaje kako trenutno rade na projektu interne škole gdje zaposlenici, prije nego što se suoče sa stvarnim poslovnim izazovima, prolaze kroz predavanja iskusnijih kolega. Dobivaju detaljno pripremljene skripte i imaju priliku isprobati opremu te testirati svoje vještine u potpuno opremljenoj testnoj okolini.
Andreja Nikšić, menadžerica u Deloitteovom odjelu ljudskih potencijala, kaže kako vještine zaposlenika danas igraju ključnu ulogu u napredovanju u karijeri i imaju veliku važnost za poslodavce, posebice u kontekstu BIG4 kompanija i poslovanja tvrtki općenito. “U Deloitteu, za više pozicije od razine seniora pa nadalje, tehničke vještine su od ključne važnosti i predstavljaju uvjet za zapošljavanje.
Mnogi naši kolege posjeduju razne certifikate. Svjesni smo da je za održavanje kvalitete rada i zadovoljstvo klijenata potrebno ulagati u tehnička znanja. U skladu s projektima na kojima rade, kolege u dogovoru s nadređenima polažu certifikate i sudjeluju u raznim edukacijama. Također, kao dio globalne mreže Deloittea, naši zaposlenici imaju pristup najboljim praksama i najnovijim tehnologijama”, otkriva Andreja Nikšić. U Deloitteu od studenata ne očekuju da imaju radno iskustvo, iako je ono uvijek dobrodošlo.
Puno im je važnija njihova motivacija i želja za učenjem. “Kada ispunjavaju taj uvjet, spremni su učiti, jer od prvog dana postaju dio našeg tima i rade na projektima, što rezultira strmom krivuljom učenja. Primijetili smo da generacija Z značajno cijeni stalnu edukaciju i da im je napredovanje te ulaganje u znanje među glavnim prioritetima prilikom odabira novog poslodavca”, ističe Andreja Nikšić.
U Deloitteu veliku pažnju posvećuju kvaliteti rada koja zahtijeva određene tehničke vještine koje tehnologija još uvijek ne može zamijeniti. “U svjetlu različitih promjena, svjesni smo brzog razvoja novih tehnologija te znamo da, kako bismo održali visoku kvalitetu rada, moramo ulagati u njih. Ipak, u našoj industriji, znanje pojedinaca i dalje je na prvom mjestu. No, prilagodljivost novim tehnologijama i agilnost svakako su vještine koje će postati ključne na svim razinama”, menadžerica u Deloitteovom odjelu ljudskih potencijala.