Anđelka Toto-Ormuž, voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatica i članica komunikacijske skupine udruge Fire Safe Europe, Bruxelles, govori o važnosti zaštite  od požara kod energetskih obnova EU te nužnosti postojanja jedinstvene europske strategije. Komentirala je i koja očekivanja ima od zakonodavaca te što Fire Safe Europe zajedno sa stručnjacima iz struke poduzima kako bi se trenutno stanje promijenio i poboljšalo.

Članica ste europskog udruženja Fire Safe Europe. Zaštita od požara nije tema o kojoj često pričamo kada govorimo o energetskim obnovama.  Koliko je to važan segment kada su u pitanju energetske obnove? 
Upravo je i to jedan od razloga zbog kojeg je udruga osnovana 2011. u Bruxellesu.  Primijetili smo kako su teme poput energetske obnove i održivosti zgrada vrlo visoko rangirane kako među političarima, donositeljima odluka, tako i među stručnjacima, što mi svakako pozdravljamo, ali smo uvidjeli rizik da se zanemari ili u drugi plan stavi zaštita od požara prilikom takvih aktivnosti. Naime, dva ključna dokumenta vezana uz energetsku učinkovitost Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktiva o energetskoj učinkovitosti ne spominju zaštitu od požara. Nelogično, ako se uzme u obzir da se rizik od požara može višestruko povećati ukoliko u obnovama, a pogotovo prilikom izolacije vanjske ovojnice, upotrebljavamo materijale koji lako gore i brzo šire požar i pritom emitiraju otrovne plinove.

Percepcija je da se požari ne događaju tako često. Kakvo je stvarno stanje?
To je samo percepcija, na žalost, jer je činjenica da se svaki dan u EU događa 5000 požara. To nipošto nije mala ili zanemariva brojka, pogotovo kada znamo da su danas požari veći no ikad te da se šire brže no ikada. Sjetimo se požara s početka godine u Zlatar Bistrici kada je samo u nekoliko sati izgorjela sportska dvorana koja se godinama gradila. Statistike pokazuju da su potrebne svega tri minute da se požar iz koša za smeće proširi na cijelu prostoriju nakon čega se kroz otvore odnosno prozore i vrata širi dalje na ostale dijelove zgrada. I u tom trenutku je ključna uloga građevinskih materijala koji će, ako su gorivi, jako brzo proširiti vatru na ostale dijelove zgrade, ili, ukoliko su negorivi, spriječiti njegovo daljnje širenje. 

Koja su vaša očekivanja od zakonodavaca?
Zakonodavac ne može odrediti količinu zapaljivih materijala u našim kućama kao što su knjige,  tepisi, zavjese i slično, ali može unaprijediti standarde ispitivanja građevinskih materijala u realnim uvjetima požara i na taj način zaštititi korisnike zgrada i kuća. Toksičnost građevinskih materijala prilikom njihova gorenja uopće nije regulirana. I to je nešto što se mora promijeniti. Isto tako, naša je udruga provela malo istraživanje zakonske regulative diljem EU i došli smo do zaključka kako je ona, unatoč percepciji o harmonizaciji, zapravo jako različita, iako znamo da su požari svagdje isti. Navesti ću jedan primjer – udaljenost do najbližeg izlaza u slučaju opasnosti u školi u Njemačkoj je deset metara, dok je u istoj takvoj školi u Italiji ta udaljenost čak šest puta veća, dakle djeca moraju trčati 60 metara do najbližeg izlaza u nuždi. Znači li to mali Talijani trče brže od Nijemaca? 

Što FSEU radi kako bi se ta situacija promijenila?
Mi kroz različite oblike radnih sastanaka i konferencija tražimo od Europske unije da izradi europsku strategiju za zaštitu od požara, kako bi osigurali svim građanima EU i njihovim posjetiteljima jednaku zaštitu od požara bez obzira u kojoj se zemlji nalaze, i to na način da ukoliko se požar i dogodi, da on ima minimalni utjecaj na ljude, društvo i okoliš i gospodarstvo. Naime, svake godine od posljedica požara premine 4000 ljudi, svaki drugi od njih strada od gušenja otrovnim plinovima, a 70.000 ih biva hospitalizirano dok 126 milijardi eura, a to je 1 posto europskog BDP-a svake godine doslovno progutaju požari.

Zašto ste se ograničili samo na zgrade?
Devedeset posto vremena provodimo u zgradama, a 90 posto požara se i dogodi u zgradama. Upravo  ovo dinamično vrijeme energetskih obnova nudi EU fantastičnu priliku da djeluje i unaprijedi zaštitu ljudi od požara u zgradama. 

Spomenuli ste da očekujete od EU da izradi strategiju zaštite od požara. Što točno očekujete?
Dobar primjer je Strategija sigurnosti u prometu (Road Safety Strategy) koju je Europska komisija izradila i počela primjenjivati 2001. godine. Cilj joj je bio smanjiti broj smrtno stradalih na cestama. U tome su i uspjeli upravo zahvaljujući ovoj strategiji te se broj poginulih od 2001. s 55.000 godišnje smanjio na otprilike 22.000. To je još uvijek velika brojka, no isto tako velik je broj života spašen. To je upravo ono što i mi želimo postići, smanjiti broj požara, smanjiti broj žrtava, kako korisnika zgrada tako i vatrogasaca i ostalih profesionalaca koji sudjeluju u gašenju požara, smanjiti negativan utjecaj koji požari imaju na okoliš i gospodarstvo. 

Među članicama vaše udruge smo primijetili i članove akademske zajednice. Koliko je važna ta suradnja sa stručnjacima iz tog sektora?
Smatramo kako je suradnja s profesionalcima i stručnjacima iz ovog područja jako bitna obzirom da oni imaju jako puno znanja i iskustva. Tako smo prije dvije godine sa Građevinskim fakultetom u Zagrebu, SP institutom za tehnička ispitivanja iz Švedske, ZAG laboratorijem iz Slovenije te LTM-om iz Zagreba javno proveli stručno i znanstveno ispitivanje o ponašanju različitih izolacijskih materijala na fasadama i njihovom utjecaju na širenje požara. Time smo htjeli pokazati da je jako bitno koji se materijal koristi za izolaciju vanjske ovojnice zgrade, iako je percepcija da materijali koji se nalaze s vanjske strane zgrade nemaju nikakav utjecaj na požar. Upravo je iz tog javnog testiranja nastalo nekoliko znanstvenih radova prezentiranih sad već na nekoliko kontinenata.