Što neki grad čini Pametnim gradom pokušali su odgovoriti sudionici panela rasprave "Razvoj i promišljanje pametnih urbanih sredina" koji se održao u sklopu konferencije Pametni gradovi u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika u četvrtak u Zagrebu.

Panelu je dodatnu snagu dala činjenica da su panelisti bili predstavnici gradova koji su protekle godine dobili titulu Pametnog grada. Tako Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba ističe da je pametni grad grad vizionara te da danas više nije pitanje da li mi to možemo, jer je to pitanje koje smo postavljali jučer. Danas to moramo. Dodaje da je za pametan grad nužna razmjena informacija. "Nekad su građani trebali biti informirani, a danas se s njima komunicira i djeluje putem interaktivne komunikacije. Rješenje je  u sustavnosti. Potrebna je integracija jer ona dovodi do održivosti. U Zagrebu živi 800 tisuća ljudi i on mora preuzeti lidersku poziciju u razvoju noviteta. Za sustavnost je potrebna strategija. U Zagrebu bi ta strategija Smart City trebala biti donesena do polovice 2018. a to će omogućiti integraciju. Mi već sad imamo neka rješenja, ali ona su točkasta i neintegrirana", kazala je zagrebačka dogradonačelnica. Uvjerena je da su građani već spremni za "pametne projekte", prije svega kroz segmente prijevoza, sustava gospodarenja otpadom, stambene izgradnje, tehnologija u službi čovjeka: e-dozvole, e-građanin, a što sve dovodi do učinkovite administracije.  Kao i sve metropole, i Zagreb ima mnogo spomenika kulture čije obnova se mora rješavati vrlo sofisticiranih modernih tehnologija.

Lana Labaš, direktorica poslovne zone Ivanec, temeljem primjera vlastite jedinice lokalne samouprave, ističe da Pametni grad koristi napredna rješenja te ih čini dostupnima građanima. "Nekad se takva rješenja moraju i više platiti, ali u konačnici donose prednost. Ivanec konstantno radi na prepoznatljivosti kao dobro poslovno okruženje, a za što smo lani i dobili nagradu za Smart City. Razvijaju se i svi elementi koji to omogućuju. Ulaže se u nove zelene, samoodržive tehnologije", kaže Labaš.

Procjenjuje da građani u manjim sredinama lakše dopiru do gradske uprave te je omogućena veća razina komuniciranja i donošenje odluka na korist građana. Na tom tragu je i Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga koji naglašava da Pametan grad mora imati viziju. "Komunikacija je središte svega, a konačnici se radi o jednom dugotrajnom procesu. Potrebno je raditi na čitavom sustavu da to postane standard i nešto samorazumljivo svima, a ne samo vizija jednog čovjeka, ili u konačnici jednog grada. Koncept održivosti je najvažniji princip pametnog grada jer sve ostalo je trošak", naglašava Bassanese. Dodaje da je samosvjesnost građana temelj prihvaćanja jednog takvog projekta. Edukacija od vrtića pa nadalje je ključna da bi se postigla opća prepoznatljivost i prihvaćenost takvih projekta. Kao primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti po pitanju tehnologije u službi građana, ističe Estoniju.

Prezentacija – Anđelka Toto Ormuž

Vatra je jedan od najvećih dostignuća ljudskog roda, ali je isto tako i jedna od najvećih opasnosti, istaknula je Anđelka Toto Ormuž, članica komunikacijske udruge Fire Safe Europe. "Napravljeno je puno po pitanju kvalitete protupožarnih materijala, ali havarije poput nedavnog požara u poslovnom tornju u Londonu s gotovo 100 poginulih pokazuje koliko je vatra opasna. U tradicionalnoj gradnji je za širenje požara izvan prostorije trebalo 20 minuta, a danas je to svega tri minute. Požari na tradicionalnim građevinama i onima modernima se u potpunosti razlikuje. Zbog toga je potrebno puno pozornosti obratiti na materijale. Požari su danas veći i opasniji nego ikada. Veliki problem je što regulativa ne prati situaciju i nije u skladu s potrebama tržišta. Prije nekoliko godina u Rumunjskoj je katastrofalni požar u jednom noćnom klubu, gdje je poginulo 60-ak mladih, izazvala je i političku krizu koja dovela do pada Vlade", ističe Ormuž.

Dodaje da je protupožarna zaštita velika tema, posebice u najrazvijenijim zemljama. "Već prije spomenuti toranj u Londonu je bio obnovljen samo godinu dana prije požara i u što je uloženo jako puno novca. Problem je što propisi o zaštiti od požara u zgradama ne spominju toksičnost plinova, a praksa pokazuje da najviše ljudi stradava od gušenja, a ne zbog samog požara. Potrebno je detektirati probleme i onda napraviti strategiju te raditi u skladu s njom. Na zahtjev europske udruge Fire Safe Europe je nedavno čak i Europski parlament raspravljao o zaštiti od požara, po prvi put u svojoj povijesti", navodi Anđelka Toto Ormuž.

Prezentacija –  Hrvatski telekom

Hrvatski telekom već niz godina ima solucije za pametne gradove i korporacija je lider na tržištu, ističe Igor Cerinski, voditelj Grupe za javnu nabavu i EU fondove u HT-u. Dodaje da ovakve tehnologije imaju mogućnost povećanje standarda života uz uštede. Ovaj sustav, prije svega, čine pojedinačna rješenje – senzori, koji olakšavaju život (auto, svjetla, kontejneri) koji se povezuju sa softverskim rješenjima te koji onda donose do umrežavanja i opće koristi za sve. Javni WiFI je najznačajniji projekt HT-a koji pruža na javnim mjestima, a koji uskoro ide i u javni prijevoz – autobuse i tramvaje jer, ističe, 21 stoljeće će obilježiti informacija i njihova vrijednost. Osim sa Zagrebom, tvrtka ima dobru suradnju s nizom drugih gradova i općina.

Drugi veliki projekt HT-a od kojih puno očekuju je elektromobilnost, e-mobility, a što predstavlja cjelokupno rješenje za vozače električnih vozila, od informacije gdje su punionice, informacije o punionicama pa sve do samog korištenja. Ističe da je projekt Pametan otok Krk možda jedan od najboljih primjera kako bi to trebalo biti i u čitavoj Hrvatskoj. "Pametna klupa iz Solina se napaja iz sunca, a ima funkcionalnost koja je danas vrlo važna – punjenje mobitela te WiFI za pristup internetu. Jedina klupa na svijetu koja će vas rashladiti kad je temperatura iznad 30 stupnjeva. Primjer dobre sinergije pameti, hardvera i softvera u Hrvatskoj", kaže Cerinski. Senzori poput onog za kvalitetu zraka su vrlo jednostavni i minijaturan, ali vrlo korisni za javno zdravlje i opću kvalitetu života te HT i u tom segmentu nudi svoja rješenja.

Cerinski i javnu rasvjetu ističe kao bitan element pametnog grada te navodi da bi "pametan stup" doveo do velikih benefita iz kojih bi se crpio niz indikatora koji bi doveli do velikih ušteda i povećane funkcionalnosti. Promet je jedan od najvećih problema svih velikih gradova te je princip multi modularnosti nužnost. Menadžment flote, povezanih vozila, dijeljenje bicikla i vozila, javnog prijevoza – sustav je koji povećava učinkovitost i smanjuje zagađenje i troškovi.

Otpad je još jedan veliki problem suvremenog grada te upravljanje otpadom i prateća tehnologija, koju je razvio HT, omogućuje pravično naplaćivanje otpada koji je zbilja i zbrinut, a ne da se plaća paušalno ili nekim drugim izračunima. "Ovaj sustav detektira i prevenira krađu i požar u kontejnerima, a samim tim povećava i svijest da je otpad kapital, a ne smeće", kaže Cerinski. Iako se u Hrvatskoj o tome tek stidljivo govori, u svijetu je sigurnost sve veća vrijednost u modernom društvu, posebice u velikim gradovima gdje je sigurnost nužnost, a tehnologija to omogućuju. U tijeku je izrada platforme pametnog grada kao centralnog mjesta za integraciju i upravljanje suvremenim gradom. To su implementirale sve velike metropole te se to sve više prepoznaje kao potreba i benefit, a ne kao neka nametnuta nužnost.