Često sam pisao o impresivnim brojkama koje TikTok postiže, pokazujući kako je u kratkom vremenskom razdoblju osvojio značajan dio globalnog tržišta društvenih mreža. Pokazalo se da dominacija platformi poput Facebooka i Instagrama nije tako čvrsta kao što se mislilo.

TikTok, od nove aplikacije popularne među mlađom generacijom, postao je platforma koja diktira komunikacijske trendove. Promjene u algoritmima, posebno kod efemernog sadržaja poput priča ili videa, odraz su tržišne adaptacije na TikTok. Korisnici su se prije oslanjali na sadržaj iz svojih društvenih krugova, obitelji, prijatelja i poznanika, no TikTok je promijenio igru, preferirajući zanimljiv sadržaj s viralnim potencijalom čak i od potpunih stranaca.

Ove trendove vrlo brzo su prihvatile i ostale društvene mreže koje koriste video. Uz viralnost, algoritam pazi na vaše preferencije sadržaja, prati vaše trenutno raspoloženje, i tu leži tajna njihove globalne popularnosti. Ipak, najveću popularnost uživaju u Americi, koja im je ujedno i najveće tržište.

No, globalne tenzije između Amerike i Kine povećale su osjetljivost američkih političara prema TikToku, čiji je vlasnik kineski ByteDance. Bojazan je da kineska vlada preko platforme ima pristup sadržajima koje prate mladi u Americi, potencijalno mijenjajući njihove stavove suprotno američkoj vanjskoj politici, istaknuo je senator Ted Cruz.

Kulturno osjetljiv SAD
Činjenica da je izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew tijekom ispitivanja u Kongresu doživio informatički prilično nepismena pitanja o tehnološkim aspektima platforme te inzistirajuća pitanja o njegovoj povezanosti s kineskom komunističkom partijom, unatoč tome što je rođeni Singapurac.

Bez obzira na dotične i aktualne tenzije, Amerika je uvijek bila osjetljiva na kulturne utjecaje izvana, od Beatlesa pa nadalje. Sjetimo se kako su prilikom nekih brzopletih izjava mladića iz Liverpoola masovno palile ploče tih umjetnika. Pop utjecaji poput K-Popa, mange i animea, pa čak i ska, reggaea i reggaetona mijenjali su američku kulturu, ali gotovo uvijek uz kritiku djela javnosti. No, rezultat je uvijek bio prihvaćanje.

Ipak, kada je riječ o Kini, ljestvica je tradicionalno niska. Posebno kada je u pitanju pohranjivanje podataka korisnika, što je postalo političko pitanje svugdje u svijetu, odnosno pitanje nacionalne sigurnosti.

Iako se takvo prikupljanje podataka koristi za poboljšanje iskustva korisnika kroz mikrotargetiranje, uvijek se, kroz skandaliziranje istakne sumnja za što se još koriste ti podaci, kao što se sumnjalo i s kineskim “špijunskim” balonom za koji je predsjednik Biden ipak ustvrdio da je više povezan s rekreativnim i istraživačkim institucijama nego s međudržavnom špijunažom.

Da budemo jasni, geopolitička osjetljivost funkcionira obostrano te se možemo odmah sjetiti veliki broj primjera kada je Kina ograničavala ili zabranjivala kulturne i tehnološke proizvode zemalja s kojima ima političke tenzije. Tako je u tu mašinu međusobnih tenzija, koja već prilično drugo traje, upao i Tik Tok.

Saga o TikToku nastavlja se unatoč tome što je Joe Biden otvorio svoj račun na platformi, time si otvorivši put za približavanje mlađim biračima, ali vjerojatno je samom TikToku zakomplicirao život. Kongres, čija je većina na suprotnoj strani od aktualnog predsjednika, ubrzao je odluku o zabrani TikToka u SAD-u.

Sam predsjednik rekao je da neće imati problema s potpisivanjem zakona o zabrani aplikacije u Americi, ukoliko odluku potvrdi Senat. Ipak, da ne bi došlo do potpunog prisilnog ukidanja, otvorena je mogućnost da američki vlasnik preuzme platformu, što je odmah otvorilo diskusiju o tome tko će stati u red za kupnju najkreativnije komunikacijske aplikacije današnjice.

Gigantski udio kolača
Zbog regulatornih problema i monopola koji bi se mogao stvoriti, vjerojatno Google, i to ponajviše zbog YouTubea, neće sudjelovati u utrci. Iste probleme bi mogla imati i Meta, iako bi joj TikTok odmah postao važan dijamant u kolekciji platformi za društvene medije koje su kupili do sada.

Od najvećih igrača, najizgledniji kupci čine se Microsoft i Amazon. Microsoftu, koji ima poslovnu društvenu mrežu LinkedIn, dodavanje TikToka bi imalo smisla, posebno jer se u tom slučaju ne bi nužno stvarao monopol u segmentu društvenih mreža. Ozbiljan kupac bi mogao biti i Amazon, koji je i prije rekao kako u budućnosti vidi TikTok kao svoju konkurenciju, a sada bi se mogao udružiti s tom platformom.

Tko god potencijalno kupi platformu, odmah će osvojiti gigantski dio tržišnog kolača i instant postati važan igrač u području društvenih mreža. S druge strane, trendovi koje je TikTok uveo u komunikaciju ostat će prisutni bez obzira na ishod medijsko-političko-špijunsko-poslovne sage.

Razvoj događaja odrazit će se i dalje ne samo na promjene u digitalnom pejzažu, već i na geopolitičke igre moći, gdje tehnologija postaje bojište. TikTok je više od platforme za dijeljenje videa; postao je simbol kulture, generacijskih promjena i digitalne suverenosti. Kako će se ova saga razviti i tko će konačno “kupiti TikTok”, ostaje vidjeti, ali sigurno je da će ishod imati dalekosežne posljedice za globalni digitalni ekosustav i odnos moći među tehnološkim divovima.