U Zadarskom Arsenalu 14. i 15. studenoga održana je prva hrvatska konferencija o digitalnom turizmu – Zadar DigIT. Više od 150 turističkih i digitalnih stručnjaka došlo je poslušati preko 20 prezentera i sudjelovati na jednoj od četiri radionice.
20prezentera
sudjelovalo je na konferenciji DigIT
Zadar DigIT je otvorio dogradonačelnik Zadra Ivica Vlakić, uz poruku da ovo događanje pokazuje i jasan smjer gradske uprave koja želi istaknuti Zadar na karti kongresnog turizma, a Grad Zadar i Hrvatska gospodarska komora bili su pokrovitelji prvog Zadar DigIT-a.Kroz predavanja i radionice prvoga dana, posjetitelji su slušali o osnovama i pregledu aktivnosti o e-turizmu, upotrebi Twittera i Instagrama, content marketingu, a kao posebno zanimljiva dva predavanja posjetitelji su izdvojili case study Studija Kairos iz Zagreba vlasnice Danijele Čavlović, te temu optimizacije konverzije weba u turizmu Damira Plejića iz agencije ResPons.
Bitni detalji na webu
Danijela Čavlović je na temelju svog bed&breakfast Studija Kairos i suradnje s agencijom Neuralab pokazala koje su sve aktivnosti u digitalnom svijetu važne kako bi bilo koji ugostiteljski objekt mogao doseći svoju publiku.Rezultati su spektakularni: u samo godinu dana ušao je u najpoznatije svjetske vodiče, o njemu su pisali mediji poput The Timesa, Guardiana i Independenta, a na Booking.comu te Trip Advisoru ima bolje ocjene od prestižnih zagrebačkih hotela te popunjenost preko 90%. Zaključak – osobni, personalizirani pristup gostima te upotreba društvenih mreža kao temelj komunikacije nužni su za vidljivost prema turistima.Damir Plejić stručno je "secirao" nekoliko domaćih web portala iz turističke branše te pokazao koliko naizgled mali detalji mogu biti presudni gostu kod donošenja odluke da baš na tom web sjedištu zaključi svoj godišnji odmor.
4radionice
odvijale su se 14. i 15. studenog tijekom konferencije
Ključ svakog kreiranja nove stranice, redizajna ili poboljšavanja postojeće su jasni ciljevi koji omogućavaju da svi detalji i svaka optimizacija ima svoj smisao i opravdanje.Drugi dan konferencije bio je usmjeren na strategiju i tehnologiju. Tako je Nikola Vrdoljak iz Gingerneta predstavio inovativne oblike digitalnog turizma u inozemstvu, naglašavajući kako su neki od njih mogući i kod nas, pogotovo ukoliko Hrvatska turistička zajednica prepozna potencijal svojih digitalnih platformi i odluči na drugačiji način poduprijeti domaće poslovne subjekte. Izdvajamo tzv. shared economy, personalizirano turističko iskustvo te okrupnjavanje ponude, za što se kao primjer navodi norveški citybreak.com koji je kroz digitalnu platformu omogućio i malim subjektima da se 'okrupne' i zajednički ponude svoje pakete.
Stjecanje znanja
Davor Runje iz Drapa proveo je posjetitelje kroz nekoliko kreativnih i učinkovitih kampanja za različita turistička odredišta i usluge, stavljajući naglasak na društvene mreže, pogotovo Twitter, ali i novi trend predstavljanja community projekata – crowdsourcing (grupno financiranje).Edukacijski partner Zadar DigIT-a – Visoko učilište Algebra – bio je pokrovitelj panela drugog dana konferencije 'U kojem smjeru će ići obrazovanje budućih marketing specijalista?' na kojem su sudjelovali Ivana Grbavac, konzultantica iz Googlea, Hrvoje Balen, član uprave Algebre, Anita Gelo, voditeljica prodaje digitalnih medijskih rješenja u Večernjem listu te doc. dr. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru. Uz niz zanimljivih detalja iz prakse, pogotovo Googleove, te konsenzusa oko činjenice kako se znanja danas stječu često i izvan institucija, zaključeno je kako budućnost stručnjaka za digitalni marketing leži u kombinaciji neformalnog i formalnog oblika učenja te da je uz poticanje na dodatnu edukaciju važno voditi brigu i o certificiranju istih znanja, bez obzira na način kako su stečena.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu