S početkom pandemije svijet se aktualnoj situaciji morao prilagoditi novim modelima funkcioniranja.

U tom je procesu digitalizacija imala vodeću ulogu, uz razvoj različitih rješenja i alata kojima bi se ublažile posljedice pandemije i utabao put prema budućnosti. No, istovremeno se postavlja pitanje koliki je zapravo stupanj digitalizacije gospodarstva u Hrvatskoj?

Ne može se sve

Predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (ICT) i član Uprave Hrvatskog telekoma, Boris Drilo, u razgovoru za Poslovni dnevnik definirao je digitalizaciju kao promjenu načina poslovanja s kupcima, dobavljačima, ali i interno i među zaposlenicima, koja nije moguća bez ICT alata – softvera i hardvera te umreženosti.

“Ako kažemo da je nešto digitalizirano, onda podrazumijevamo da se posao odvija na umrežen način gdje ljudi imaju interakciju s ICT sustavima, te gdje je najveći mogući broj rutinskih, tj. repetitivnih poslova automatiziran i prepušten računalima ili strojevima/robotima. Stupanj digitalizacije gospodarstva u Hrvatskoj je i dalje vrlo nizak, ispod pet posto, a, primjerice, razvijena gospodarstva ciljaju do 2025. imati digitalizirano gospodarstvo na razini 50 posto”, naglašava Drilo koji ujedno smatra da je fleksibilne i hibridne oblike rada u Hrvatskoj potrebno formalno i zakonski prepoznati, uz dovoljno fleksibilnosti poslodavcima i radnicima da odrede i s vremenom optimiziraju model primjene.

Digitalizacija je, s pandemijom ili bez, prioritet svih članica EU. Pritom važnu ulogu ima Vlada RH koja procedure treba automatizirati i pojednostavniti, s naglaskom na transformaciju javne uprave.

“Najlakše je digitalizirati administrativne procedure. Međutim, te procedure se moraju jednim dijelom i pojednostavniti kako bi projekti digitalizacije bili brži. Implementacija tehnoloških rješenja je ovdje manji izazov, pravi izazov je novi dizajn administrativnih procesa i obavljanje posla”, naglašava Drilo.

S činjenicom da digitalizacija mora biti prioritet slaže se i Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP ICT-a i direktor tvrtke Blink, koji ističe da se pri promjeni ili donošenju bilo kojih zakona i propisa mora izraditi procjena mogućnosti i implementacije digitalizacije u provedbu.

“U HUP ICT-u se zalažemo da kao što postoji procjena financijskih učinaka propisa mora postojati i procjena mogućnosti digitalizacije, a ako se neka procedura ne može digitalizirati, to ne bismo trebali niti raditi. Koliko god ovo zvuči grubo, takav način će nas pomaknuti ka jednostavnijem poslovanju i većoj kvaliteti života naših građana. Da ne bismo bili neobjektivni, neki pomaci su napravljeni i država je doista napravila dobre poteze u digitalizaciji određenih procedura. Ono što nisu dobro napravili jest komunikacija vezana uz servise koje su pružili građanima i gospodarstvu”, ističe Nikolić koji smatra da je važno postaviti pitanje kako implementacija informacijsko-komunikacijskih tehnologija može doprinijeti gospodarstvu i ubrzati njegov oporavak korištenjem EU sredstava.

“Svi pokazatelji dokazuju da u ICT sektoru stvaramo veliku dodanu vrijednost i postajemo ‘motor’ gospodarstva. Glavne poruke HUP ICT-a vezane su uz povećanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva za deset puta do 2025. što je moguće ostvariti baš putem EU fondova tako da se umjesto dosadašnjih tri posto sredstava usmjerenih na digitalizaciju iz perioda 2014-2020 i Europskog fonda za regionalni razvoj, u narednom razdoblju poveća na 30 posto.

Nadalje, ta sredstva moraju se u najvećoj mjeri usmjeriti prema privatnim tvrtkama iz tradicionalnih industrijskih sektora, na projekte razvoja digitalne infrastrukture te digitalnu transformaciju malog i srednjeg poduzetništva koje je nositelj rasta i stabilnosti u svakoj razvijenoj državi”, naglašava Nikolić.

Što se tiče europskog novca, predsjednik Udruge Drilo kaže da je vezan uz Europski zeleni plan stvaranja održivoga gospodarstva, u čemu vodeću ulogu imaju digitalne tehnologije. Između ostalog je dio toga i remote work, odnosno rad na daljinu koji smanjuje potrebu za putovanjem i emisiju stakleničkih plinova koja nastaje u prometu.

Podizanje konkurentnosti

“Digitalne tehnologije treba još više primijeniti u gospodarstvu, tako da bi najveći dio EU novca upravo tamo trebao završiti. Primjerice, u proteklom financijskom razdoblju čak 80 posto hrvatskih EU sredstava je završilo u javnom sektoru, dok je npr. Slovenija čak dvije trećine novca namijenila porastu konkurentnosti privatnog sektora”, podsjeća Drilo.

Na to se nadovezuje i pitanje kako podići konkurentnost našeg ICT sektora, tim više što se sada možemo pohvaliti Infobipom kao prvim “unicornom” koji je kontinuirano radio na kreiranju novih rješenja. Upravo to je, smatra Drilo, dobar primjer za hrvatski ICT sektor i kreiranje novih proizvoda koji generiraju najveću dodanu vrijednosti.

“Da bi se to potaknulo, moramo više investirati u istraživanje i razvoj i zato je važno da ICT bude definiran kao strateška, vertikalna industrija u novoj Strategiji pametne specijalizacije (S3) jer će se na takav način otvoriti EU fondovi za istraživanje i razvoj najpropulzivnijim privatnim firmama koje razvijaju globalna rješenja”, naglašava.

Na to se nadovezao Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT udruge, koji smatra da je potrebno djelovati kroz više ministarstava te predvidjeti daljnje smanjenje opterećenja rada i uvođenje novih neoporezivih benefita za zaposlenike kako bi zadržali digitalne talente i omogućili privlačenje novih.

“ICT industrija se bazira na stručnim ljudima i to ne samo inženjerima već i raznim drugim profilima iz tehničkih i društvenih područja. Zato moramo nastaviti na dodatnom podizanju kvalitete studijskih programa, jačanju srednjeg obrazovanja u segmentu matematičkih i prirodoslovnih kompetencija kako bi se povećala završnost studija.

Također, treba intenzivirati privlačenje stranih studenata na hrvatska sveučilišta jer i ovo ljeto imamo 13.000 nepopunjenih mjesta na ljetnom roku. Nemojmo smetnuti s uma da uspjeh Irske, Nizozemske ili Estonije počiva i na cjeloživotnom učenju te zato treba realizirati i veću dostupnost prekvalifikacija za digitalna zanimanja uključivanjem zaposlenih i nezaposlenih, za što su također dostupna EU sredstva”, podsjeća Balen.

Kritični faktor

Govoreći o stranim studentima, podsjetio je na prijedlog HUP ICT-a da se novim Zakonom o strancima uspostave studentske vize te izjednače prava redovnih studenata iz trećih zemalja s onima koji dolaze iz EU. Potrebno je, dodaje, u sklopu strateškog programa internacionalizacije uvesti izdavanje trajnog boravišta ili državljanstva onim strancima koji diplomiraju na fakultetima u Hrvatskoj.

“Hrvatska mora raditi na kontinuiranom povećanju udjela i broja digitalnih profesionalaca na domaćem tržištu rada, a podatak da smo šesti u EU po udjelu diplomiranih ICT stručnjaka nam svakako daje informaciju da imamo odličnu šansu povećati snagu hrvatskih tvrtki i dodatno podići konkurentnost industrije”, poručuje Balen.

U ICT sektoru su, pojašnjava dalje, potrebni i digitalni profesionalci i predstavnici drugih struka, od ekonomista, pravnika, psihologa, dizajnera, menadžera, voditelja projekata, kreativaca, prodavača… pa će u ovoj industriji biti radnih mjesta za sve. U Hrvatskoj je danas oko 41.000 ljudi zaposleno u ICT sektoru, a Balen navodi kako ta brojka raste svake godine po stopama 5-10 posto.

“Kritični faktor trenutačno su digitalni profesionalci ili ICT profesionalci čije plaće su iznadprosječne jer je riječ o ljudima koji relativno lako pronalaze posao bilo gdje u inozemstvu. Međutim, nedavno istraživanje Boston Consulting Group (BCG) je pokazalo da su ključni faktori zadržavanja digitalnih profesionalaca kvalitetan balans između privatnog i poslovnog života, mogućnosti daljnjeg učenja, prilike za razvoj karijere te dobri odnosi s kolegama.

Novac kao kompenzacija nije najvažniji, ali znamo da jako utječe na kvalitetu privatnog i poslovnog života. Zato se zalažemo za još veće smanjenje poreznih i neporeznih davanja”, poručuje Balen.

Premda su se neke tvrtke suočile s usporavanjem zapošljavanja zbog općeg usporavanja gospodarskih kretanja i percepcije rizika koji je pred nama, ICT sektor, kažu naši sugovornici, nije osjetio drastične padove niti postoje naznake da će do njih doći, a kako dodaju, ako se promatra kompletna industrija i firme, čak bi se i u 2020. mogao dogoditi minimalni rast u sektoru računalnog programiranja i IT usluga.