Mreža 5G više nije slovo na papiru, već dijelom stvarnosti. Dostupnost joj je porasla od izdavanja dozvola za te frekvencije te sada možemo govoriti o 60 do 70 posto pokrivenosti.

Kako govori predsjednik vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom) Tonko Obuljen, za 2023. priprema se nova dražba, no dotad treba govoriti i o izazovima prisutnim danas.

“Prodali smo među rijetkim zemljama u Europi i 26 GHz spektar, što je sigurno jedan od bitnih dosega’’, rekao je Obuljen. Na jučerašnjem 5G Danu Hakoma dano je do znanja da 5G donosi prilike te da se kroz njega ogleda i društvo budućnosti.

Alfa i omega
Riječ je o društvu dvosmjerne komunikacije, ali i o onom koje još mora osvijestiti važnost poznavanja srži tehnologije– bilo u primjerni ili pristupu obrazovanju. Da je 5G alfa i omega novih poboljšanja, govori i Tonči Žilić iz tvrtke Rimac Technology.

Oni rade na uspostavi telematske upravljačke jedinice zadužene za dohvaćanje podataka iz auta. Za takvo što bit će, naravno, potreban 5G koji u tom slučaju može još poboljšati korisničko iskustvo.Komunikacijs auta i clouda će, zbog zahtjevanja tržišta i ostalih dionika u autoindustriji, morati imati 5G.

“Fokus dvosmjerne komunikacije nije da samo nas 1000 gleda gdje se netko vozi, nego da korisniku možemo dati dodatnu vrijednost kod korištenje auta. Vruća tema su ažuriranja. Uvijek se teži tome da se poboljšavamo kroz vrijeme, 5G nam tu pruža priliku da ažuriranje s nekoliko sati smanjimo na nekoliko minuta i da korisnik to ni ne osjeti’’, rekao je Žilić.

“5G ne treba gledati kao nezavisno ili dodatno, nego kao jedan alat u kontekstu tehnologija, odnosno kutiju alata koja omogućuje da kombinatornim utjecajem svih tih alata potpuno mijenjate industriju u kojoj radite, vaše poduzeće pa i društvo’’, naglasio je Ivan Maglić iz HUP ICT-a.

Međutim, postavlja se pitanje – tko će na raditi na takvoj tehnologiji? Neusklađenost tržišne ponude i potražnje, kada je riječ o obrazovnom kadru, nije nova tema, ali je opet aktualna. 5G stvara prilike, ali pitanje je koliko imamo onih koji će ih moći iskoristiti.

Statistike su poražavajuće, a kako govori Mislav Balković iz Algebre, Hrvatska je u 8 godina izgubila 5,5% učenika u osnovnim i 19,5% u srednjim školama. Ništa bolja situacija nije ni u visokom obrazovanju koje je u kontekstu bavljenja 5G mrežom možda i najkonkurentnije.

Tonko Obuljen/M. Lukunić/PIXSELL

“U 6 godina prijave na Postani student portalu gdje srednjoškolci biraju studije, Hrvatska je izgubila 20,5% svoje potencijalne studentske populacije. Moramo se zapitati kako privući talente iz svijeta, jer nam demografski pokazatelji tu ne idu u prilog’’, dodao je Balković.

No, postoji interes za popravljanjem stanja tržišta kadra pa su tako i u Hakomu otvoreni za praktikante, neovisno o smjeru obrazovanja, koji bi tako imali priliku bolje razumjeti, ali i stvoriti primjenjiva znanja iz područja 5G tehnologije.

Primjenjivo svugdje
S druge strane tržišta nalaze se usluge na 5G-u same po sebi. To je tržište u stalnom porastu, međutim ne više u istim skokovima.

“Očekujemo za pet-šest godina ‘bum’ usluga i rješenja na 5G-u, što je stvarno primjenjivo u svim segmentima života i rada, posebice u prometu, automobilskoj industriji, zdravstvu i medicini, energetici i svima drugima”, zaključio predsjednik vijeća Hakoma Tonko Obuljen.

Tržište elektroničkih komunikacija i 5G-a u Hrvatskoj se kontinuirano razvija, a to doprinosi i boljoj poziciji Hrvatske na digitalnoj karti Europe i u EU DESI indeksu o stupnju digitalizacije društva. Ono što hrvatskom društvu još ostaje za shvatiti jest da investicije u 5G danas nisu gubitak, već ulaganje u budućnost koje sve čini konkurentnijima.