Broj korisnika na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj, tzv. aktivnih SIM kartica, u iduće će se četiri godine gotovo udvostručiti. S 4,38 milijuna, koliko ih je prema podacima telekomunikacijskog regulatora Hakoma bilo u lipnju 2018., na sedam i pol do osam milijuna aktivnih korisnika 2022. godine.

Konzervativna je to prognoza Hrvatskog telekoma što ju je u ponedjeljak na Mreža IoT Forumu objavio voditelj odjela za razvoj poslovnih usluga u HT-u Tomislav Kosanović. Ono što tu procjenu čini još zanimljivijom je što novi korisnici neće biti ljudi već strojevi poput uređaja za mjerenje struje, plina i vode, pametnih automobila, bicikala, brodovi, traktori, ali i senzori u vinogradima, njivama itd. "Najveći pokretač rasta na tržištu interneta stvari (IoT) do 2022. godine bit će pametni uređaji za mjerenje, a samo njih bit će više od tri milijuna", kaže Kosanović.

HT takve podatke dosad nije otkrivao. Nije to učinio niti jedan operater, a o potencijalu IoT-a u Hrvatskoj dosad nije brojkama govorio ni Hakom. Stoga je ovo prvi put da javnost dobiva uvid u očekivanja od tržišta na koje su ušli ne samo A1, HT i Tele2 već i niz novih igrača: IoT Net Adria koja koristi tehnologiju Sigfoxa, Odašiljači i veze koji koriste LoRa-u, kao i AdriNet koji LoRa-u nudi kao partner Kerlinka. HT je čak dao naslutiti i koliko trenutačno ima IoT SIM-ica. Prema riječima njihovog direktora sektora za marketing poslovnih korisnika Jerka Dumanića, imaju više od 100.000 IoT aktivnih korisnika. Takve korisnike imaju i A1 i Tele2, kao i IoT Net Adria te OiV. No, ne zovu ih svi IoT korisnicima već M2M (machine-to-machine) ili korisnicima zatvorenih mreža (za vatrogasce i hitne službe).

Tomislav Kosanović iz HT-a ističe da s jedne strane 80 posto posla očekuju u raznim pametnim mjerenjima kad se promatraju uređaji koji će koristiti IoT. Kad se pak pogledaju industrije, odnosno kupci, onda se očekuje da će najveća potražnja dolaziti od pametnih gradova.  "Fiskalizacija je dala zamah IoT-u u trgovini, veliki je rast u praćenju vozila, a zbog ugovora BMW-a s DT-om svi novi modeli dolazit će s našim SIM-icama, ali najveću potražnju očekujemo od pametnih gradova, jer se mogu financirati iz EU", kaže Kosanović.

Alojzije Jukić, predsjednik uprave Compinga i investitor u IoT Net Adria navodi da se već dugo govori o M2M-u, ali da je sad tehnologija spremna za masovno korištenje i zato se toliko govori o IoT-u.  Navodi da njihova mreža, koja koristi Sigfoxovu tehnologiju, već sad pokriva 60 posto teritorija, a do kraja godine ciljaju više od 83 posto.  "Da bismo pokrili cijelu Hrvatsku, znači cijeli outdoor i indoor, trebamo svega 250 baznih stanica", kaže Jukić. 

Tomislav Tipurić, strateg za partnersku mrežu u Microsoftu ističe da nije siguran da je IoT tržište u Hrvatskoj veliko koliko bi telekomi i novi igrači očekivali. "IoT tržišta su jako vezana za industriju pa se postavlja pitanje koja je to industrija koja je u Hrvatskoj preostala gdje bi se uopće mogao upotrijebiti IoT", kaže Tipurić. Prema istraživanju HGK, bazu hrvatske industrije čini svega 591 tvrtka. Tipurić dodaje da u pametnim gradovima većina novca u IoT projektima odlazi na modernizaciju infrastrukture, ne tehnologiju.

Vlatko Sruk, profesor s FER-a kaže da najviše posla s IoT-ijem nije u konekcijama već u popratnim uslugama, hardveru i softveru. Onime čime se bavi sve više domaćih tvrtki. Predrag Pejić, voditelj razvoja elektronike u Greyp Bikesu Mate Rimca, kaže da oni razvijaju vlastitu IoT platformu koja se ugrađuje u pametne bicikle, ali će se ugrađivati i u različita industrijska rješenja. “Mi smo tek na početku ere IoT-a”, kaže Pejić.Slično tvrde Tipurić i Sruk ističući da slijedi jačanje sigurnosnih standarda, primjena blockchaina, kao i umjetne inteligencije u IoT-u. Tipurić kaže da će to dati nove poslove telekomima i ostatku ekosustava, a Sruk da će se to odvijati brže nego bi nam se to sad činilo. "Samo će primjena AI-ja u IoT-u u dvije-tri godine skočiti s 10 na 80 posto", zaključuje Sruk.