Zelena agenda i transformacija energetike prema održivom i obnovljivom je princip Europske unije već niz godina, a tehnologija vodika bi trebala biti jedna od važnijih poluga te transformacije.

Iako je EU ovog tjedna pomalo zbunila dio javnosti sa svojim planom da će se od sada plinska i nuklearna tehnologija smatrati zelenima, činjenica je da su obnovljivi izvori put bez povratka za svaku zemlju, a na tragu toga je i upravo predstavljen prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. koju je resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovih dana uputilo u javnu raspravu.

Strategija će propisati nacionalnu viziju razvoja, istraživanja, proizvodnje, infrastrukture i korištenja vodika i vodikove ekonomije, vodeći računa o postizanju cilja klimatske neutralnosti iz Europskog zelenog plana do 2050, kao i nacionalnih ciljeva vezanih za razvoj infrastrukture za alternativna goriva.

Regionalni centar za vodik
Iako dio skeptika smatra da će i ova strategija, kao uostalom i sve druge u Hrvatskoj, biti više skup neostvarivih želja nego nešto realno, profesorica Ankica Kovač sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik te inicijatorica projekta Vodik u energetskoj tranziciji, vjeruje da će ova Strategija biti drugačija jer vodik više nije izbor nego vodik je potreba, a u tom smjeru razmišlja i naša politika čemu svjedoči i ovaj dokument koji bi trebao biti usvojen u prvom kvartalu ove godine.

“Strategija sama po sebi nije obvezujući dokument te je zato potrebno žurno izraditi Akcijske planove koji su obvezujući kako bi krenuli s realizacijom zacrtanih ciljeva. Strategija je dobro strukturirana, ambiciozno realna i provediva, s naglašenom potrebom suradnje politike, industrije i znanosti koja će se između ostaloga ostvariti i kroz Regionalni centar za vodik čije je osnivanje predviđeno ovom Strategijom.

Tako ostvarit će se ne samo nacionalna, nego i regionalna suradnja u području vodikovih tehnologija, a sve s ciljem jačanja gospodarstva kroz stvaranje novih proizvoda, izobrazbu, istraživanje i razvoj”, ističe prof. Kovač te dodaje da će sve to doprinijeti stvaranju energetske neovisnosti koja je od strateške važnosti svake države, u što se možemo uvjeriti i kroz trenutačnu energetsku krizu.

Planovi za uvođenje vodika ucrtani su i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, prikupljaju se iskazi interesa za IPCEI (inovativni projekti od strateške važnosti), a u najavi je otvorenje natječaja iz EU fondova.

Projekte koji budu odabrani za financiranje bit će potrebno žurno realizirati jer je financijska sredstva potrebno iskoristiti do 2026., odnosno do 2030. godine, što bi trebalo, navodi, pokazati da ova Strategija nije samo skup želja već ozbiljnih namjera.

Dekarbonizacija transporta
Iako je tehnologija vodika relativno nova i nepoznata javnosti, zagrebačka energetska stručnjakinja ističe da je ona već dostigla razinu koja osigurava njegovo svakodnevno i sveprisutno korištenje u svim segmentima pa tako i u segmentu osobnih automobila čime može doprinijeti dekarbonizaciji ključnih segmenata cijelog transportnoga sektora.

“Prometni sektor odgovoran je za više od 20% globalnih emisija stakleničkih plinova i jednu četvrtinu konačne potražnje za energijom, a naftni proizvodi opskrbljuju 90% energije koju troši.

Ukupan broj osobnih električnih vozila na pogon vodikom u 2020. bio je nešto manje od 26 tisuća od kojih je 10 tisuća u Koreji, 9200 u SAD-u, 4100 u Japanu, 1000 u Njemačkoj, te 1600 u ostatku svijeta. Uz to, imamo i preko 6000 autobusa i 3000 kamiona”, kaže Kovač te priznaje da u Hrvatskoj trenutno nemamo niti jedan osobni automobil na pogon vodikom, ali smo imali priliku upoznati Mirai 2019. godine kada je organiziran Croatia Mirai Challenge u suradnji FSB-a i Toyota Hrvatska.

Ističe da danas već imamo drugu generaciji Mirai II čija se cijena na tržištu kreće oko 64 tisuće eura. U istoj kategoriji limuzine dostupan je i Honda Clarity, trenutno samo za tržište Japana i Kalifornije.

U kategoriji SUV, dostupni su Hyundai Nexo s cijenom od oko 69 tisuća eura i Hyundai ix35 po cijeni od oko 65 tisuća eura. U kategoriji transportnih vozila, trenutno su na tržištu dostupni Citroen e-Jumpy Hydrogen, Peugeot e-Expert Hydrogen i Opel Vivaro-e Hydrogen.

U Hrvatskoj do kraja 2026. očekuje najmanje šest punionica vodika za osobne automobile, autobuse i teški transport te instalaciju elektrolizatora kapaciteta 10 MW+20 MW za proizvodnju obnovljivoga vodika koji će se između ostaloga koristiti i za opskrbu automobila.

Također, navodi, planira se nabava i stavljanje u promet 70 autobusa na alternativni pogon (vodik i baterije), te sufinanciranja kupnje 2000 novih automobila na alternativni pogon (bilo vodik bilo baterije). Naglašava da su za to sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine.

Sprječava gubitke
Na kritiku da je možda učinkovitije direktno koristiti električnu energiju iz obnovljivih izvora energije u odnosu na vodik s obzirom na gubitke u pretvorbi, Kovač ističe da je to nepobitno, ali isto tako da su obnovljivi izvori energije nesigurni, mogu zatajiti kada nam struja najviše treba. “Zato struju treba pohraniti kada je ima, za vrijeme kada je nema.

Bilo koja pohrana električne energije se međutim plaća gubicima jer su nužne pretvorbe nečega što se ne može pohraniti u nešto što se može pohraniti. Tu je pretvorba struje u vodik ona koja zadovoljava najšire zahtjeve u različitim sektorima potrošnje energije jer se vodik lako i učinkovito pretvara u toplinsku ili električnu energiju prema potrebi, a povrat vodika u, na primjer, električnu energiju najučinkovitiji je kroz korištenje gorivnih članaka različitih tipova.

Upravo zato su gorivni članci ključna vodikova tehnologija na strani korištenja vodika, kako u transportu, tako i u stacionarnim elektranama”, zaključuje izvanredna profesorica dr. sc. Ankica Kovač.