Zanimljivih rasprava na teme tehnologije i financijske industrije nije nedostajalo niti drugog dana Money Motion konferencije. Govorilo se o digitalnom euru, o tome kako fintech mijenja bankarsku industriju, o novim uslugama koje nastaju te ulozi obrazovnog sustava u oblikovanju onih koji će nositi promjene.

Koliko će promjene biti intenzivne, govori i činjenica da Europska središnja banka intenzivno radi na uvođenju digitalnog eura. Već krajem 2025. trebalo bi krenuti njegovo testiranje.

“Vlak je napustio postaju, pitanje je vremena kada će doći”, slikovito opisuje uvođenje digitalnog eura Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, otvarajući drugi dan Money Motion konferencije. Bit će to digitalna paralela gotovine, jedinom javnom novcu, kaže Vujčić u razgovoru kojeg je moderirao Božidar Pavlović, izvršni direktor Jackie Agency.

Ističe i da će biti omogućene sve funkcionalnosti za provođenje transakcija te uvjerava da će, iako digitalne, biti potpuno anonimne. Osim što EU želi digitalizirali javni novac, kao drugi razlog uvođenja digitalnog eura Vujčić navodi stratešku autonomnost. “Paneuropski sustav plaćanja koji stvaramo omogućit će njegovu otpornost i bolje upravljanje rizicima kibernetičke sigurnosti”, navodi.

To svakako nije zanemarivo jer digitalne tehnologije nose i velike sigurnosne rizike. Primjerice, broj kibernetičkih napada na bankarski sektor jako raste, otkriva Vujčić dodajući da napadači ipak ne uspijevaju napraviti veću štetu.

Zanimljiva rasprava vodila se i na temu odnosa dva sektora – tradicionalnog bankarskog i tehnološkog/T. Miletić/PIXSELL

Fintech i banke
Osim digitalnog eura guverner HNB-a osvrnuo se i na sve prednosti koje je Hrvatska ostvarila ulaskom u eurozonu. Njih je više, nabrojao je. Eliminiran je valutni rizik, troškovi transakcija su smanjeni, a i kamatne stope za kućanstva u RH napokon su niže nego u Njemačkoj.

Vujčić se osvrnuo i na visoku profitabilnost banaka koje su lani u Hrvatskoj ostvarile gotovo 1,4 milijarde eura dobiti. Na pitanje moderatora Pavlovića ne bi li HNB mogao nešto napraviti kako bi dio dobiti banke preusmjerile na kućanstva i poduzeća, Vujčić je odgovorio da HNB tu ništa ne može.

Objasnio je da je do visokih profita banaka došlo zbog promjene smjera monetarne politike što je rezultiralo povijesno visokom likvidnošću. Govorio je i o broju bankomata i činjenici da se u Hrvatskoj i dalje plaća naknada za podizanje novca na bankomatima drugih banaka, što je kratko, tijekom prelaska na euro, bilo obustavljeno.

Schoefboeck: Naša istraživanja pokazuju da su klijenti najzadovoljniji kada im je usluga dostupna i digitalno i analogno.

“HNB potiče stvaranje jedinstvene sheme bankomata koju bi koristile sve banke te tako dijelile troškove”, rekao je Vujčić. Zanimljiva rasprava vodila se i na temu odnosa dva sektora – tradicionalnog bankarskog i tehnološkog. Fintech, mala ali vrlo agilna i inovativna industrija, bankarski je sektor natjerala da u poslovanje ubrzano unose promjene i nove digitalne usluge. Jesu li stoga danas oni suradnici ili neprijatelji, pitanje je o kojem su raspravljali vodeći ljudi domaćeg bankarskog sektora.

“Nova rješenja koja su razvili finteki donijela su brojne izazove bankama. Karakteriziraju ih inovativnost i brzina promjena, dok banke karakteriziraju profitabilnost i stabilnost. Korak s fintechima držimo tako da kopiramo njihova rješenja, akviziramo ih ili ulažemo u digitalizaciju i razvoj vlastitih rješenja”, iznosi Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska.

Trošak digitalizacije, dakle, nije zanemariv. Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke Hrvatska, naglašava dvije stvari – kompenzaciju troškova i rast. Investicije u tehnologiju pretpostavljaju racionalizaciju i uštede u drugim područjima, objašnjava Žižek.

Taj trošak posebno je izazovan za male banke. Goran Varat, član Uprave Podravke banke, ističe da su samo prošle godine u digitalizaciju uložili oko milijun eura. Kako oni često nemaju kapital, ali niti maticu koja bi im omogućila značajnija ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, suradnja s fintech kompanijama za njih je od ključnog značaja. Tu suradnju, objašnjava Varat, ostvaruju u području depozitnog poslovanja, onog s kreditima, ali i u plaćanjima.

Što će biti s poslovnicama?
Sve ove promjene, koje u Erste banci pomno prate, najviše će ići na ruku korisnicima. Oni mogu očekivati kvalitetniju, ali i jeftiniju uslugu, poručuje Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke Hrvatska. “Naša istraživanja pokazuju da su klijenti najzadovoljniji kada im je usluga dostupna i digitalno i analogno”, kaže Schoefboeck.

Zanimljive podatke po tom pitanju iznosi Žižek iz Addiko banke. Kaže da se tek nekoliko posto njihovih klijenata odlučuje na ugovaranje raznih bankarskih usluga potpuno digitalno. Poslovnice stoga i dalje imaju važnu ulogu u poslovanju banaka.

Hedvika Usenik, članica Uprave odgovorna za poslovanje s građanima i privatno bankarstvo u slovenskom NLB-u, kaže da je broj zaposlenih u poslovnicama posljednjih pet godina smanjen 35 posto. Taj će trend, kaže, sigurno biti nastavljen u budućnosti, a poslovnice će dobiti potpuno novu ulogu i morat će pružati višu razinu usluga – više savjetničku.

No fintech ne mijenja samo poslovanje banaka i drugih financijskih kompanija, već na tržište donosi i nove proizvode i usluge. Među novijim je i ugrađeno osiguranje (embedded osiguranje). Veliku priliku u toj vrsti osiguranja vidi Nina Zobel, Chief Solutions Officer tvrtke Companjon, i to pogotovo u bankarstvu i telekomunikacijama. Kao jedan od primjera navodi putno osiguranje koje telekom može ponuditi korisniku čim registrira da je prešao nacionalnu granicu.

Žižek: Tek nekoliko posto naših klijenata odlučuje se na ugovaranje raznih bankarskih usluga potpuno digitalno.

Mladi i fintech
O trenutačno najaktualnijoj temi na svijetu, onoj o razvoju i utjecaju umjetne inteligencije, razgovaralo se i drugog dana konferencije Money Motion. O tome kako će utjecati na bankarsku industriju govorio je Péter Csányi, zamjenik glavnog direktora OTP Grupe, koji kaže da nije zabrinut za novine u regulativi koje donosi europski Zakon o umjetnoj inteligenciji. Ističe da je OTP grupa u Mađarskoj uložila 20 milijuna eura u vlastiti GPT model kako bi sama stvorila ekspertizu u području te tehnologije.

Za inovacije i njihovu primjenu, pak, treba biti spreman. Zato je tu sustav obrazovanja. Sanja Sever Mališ, dekanica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, i Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra, slažu se da će ključan biti interdisciplinarni pristup u obrazovanju mladog inovacijama i tehnologijama sklonog kadra.

Balković pritom napominje da financijska industrija danas mladima nije toliko atraktivna kao fintech tvrtke. “Riječ je o industriji koja je jako regulirana, spora i mladi u takvim institucijama ne mogu donositi važne odluke, pa im se fintechi čine atraktivnijima. Akademija može pomoći rješavanjem zadataka iz prakse te tako pokazati studentima kako je raditi u industriji”, ističe Balković.