U vrijeme kad FED tiska novac sve dok ne prepolovi nezaposlenost na manje od šest posto, a američka vlada povećava potrošnju i pritom daje subvenciju od 500 milijuna dolara zamalo bankrotiranome Tesla Motorsu, u Hrvatskoj HNB i Vlada rade suprotno.

Tim je riječima uzrok krize u Hrvatskoj opisao Nenad Pacek, bivši potpredsjednik Economist Intelligence Unita, koji danas vodi konzultantsku tvrtku Global Success Advisors. Savjetovao je niz vlada u regiji i uprave kompanija poput Du Ponta, Nestlea, HP-a, Vise i Monsanta.U srijedu je pak u Umagu na konferenciji Windays14 istaknuo da se hrvatske političari i središnja banka pretvaraju kao da se nigdje u svijetu ne može naučiti kako izaći iz krize. "Dovoljno je da pogledaju Mađarsku, ne u političkom već ekonomskom smislu, gdje je Viktor Orban primijenio dobru praksu Japana, Koreje i SAD-a, pa očekuje rast BDP-a do tri posto", kaže Pacek.

HNB bi, kao i središnje banke u Aziji i Americi, prema njegovu mišljenju, trebao tiskati novac dok ne smanji nezaposlenost te bi trebao pomoći Vladi da kratkoročno, do najviše 12 mjeseci. Pacek navodi da je mađarska vlada u situaciji kad su se privatnici sustegnuli od investicija pokrenula javnu potrošnju i javne radove i tako postigla rast BDP-a. Svjestan je, kaže, da sve te mjere znače diranje u tečaj kune, što smatra opasnim, jer je većina kredita građana vezana za eure i švicarce. "No, zaboravlja se da će deflacija također povećati vanjski dug, a Mađari su našli lijeka i za tu bankarsku kreditnu zamku tako što je Orban bankama poručio da tu cijenu plate same ili slobodno odu", kaže Pacek. U Hrvatskoj se, upozorava, gura u suprotnom smjeru jer se planira privatizacija HPB-a.

"A Njemačka je pokazala da se novac do domaćih malih poduzetnika uspješno kanalizira baš kroz domaće banke." Pacek smatra da u nas političari prodaju mantru kako su vani svi uspjeli sami na tržištu. "Da je to točno, Samsunga i Tesla Motorsa ne bi bilo, jer ih je država planski pomogla novcem i logistikom", upozorava. Predlaže zato da Hrvatska izda razvojnu obveznicu od barem 300 milijuna kuna."Takva obveznica bila bi za inovatore poput Rimca, startupe i lokalne tvrtke. Spriječila bi bijeg mladeži iz zemlje, pokrenula industriju i izvoz, ali ne bi je smjele kupiti Erste banka ili Morgan Stanley, već jedino HNB, budući da bi ta obveznica bila investicija u hrvatsku budućnost", zaključuje Pacek.