Hrvatska vlada podržat će smanjenje frekvencijskih naknada mobilnim operaterima, ideju da se cijena frekvencija veže za njihovo praktično korištenje kako bi dugoročno definirala kretanje njene cijene i ubrzo promijeniti regulatorni okvir da bi potaknula investicije mobilnih operatera u 5G mreže u Hrvatskoj.

Najavio je to u srijedu u Zagrebu na otvaranju konferencije Digitalna (R)evolucija 3.0 ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Ministar je naglasio da zahvaljuje što su sva tri mobilna operatera krenula investirati u postavljanje 5G infrastrukture u Osijeku. U najveći grad u Slavoniji, koji je Vlada proglasila prvim 5G gradom u Hrvatskoj, ove će se godine uložiti 25 milijuna kuna u postavljanje takve infrastrukture.

'Državu to ne stoji ništa'
"Riječ je pilot projektu koji financiraju isključivo mobilni operateri. Državu to ne košta ništa i na tome sam im zahvala. No, budući da su za 5G na nacionalnoj razini potrebne investicije od milijardu kuna vlada će raditi na tome da se cijeli taj proces ubrza", kaže Horvat.  Operateri su podsjetimo, tražili značajno smanjenje frekvencijskih naknada, od upola manjeg iznosa do čak tri puta manjeg iznosa nego li je sada. Horvat kaže da će Vlada tu podržati pad tih naknada, ali da će se naknade za 5G vezati za one za 4G.

"Jednom kad se donese, ukupno se neće smjeti povećati iznos, a zatim će za 5G rasti dok će za 4G padati tempom kojim će korisnici prijeći na tu mrežu nove generacije", kaže Horvat. Dodao je da Vladu čeka mnogo veći izazov, a to je programiranje sredstava za gospodarstvu idućem EU programskom razdoblju 2021-2027. To je problem, jer će se EU sredstva umjesto u infrastrukturu morati primarno ulagati u istraživanja i razvoj i nova rješenja.

"U završnoj smo fazi izrade Nacionalnog plana za digitalnu transformaciju gospodarstva koji je usklađen s Industrijskom strategijom i u ovom trenutku nitko ne spori što nam treba već koliko to treba ubrzati", kaže Horvat koji očekuje da će ove godine biti veći naglasak na digitalizaciji gospodarstva.

Niska digitalizacija
Boris Drilo, predsjednik HUP ICT-a, koji je organizirao konferenciju Digitalna (R)evolucija 3.0 te član Uprave za ICT Hrvatskog telekoma naglasio je pak da će programiranje EU sredstava za razdoblje 2021-2027 biti ključno ne želimo li hrvatsko gospodarstvo u idućih 10 do 20 godina upropastiti.

Drilo ističe da je dosad više od 80% sredstava iz EU otišlo u javni sektor, ne u privatni te da je svega 3% otišlo za digitalizaciju. "Zato je prosječan stupanj digitalizacije u Hrvatskoj danas manji od pet posto, a želimo li ubrzati rast BDP-a, morali bismo do 2025. digitalizirati 50% gospodarstva. Zato EU fondove treba programirati drugačije", zaključuje Drilo.