U Srbiji je primjetan sve veći jaz između informatički pismenih građana, posebno onih koji rade ili bi se mogu zaposliti u IT tvrtkama i ostatka građana. Dok rastući IT sektor postiže izvanredne rezultate u izvozu softvera i drugih informatičkih usluga, te traži nove stručnjake, broj korisnika računala i interneta u zemlji stagnira. Naime, u Srbiji računalo ima 65,8 posto kućanstava, što je samo 1,4 posto više nego prošle godine.

Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (telefonska anketa na uzorku od 2400 kućanstava) za 2016. godinu, zastupljenost računala ovisna je o regiji zemlje. Od 75,9 posto kućanstava u Beogradu, preko 67,7 posto u Vojvodini do 59,4 posto u središnjoj Srbiji. Prema rezultatima, 64,7 posto kućanstava ima i priključak za internet, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na 2015. godinu, a mobilni telefon ima 90,2 posto kućanstava, dok se broj kućanstava koja pristupaju internetu pomoću mobilnog telefona povećao za 8,6 posto u odnosu na 2015. godinu.

Srbija, naravno, po broju internet priključaka zaostaje za Slovenijom i Hrvatskom u kojoj se internetom koristi oko 75 posto građana. Najviše kućanstava koja imaju internet živi u Beogradu, njih 73,1 posto, u Vojvodini ih je 68,7 posto, a u središnjoj Srbiji 57,9 posto. Pogleda na socijalnu strukturu korisnika interneta u Srbiji pokazuje da priključak većinom imaju kućanstva kod kojih su mjesečna primanja veća od 600 eura, njih čak 94,7 posto, dok udio kućanstava s prihodom do 300 eura iznosi samo 46,1 posto.Preko osobnog računala internetu pristupa 72 posto kućanstava, 76,5 posto spaja se putem mobilnog telefona, dok 49,3 posto koristi laptop.

Središnja Srbija zaostaje
Međutim, kada se pogledaju rezultati navedenog istraživanja u segmentu širokopojasnog interneta dobiju se daleko nepovoljniji rezultati. Taj pristup internetu, koji omogućava preuzimanje informacija s globalne mreže neusporedivo brže od zastarjelog modemskog povezivanja, u Srbiji koristi samo 57,8 kućanstava, što je 1,8 posto više u odnosu na 2015. godinu, te 2,7 posto više nego 2014. godine. Zastupljenost širokopojasnog interneta najveća je, dakako, u Beogradu – 68,5 posto, u Vojvodini 61 posto, a najmanja je u središnjoj Srbiji – 50,4 posto. Od ukupnog broja kućanstava koja koriste internet, DSL (ADSL) ima 45,5 posto, kabelski internet 45,3 posto, a modemsku vezu 1,2 posto.

Najveći broj kućanstava u Srbiji, 79,8 posto, ima samo jedno računalo, dok dva ima 15,4 posto. Značajna je razlika i s obzirom na urbane i ruralne dijelove zemlje, računalo u gradovima ima 73,3 posto kućanstava, a u selima 54 posto. Broj kućanstava koja imaju računalo u gradovima povećan je za 2,2 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je taj rast u selima samo 0,1 posto. Laptop ima 39,2 posto, što je za 0,2 posto više u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, izvoz računalnih usluga u Srbiji prošle godine dosegnuo je 678,3 milijuna eura, a trgovinski saldo, odnosno odnosno razlika vrijednosti uvoza i izvoza donijela je plus od 317 milijuna eura, što je znatno više od ukupnog učinka velikih kompanija Fiat Chrysler Srbija (FCA) i Željezara Smederevo. Sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u Srbiji brzo raste i može biti jedan od pokretača gospodarskog rasta i razvoja, tvrdi Ivan Nikolić, urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi Ekonomskog instituta. 

Premalo informatičara
Zbog toga je IT sektor u velikoj potrazi za novim kadrovima kojih nema, posebno za programerima. Prema nekim procjenama, u Srbiji bi se odmah moglo zaposliti od 15.000 – 30.000 IT stručnjaka koji bi imali najmanje dvostruko veće plaću od prosječne u gospodarstvu. Međutim, kvalifikaciju za takve poslove godišnje stekne 1000 do 1500 osoba. Izvozni prihodi od ICT usluga u razdoblju 2008 – 2015. su utrostručeni, a od računalnih usluga su čak četiri puta veći, ali njihov doprinos srpskoj ekonomiji mogao bi biti i znatno veći, ističe Nikolić. "Jedina dva proizvoda u Srbiji koja su u 2015. godini imala bolju trgovinsku bilancu i veći doprinos smanjenju vanjskotrgovinskog deficita su kukuruz i smrznuto voće. Lani smo izvezli kukuruz vrijedan 342,9 milijuna eura, a uvezli za 12,3 milijuna, tako da je neto izvoz kukuruza iznosio 330,6 milijuna eura. Ukupna vrijednost izvoza smrznutog voća bila je 340,8 milijuna eura, a suficit je dosegnuo 318,2 milijuna eura", objašnjava Nikolić. 

Velik rast izvoza softvera

IT sektor zapošljava 17 tisuća osoba
U IT sektoru u Srbiji trenutno posluje oko 2000 kompanija koje zapošljavaju 17.700 osoba. "Konkurentne cijene rada visokoobrazovanih stručnjaka iz svih područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija postavile su Srbiju u središte zanimanja najvećih svjetskih kompanija. Softver je jedini proizvod za koji imamo kapacitet da ga izvezemo u Kinu, Kanadu, Ameriku, jer ga možete umnožiti beskonačno mnogo puta", kaže Jelena Jovanović iz Udruženja za elektronske komunikacije i informacijsko društvo Privredne komore Srbije.