Da je modernizacija proizvodnje i proizvodnog procesa nužnost svjesni su i hrvatski vinari koji posljednjih godina sve više ulažu u modernu tehnologiju, unikatne bačve po mjeri, laboratorije te detaljno planiraju i opremaju podrume prateći pritom svjetske trendove.
Jedna od takvih vinarija svakako je vinarija Galić smještena u Kutjevu u koju je uloženo čak 54 milijuna kuna. Izvana je vinarija spoj betona i cigli, a iznutra pravo čudo moderne tehnologije i uređenja uz opremu na kojoj mogu pozavidjeti i brojne vinarije svjetskoga glasa.
Osim što plijeni pažnju i dobiva pohvale i turista i vinskih znalaca, arhitektonski studio Dva arhitekta koji je zaslužan za izgled ove vinarije dobitnik je prestižne američke nagradu Architecture Master Prize 2019.
Od opreme se u novom objektu nalaze specijalni vinifikatori koje su nabavili u Francuskoj pomoću kojih se može u svakom trenutku vidjeti što se događa s vinom. Imaju i eliptične bačve od 3300 litara, betonske posude i amfore za odležavanje vina.
Domaći proizvođač Letina, posebno je za Galića napravio i unikatne vinifikatore u obliku raketa u različitim dimenzijama koji su koncipirane tako da mogu primiti i bijela i crna vina. U podrumu je i laboratorij za analize s čak 500 jedinica za kušanje i s Bacchusom 3 koji im sve parametre za vino izbaci u roku od jedne minute.
Laboratorij je to u kojem rade “pokuse” i pokušavaju napraviti jedinstvena vina koja će ponuditi tržištu. Ipak, unatoč svoj modernoj opremi koja je stigla u ovaj podrum, Slaven Jeličić, glavni enolog vinarije Galić, objašnjava kako je kapacitet vinarije 630.000 litara, a u planu je proizvesti 330.000 litara po godini te kako su i dalje boutique vinarija koja nastavlja pratiti sve trendove kvalitete.
Uz vinarija Galić već pet godina radi i pjenušce, a dugoročni cilj im je napraviti još veći zaokret prema tzv. ozbiljnijim vinima.
“Prilikom prerade grožđa imamo stol za selekciju, pumpe i pneumatske preše, a u prešu ne ulazi zrak nego dušik, a po potrebi se može i hladiti mošt ovisno o temperaturama vani. Za crno vino su drugačiji uvjeti, grožđe slobodnim padom ide u tankove, preša je vertikalna i vino odležava u eliptičnim bačvama”, objasnio je prilikom obilaska vinarije razlike u proizvodnji i tehnologiju Jeličić.
Važan turistički adut
Spoj tradicije i modernog predstavlja i vinarija Belje. Cjelokupni kompleks Vina Belje se prostire na više od 10.000 kvadrata i obuhvaća vinski paviljon i vinariju, koja je uređena 2011. godine. Kapacitet podruma je osam milijuna litara, ciljana proizvodnja je 3.5 milijuna litara, a prilikom uređenja se pazilo na turistički karakter podruma pa su se instalacije ˝skrivene˝.
Marijana Nedoklan, enologinja u Belju objašnjava kako im tako opremljen podrum omogućuje kontrolu cijelog procesa , a u laboratoriju koji je gotovo identičan onom na Zavodu mogu kontrolirati vino u svakom stadiju proizvodnje. ˝Nema pretpostavki, sve znamo. Osim kontrole, sami i punimo vina čime je cijela priča zaokružena˝, kaže Nedoklan.
Vinogradi se protežu na 650 hektara, a najveći dio proizvodnje ove baranjske vinarije čini graševina (81 posto), deset posto su crna vina, a preostalo bijela vina poput chardonnaya. Kako tvrdi Nedoklan, od sorti najviše rade na graševini, uvode nove tehnološke postupke i eksperimentiraju.
Oživljena tradicija
Prošlog ljeta, deset godina nakon prestanka rada vinarije Smokvica, u nekadašnjim prostorijama Poljoprivredne zadruge Jedinstvo u Smokvici, krajem kolovoza otvorena su vrata nove vinarije Black Island Winery čime je stara korčulanska vinarija započela svoju novu etapu starom tradicijom proizvodnje autohtonog smokvičkog pošipa.
Vinarija Smokvica je u svom zlatnom razdoblju proizvodila gotovo milijun boca korčulanskog vina godišnje, no suočena s krizom prestala je s radom i otišla u stečaj.
Ponovni uzlet doživljava pomoću švedskih investitora iz financijskog fonda Zhoda investment“, na čelu s Robertom Karlssonom koji u suradnji s enolozima Igorom Radovanovićem i Nikolom Miroševićem od zapuštene zgrade otvara modernu kušaonicu i vinsku destinaciju.
“Riječ je o velikoj investiciji, i to u iznosu većem od pet milijuna kuna, a sve zahvaljujući švedskim investitorima iz financijskog fonda Zhoda investments, a s kojima smo došli u kontakt tri godine ranije u Šibeniku.
Planiramo dodatno brendiranje lokacije kao enološke destinacije, kao i otvaranje muzeja i prezentacijskog centra s ciljem educiranja turista o ovim specifičnim autohtonim sortama.“, izjavio je povodom otvorenja prošle godine direktor vinarije i enolog Igor Radovanović.
Uz obnovu prostora i pokretanje proizvodnje, otvorena je i kušaonica vina te gastro kompleks s ponudom lokalnih specijaliteta.
Nova vinarija isključivo otkupljuje grožđe iz smokvičkih vinograda starijih od 15 godina kako bi kvaliteta i okusa vina ostali na najvišoj razini.
Vino se može kušati u hrvatskim restoranima i nabaviti u trgovačkim lancima diljem Hrvatske te im je krajnji cilj pozicioniranje na europskom tržištu, a prvi paketi vina odmah nakon otvorenja pronašli su svoje kupce u Švedskoj i Velikoj Britaniji.
