Inovativnost i napredne tehnologije nisu hrvatska karakteristika. Dapače, zemlja smo, pokazuju sva istraživanja, još više svakodnevni život, slabih inovatora, a onda i slabe, nekonkurentne ekonomije u kojoj su visokotehnološke kompanije debela manjina.

Više je razloga zašto je tome tako, no osnovni je da do današnjeg dana nismo uspostavili sustav koji potiče razvoj inovacija, suradnju znanosti i gospodarstva; koji motivira znanstvenike da svoje izume guraju dalje od vrata laboratorija, a poduzetnike da kucaju na vrata znanstvenika i traže “drugačija” rješenja.

Razvoj tog sustava sigurno neće biti jednostavan, no dolazak Vesna VC fonda na tržište mogao bi mu dati dobar vjetar u leđa, i ako ne veliko, barem malo ubrzanje. Njegov dolazak stoga pozdravljaju svi, i poslovna i znanstvena zajednica.

Fond čije su pokretanje još 2021. inicirali i službeno najavili Europski investicijski fond (EIF), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i SID banka, slovenska izvozna i razvojna banka, napokon je aktivan. Dapače, nedavno su realizirali svoju prvu investiciju od 650 tisuća eura u Hrvatskoj, a takvih će na domaćem tržištu i u Sloveniji, biti još otprilike 80, jer fond na raspolaganju trenutno ima 49 milijuna eura.

Prikupljanje novca fonda koji je nastao u okviru Inicijative za transfer tehnologije srednje i istočne Europe (Central Eastern European Technology Transfer initiative), još nije završeno te bi njegova vrijednost u konačnici trebala biti veća od 50 milijuna eura, kaže Nina Dremelj, direktorica Vesna VC fonda, kojega je EIF odabrao za upravitelja. Fond koji je dio Europske investicijske banke u njega je uložio 20 milijuna eura. Dodatnih po 10 milijuna uložili su HBOR i SID, dok je Vesna VC od privatnih investitora, prikupila 9 milijuna, a prikupit će još, prema najavama direktorice fonda.

Smith: Nedostatak fondova svakako nije jedini razlog zašto Hrvatska zaostaje na ljestvicama inovacija poput Europskog inovacijskog indeksa. Za pravi napredak, svi dionici u lancu vrijednosti moraju se više angažirati.

Visokotehnološka rješenja

Osnovni smisao prvog u regiji fonda za transfer tehnologija je ulagati u visokotehnološka rješenja, zaštitu intelektualnog vlasništva i komercijalizaciju istraživačkih projekata razvijenih na sveučilištima i istraživačkim institucijama dviju zemalja.

“Cilj našeg fonda je da imamo što više ChatGPT-a u Hrvatskoj i Sloveniji, odnosno proizvoda i usluga koji su rezultat procesa istraživanja i razvoja”, ističe Dremelj dodajući da je Vesna VC ipak drugačiji fond. “Njegov cilj je izgraditi ekosustav kako bi oni koji se bave istraživanjem i razvojem mogli svoja rješenja lakše plasirati na tržište”, poručuje.

Drugačiji su i po tome što će ulagati u rizičnija rješenja u koja se ostali VC fondovi rijetko usuđuju investirati. Što se tiče sektora potpuno su agnostični, kaže Dremelj, a ulagat će od TRL4 faze istraživanja (one koja označava industrijsko istraživanje), sve do njegove komercijalizacije, ali i zrelih rješenja koja su već na tržištu i kojima je potreban kapital da bi ubrzali rast i širenje. Iznosi ulaganja kretat će se od prosječnih 50 tisuća eura za laboratorijski prototip, prosječnih 350 tisuća eura za seed fazu te najviše oko 650 tisuća eura za late seed fazu.

Prvi takav koji se Vesni VC našao na radaru domaći je Legit, startup koji je razvio softver za zaštitu privatnosti i osobnih podataka.

Marijan Bračić, suosnivač i izvršni direktor Legita, kaže da će investiciju od 650 tisuća eura, uložiti u globalno širenje, u daljnji razvoj proizvoda i istraživanje. Svoju Data Privacy Manager softversku platformu do sadu su razvijali organski i uspjeli se proširiti, osim na tržištu regije, i na tržište Amerike i Afrike. No ambicije startupa, koji je nastao unutar tvrtke Poslovna inteligencija da bi prije dvije i pol godine krenuo samostalno na poslovni put, daleko su veće.

“Došli smo u fazu kada želimo skalirati poslovanje na tržišta izvan Europe. Kako je regulativa o zaštiti podataka sada više-manje ista svugdje u svijetu, treba nam kapital za osvajanje novih tržišta”, ističe izvršni direktor Legita, napominjući da su određene funkcionalnosti softverske platforme razvijali u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) kroz projekt AIPD2 (Digitalna platforma za zaštitu privatnosti i sprječavanje zlouporaba upravljanjem životnim ciklusom osobnih podataka), koji je sufinanciran novcem iz europskih fondova.

Osim regije, Europe, Amerike i Afrike cilj je ovog startupa zakoračiti na tržišta Bliskog istoka, Indije te napraviti jači iskorak u SAD-u. To širenje, naravno, košta. Financijska injekcija Vesna VC-a, s kojima su pregovarali prethodnih šest mjeseci, bila im je nužna i to ne samo za širenje već i za privlačenje pažnje drugih i većih fondova te potencijalno osiguranja veće investicije. “To nam je, u konačnici, svima u cilju”, kaže Bračić.

No male visokotehnološke kompanije iz Hrvatske teško dobivaju pažnju velikih svjetskih fondova. Istovremeno, lokalnih fondova koji su spremni uložiti u rizičnije “deep tech” projekte, nema dovoljno. Osnivanje Vesna VC-a kaže suosnivač Legita, a slažu se i druga dva naša sugovornika, stoga je iznimno važno.

“Vesna je prvi VC fond fokusiran na ulaganje u visokotehnološke startupe što znači da će u teoriji biti spremniji na rizičnija ulaganja koja drugim fondovima prisutnima u Hrvatskoj nisu prihvatljiva. To znači da startupi koji se temelje na rezultatima znanstvenih istraživanja u, primjerice, robotici ili biotehnologiji sada imaju jedan dedicirani fond čija sredstva mogu kombinirati s EU novcem za veću fleksibilnost i bolji novčani tok prilikom razvoja poslovanja.

To također znači da će se više istraživača i znanstvenika moći okušati u poduzetničkim pothvatima te steći znanja i iskustva koja će prenositi na svoje kolege i studente”, kaže Matija Srbić, koordinator deep-tech venture buildera Nuqleusa, FER-ovog inkubatora za razvoj visokotehnoloških startupa – prvog i jedinog takvog u Hrvatskoj.

Vjetar u leđa

Da bi Vesna VC trebao imati pozitivan utjecaj smatra i David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, najvećeg domaćeg znanstveno-istraživačkog centra.

“Vesna VC fond važan je i dobrodošao doprinos hrvatskom ekosustavu inovacija koji stiže u pravom trenutku. Naime, razdoblje financiranja Strukturnih fondova 2014.-2020. omogućilo je brojne projekte u području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) kroz suradnju javnog i privatnog sektora, što je značajno povećalo interes za komercijalizaciju upravo u javnom sektoru.

Također, instrumenti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poput programa Dokazivanja inovativnog koncepta (DIK), Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača, Podrške transferu tehnologije i Ciljanih znanstvenih istraživanja (CZI), iskoristili su taj zamah te ubrzano šire mrežu stručnjaka s iskustvom u komercijalizaciji. U suradnji s uspješnim akceleratorima poput ZICER-a i Nuqleusa te vrlo aktivnim fondovima poput FeelsGood, Vesna VC fond otvara nove mogućnosti na tržištu kapitala, nadopunjujući važan segment hrvatskog inovacijskog ekosustava”, ističe Smith.

Dremelj: Prikupljanje novca fonda koji je nastao u okviru Inicijative za transfer tehnologije srednje i istočne Europe još nije završeno te bi njegova vrijednost u konačnici trebala biti veća od 50 milijuna eura.

Dodaje i da se u konačnici nada da će Vesna VC doprinijeti “stvaranju uspješnih tvrtki koje su izgrađene na know-howu iz vrhunskih istraživanja”. Međutim, dostupnost kapitala samo je dio šire i kompleksne priče gradnje domaćeg inovacijskog ekosustava. Vesna VC stoga je, smatra Smith, “važan korak naprijed, ali nije sam po sebi magično rješenje za podizanje cjelokupne inovacijske izvrsnosti”.

“Nedostatak fondova svakako nije jedini razlog zašto Hrvatska zaostaje na ljestvicama inovacija poput Europskog inovacijskog indeksa. Za pravi napredak, svi dionici u lancu vrijednosti moraju se više angažirati. To uključuje istraživače, laboratorije, grupe, odjele, institucije (osobito njihove uprave), javnu upravu, akceleratore, komercijalne partnere i investitore. Većina sudionika već djeluje u dobrom smjeru, no te aktivnosti trebamo značajno ubrzati kako bi se povećao udio hrvatskog BDP-a koji proizlazi iz projekata temeljenih na intelektualnom kapitalu”, upozorava Smith.

Naglašava pritom i da rizični kapital predstavlja samo jedan oblik ulaganja. “Ima svoje prednosti, ali nije univerzalno rješenje za svaki startup koji teži tržišnom uspjehu. U nekim slučajevima, tradicionalniji investicijski putevi i ciljani sporiji rast mogu biti bolji izbor”, napominje. Da u stvaranju više znanstvenih i sveučilišnih spinoffova financije nisu jedini problem upozorava i koordinator Nuqleusa.

Poduzetnička kultura

“Ono što je po meni značajniji izazov je nedostatak poduzetničke kulture, duha i načina razmišljanja u znanstvenim krugovima. Ta dva svijeta su toliko različita, krenuvši od tempa, ciljeva i komunikacije, da nije realno očekivati velik broj uspješnih spinoffova. Sustav je takav da je godinama nagrađivao i poticao neke druge karakteristike i aktivnosti u znanstvenoj karijeri, pa će sada trebati neko vrijeme edukacije i skupljanja iskustva da promijenimo paradigmu.

Za početak, najbolji put je povezivanje iskusnih poduzetnika i vrhunskih znanstvenika kojima će biti najveći izazov pronaći zajednički jezik, ali upravo je to ono za što mi nastojimo pripremiti naše znanstvenika kroz Nuqleus da bi bilo sposobni razumjeti i prepoznati prilike za poslovne pothvate i surađivati sa stručnjacima koji nadopunjavaju njihov tim znanjima i iskustvima koje oni nemaju”, ističe koordinator Nuqleusa i voditelj projekta Scinergy, jedinog u Hrvatskoj koji spaja znanstvenike i poduzetnike.

Srbić kao jedan od najboljih poznavatelja inovacijskog ekosustava u Hrvatskoj upozorava da samo jedan fond koji je fokusiran na rizičnija visokotehnološka rješenja koja su rezultata istraživanja i razvoja neće biti dovoljan. Otkriva da u okviru projekta Nuqleus aktivno rade na povezivanju sa specijaliziranim fondovima iz Europe i SAD-a u područjima poput biotehnologije, energije, robotike, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije.

Iako problema u izgradnji sustava koji će poticati pretvaranje rezultata istraživanja u komercijalne projekte i dalje ima mnogo, zahvaljujući inicijativama pojedinaca i određenih institucija stvari se ipak kreću nabolje.