Nakon Mate Rimca, koji je to učinio s najbržim električnim automobilom na svijetu, još se jedan hrvatski poduzetnik priprema za globalnu tržišnu utakmicu s Elonom Muskom.

Bivši financijaš i farmaceut Stjepan Talan kroz svoju tvrtku Solvis želi mu parirati električnim crijepovima. Muskov SolarCity, unatoč pompi, prema pisanju CNBC-a dosad je "solarnim krovovima" opremio tek nekoliko stotina domova u SAD-u. Talanov Solvis ima drugačiji pristup. Varaždinska tvrtka u petak je s Institutom Ruđer Bošković ugovorila posao istraživanja i razvoja novih solarnih proizvoda vrijedan 14 milijuna kuna.

U prvom planu na predstavljanju nije bio Talan, već predstavnici Ministarstva gospodarstva, Hamag-Bicroa i IRB-a, a umjesto osnivača tvrtku Solvis zastupao je njen tehnički direktor Ivan Vadla. "Želimo u iduće tri godine kroz suradnju s IRB-om postići napredak u razvoju 3. generacije fotonaponskih ćelija što bi nam omogućilo da solarne panele, koje se dosad percipiralo isključivo kao energetske elemente, možemo modelirati u crijepove, fasadne ploče i druge elemente čime bi se promaknuli u proizvođača građevinskog materijala", kaže Vadla. Varaždinska tvrtka Solvis u posljednje je četiri godine prihod povećala za gotovo osam puta. Lani je on iznosio 611,9 milijuna kuna uz neto dobit od 5,5 milijuna kuna.

Operativnu dobit je pak u istom razdoblju povećala za oko dva i pol puta na 16,7 milijuna kuna. Već drugu godinu zaredom Solvis se nalazi među rijetkim hrvatskim tvrtkama koje Londonska burza (LSE) uvrštava na popis 1000 malih i srednjih tvrtki koje inspiriraju Europu. Popis je to koji LSE izdaje kao putokaz investitorima koje bi kompanije mogle biti dobre mete za ulaganja ili pak gdje bi sama burza mogla pronaći podatan materijal za IPO.

Osnivač Solvisa Stjepan Talan ni ne krije da ovu tvrtku, za razliku od drugih poslova kojima se bavi, vidi kao nešto gdje su investicijski partneri poželjni. Ivan Vadla iz Solvisa kaže da im posao sa solarnim krovovima koji je predstavio Musk nije stran. Navodi da je tvrtka prije šest godina, prije Muska, u Velikoj Britaniji s tamošnjim partnerom instalirala električne crjepove na staje kraljevske obitelji. Ideja je bila razviti biznis energetske obnove na zaštićenim objektima. No, kako kaže, takvih poslova nije bilo mnogo, a proizvod se tada pokazao prevelikim zalogajem za tržište.

Ove godine počeli smo suradnju s talijanskim partnerom, koji tvrdi da ima sustav spajanja solarnih krovova koji je napredniji od Muskovog, dok mu mi isporučujemo takve solarne crijepove. U tom je poslu važno imati visoku efikasnost u pretvaranju solarne u električnu energiju", kaže Vadla. Navodi da trenutačno proizvode solarne panele koji postižu efikasnost od oko 20 posto. To znači da petinu energije koju prime od Sunca pretvore u električnu energiju. Musk, kao i veći dio industrije, u tom je rangu. Laboratorijski se postižu i veće efikasnosti do 30 pa i više posto. No, tu se, pojašnjava Vadla, dolazi već do određenih fizikalnih granica i potrebna su nova istraživanja da bi se utrka u efikasnosti mogla nastaviti. Otud posao s IRB-om.

"Ulazimo u svijet nanotehnologije, jer naši proizvodi moraju sve više odgovarati i određenim estetskim zahtjevima, a čim stavite neki premaz i napravite sličnu intervenciju povećate refleksiju i time utječete na efikasnost", kaže Vadla. David M. Smith, ravnatelj IRB-a ističe da je R&D projekt za Solvis primjer suradnje gospodarstva i znanosti kakvih bi željeli imati više na IRB-u. Pojašnjava da će sa strane instituta na projektu raditi tri zavoda od čega će najveći dio istraživanja provesti Zavod za fiziku materijala.

"Na projektu će raditi više od deset doktora znanosti iz raznih područja od fizike, kemije do računalnih znanosti te će se koristiti oprema, poput elektronskog mikroskopa, koja je vrijedna više od 20 milijuna eura", naglašava Smith. Pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak naglasio je da je IRB kroz natječaj IRI, koji je vodilo njegovo ministarstvo, uspio povući subvencije za još tri slična projekta, a svi oni ukupno su vrijedni 35 milijuna kuna.

"Hrvatska je sada na razini ulaganja u inovacije od 0,7 do 0,8 posto BDP-a, a želja nam je da to kroz ovakve i slične programe podignemo na 1,4 posto. Dugoročno bilo bi sjajno da možemo razgovarati o standardu Zapada, gdje je udio ulaganja u R&D na 2,5 do 3 posto, a u nekim državama čak i do 4 posto BDP-a otpada na ulaganja u R&D", kaže Novak. Ivan Vadla iz Solvisa kaže da trenutačno zapošljavaju 162 radnika. No, u planu je i povećanje broja radnika, jer su našli partnera s kojim će širiti poslovanje i na SAD.

"Ove godine planiramo proizvesti fotonaponskih ćelija ukupne snage 150 MW što je šest puta više nego 2014. godine, a plan nam je to povećati u idućem razdoblju do 200 MW", kaže Vadla. Dodaje da ih prodaju po cijelom svijetu. Prema godišnjem izvješću tvrtke za 2017. na hrvatsko će tržište plasirati nešto više od 6 MW solara, a ostalo ide u izvoz.

Solvis izvozi više od 95 posto svoje proizvodnje. Dosad je najveći udio izvoza otpadao na Tursku, ali to se polako mijenja. Glavna tržišta varaždinskom Musku sada su ono Njemačke, Francuske, Italije, Nizozemske te Skandinavije. "U našoj industriji čak je i 1 posto povećanja efikasnosti mnogo, a uobičajeni su pomaci u efikasnosti od 0,2 ili 0,4 posto. Vjerujemo da ćemo kroz projekt s IRB-om postići dobar rezultat", zaključuje Vadla.