Lada Borovina Kovjanić, starija softverska inženjerka u tvrtki mStart, u konkurenciji deset sjajnih inženjerka, proglašena je Inženjerkom godine.

Životna priča Lade, njezin karijerni i privatni put, zaključio je žiri kojega je odabrao organizator natjecanja Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) i partner Mediade uz inicijatora Siemens Hrvatska, bit će inspiracija mladima, posebno djevojkama da odluče karijeru graditi u inženjerstvu, odnosno STEM području.

Ladina filozofija je da je puteva do uspjeha mnogo te da iz svake prilike treba izvući najbolje. A njezin je put bio sve samo ne linearan…

Nakon što je zbog trudnoće prekinula studij građevine, fakultetu se vraća kad joj sin upisuje prvi razred škole. Odlučila je upisati Tehničko veleučilište Zagreb i postati softverski inženjer. Lada je dakle, paralelno bila majka i studentica, a nerijetko je sina “zabavljala” učenjem programiranja.

Ta posebna žena koja je neko vrijeme živjela kao nomad (kada je i praktično shvatila koliko je dobro imati inženjerska znanja), na STEM je, dakle, već navukla – svog sina. Ne sumnjamo da će Borovina Kovjanić, jedina žena u odjelu za razvoj aplikativnih rješenja kompanije mStart, kompanije biti inspiracija mnogima.

“Žiri Inženjerke godine prepoznao je Ladinu priču kao inspirativnu. Njezin uspjeh pokazuje da inženjersko obrazovanje i karijera mogu biti rješenje za osobni razvoj ali i za doprinos društvu i svijetu na bolje”, rekla je Ana Vlahek iz AHK-a.

Lada je tome dodala da će joj titula biti motivacija za daljnji rast i napredak. A svoju će priču nastaviti pričati na konferencijama i panelima kako bi potaknula mlade da krenu prema STEM-u. Taj će “posao” naslijediti od Snježane Miliše, lanjske Inženjerke godine iz Bugatti Rimca.

Ne samo inspiracija
Stefanie Ziska, direktorica AHK-a, naglasila je da cilj ovog natjecanja nije samo inspiracija mladih već i da pokažu da u Hrvatskoj ima sjajnih kompanija u kojima se može razvijati i graditi inženjerska karijera.

Poznato je, naime, da Hrvatskoj nedostaje radnika, posebno inženjera. Iz nekog razloga djevojke se rjeđe od dječaka odlučuju za inženjerske škole, fakultete i zanimanja. Primjerice, naveo je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb, tek će se 1,2% djevojaka odlučiti studirati informatiku i računarstvo, za razliku od 11% svojih muških vršnjaka.

Ta je razlika još veća u području strojarstva i brodogradnje (0,4% djevojaka i 11,4% dječaka). Istovremeno, djevojke su u svim područjima, od prvog razreda do doktorata, bolje od dječaka, kaže Jokić dodajući da to potvrđuju sva testiranja znanja. “Preferencije djevojaka moramo mijenjati, a jedan od načina je ovaj koji provodi AHK”, poručuje Jokić.

Dodatna bi motivacija svim mladima trebala biti činjenica da su upravo inženjerska znanja ključna za napredak društva, poručuje Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa, kompanije koja je na tržište izbacila više od 50 tisuća inovacija.

Izbor Inženjerke godine bio je dio programa Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma u organizaciji AHK-a, na kojem su poduzetnici iz različitih sektora, kroz dva panela, raspravljali o važnosti umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju, ali i tome kako osigurati veću konkurentnost.

Predsjednica Uprave Siemensa u raspravi o AI-u, iznijela je vrlo zanimljiv podatak. Hrvatska je naime, prema istraživanju Oxford insightsa o spremnosti za korištenje umjetne inteligencije (Government AI Readiness Index) najgora u regiji (na 70. smo mjestu). Slovenija je bolja za 31 mjesto, a Srbija za 13.

“Loša pozicija može se pripisati činjenici da Hrvatska još nema strategiju razvoja AI-a. No, znamo da je njezina izrada u planu”, ističe Lončar. Kao veliku prednost sve tri zemlje navodi talentirane i obrazovane ljude. Upravo će znanje, smatra Lončar, biti ključno u uspjehu na tržištu rada. “Radna mjesta koja zahtijevaju jednostavna znanja bit će automatizirana uslijed tehnoloških promjena. No, to se neće dogoditi s poslovima koji zahtijevaju kompleksna znanja”, poručuje Lončar.

Da u Hrvatskoj ima znanja potvrđuje i Krešimir Hlede, direktor u tvrtki Porsche eBike Performance, tvrtki koja je kupila Greype Bikes Mate Rimca. Ta tvrtka, naime, dio poslovanja ima u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj. Hlede kaže da zbog nedostatka talenta Porsche eBike Performance kompletne financije vodi iz Hrvatske. Općenito je, kaže, suprotno uvriježenom mišljenju, poslovna klima u Hrvatskoj i Njemačkoj slična.

“Opterećenje rada je slično, s time da je Hrvatska konkurentnija što se tiče cijene rada. Također, i što se tiče potpora, u Hrvatskoj kroz Zakon o poticanju ulaganja imamo dobre mogućnosti. Hrvatska nije na začelju Europe i ima svojih prednosti”, ističe Hlede.

Konkurentnost i EU
Doduše, nije htio komentirati gdje će se graditi nova tvornica električnih bicikala ove tvrtke – u Njemačkoj ili Hrvatskoj. “Odluka još nije donesena i ne mogu ništa komentirati”.

Za Martinu Dalić, predsjednicu Uprave Podravke, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva leži u efikasnosti institucija. “Iz toga proizlazi kvalitetnije rješavanje problema”, poručuje bivša ministrica gospodarstva.

Christian Hellbach, njemački veleposlanik u Hrvatskoj, poručuje da će u današnjem svijetu brzih promjena konkurentni ostati jedino oni koji su spremni kontinuirano se mijenjati i tržištu ponuditi nešto novo. Konkurentnost Europe, ističe, ovisit će o zajedništvu, a način odlučivanja u EU treba preispitati, kaže Hellbach.