Nacionalni telekom operatori koji posluju u Hrvatskoj – Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska, redovito su prisutni na tablicama Top 505. Radi se o, pokazuju to financijski pokazatelji temeljeni na Fininim podacima za 2023. godinu, uspješnim tvrtkama, s ukupno 5372 zaposlena. Posluju stabilno, s trendom rasta prihoda i investicija.

Poredak spram prihoda, ove tri telekom tvrtke koje neprestano vode bitku za nove korisnike, ali i za implementaciju novih tehnologija, unapređenje usluga i korisničkog iskustva je očekivan, jer odgovara i broju zaposlenih te dugotrajnosti na tržištu.

HT je tako na 13. mjestu, a kao nasljednik svojedobne državne tvrtke Hrvatske pošte i telekomunikacija HPT, i nakon privatizacije krajem devedesetih, održao je dominantnu ulogu na tržištu u gotovo svim segmentima poslovanja. A1 Hrvatska (nekoć Vipnet), koji već 25 godina posluje u Hrvatskoj, na tablici je zauzeo 23. mjesto. Telemach Hrvatska koji je kupnjom švedskog Tele2 ušao na hrvatsko tržište i ostao kao treći izazivač, raste te je na 53. mjestu. Gotovo svi pokazatelji ovih triju telekomunikacijskih kompanija i uz sitna odstupanja u oba smjera, ukazuju na vrlo stabilno poslovanje, bilo kada se radi o prihodima, broju zaposlenih i trendu rasta.

S obzirom na financijske rezultate za prvo polugodište ove godine, najave i izvješća iz kompanija, i ova godina trebala bi biti u znaku povećanja prihoda i dobiti, uz povećanje kapaciteta i investicija. Valja napomenuti da kada se radi o HT-u i A1, njihovi poslovni rezultati, javni su, s obzirom na to da obje kompanije kotiraju na burzi, s tim da su rezultati HT-a vidljivi na Zagrebačkoj burzi, dok podatke A1 objavljuje u sklopu matične kompanije Telecom Austrije. Telemach Hrvatska, pak, sastavnica United grupe, nema obvezu izvještavanja jer ne kotira na burzi.

U vlastitim ocjenama poslovanja u prvih šest mjeseci i izgleda za buduće razdoblje svjesni svojeg značaja, telekomi nisu skromni, kada govore o svojim ulogama na tržištu i utjecaju na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo…

Tako iz Hrvatskog telekom izvještavaju i poručuju: “Hrvatski Telekom je u prvoj polovici ove godine postigao dobre poslovne rezultate, potvrđujući svoju ulogu jednog od ključnih pokretača hrvatskog gospodarstva. U skladu s dugoročnom strategijom, ne samo da su nastavljena ulaganja u digitalizaciju, već su ona dodatno intenzivirana, pozicionirajući kompaniju kao lidera na tržištu. Kontinuirana i značajna ulaganja, koja su već niz godina najveća na tržištu, i koja su iznosila 101,5 milijuna eura na kraju prvog polugodišta 2024., omogućila su HT-u daljnje jačanje mrežne infrastrukture diljem Hrvatske, pokrivajući kako urbane, tako i ruralne sredine”.

Iz HT-a dodatno ističu: “U prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatski Telekom je povećao pokrivenost optičkom mrežom za 25 posto, što kompaniju dovodi korak bliže ostvarivanju cilja od više od milijun kućanstava povezanih gigabitnim optičkim brzinama. Investicije i predanost izgradnji moderne infrastrukture rezultirale su time da su fiksna i mobilna mreža HT-a ponovno prepoznate od strane neovisnih istraživanja najboljima u Hrvatskoj”.

Na isto pitanje o procjeni vlastitog poslovanja, posebice glede ulaganja i odnose na tržištu, iz A1 odgovaraju, naravno, uzimajući u obzir po njih najbolje pokazatelje: “Rastućim izazovima i dinamici telekomunikacijskog tržišta smo se uspješno prilagodili i nastavili s ostvarivanjem stabilnih poslovnih rezultata. U drugom kvartalu ove godine naše poslovanje su obilježili pozitivni trendovi, rast prihoda od 9,4 posto kojem su pridonijeli dobri rezultati prodaje mobilnih i fiksnih proizvoda i usluga te dodatnih usluga poput putnog osiguranja i osiguranja ekrana. U mobilnom segmentu zabilježen je porast korisnika uz ugovor od 5,8 posto, dok je broj kućanstava koja koriste A1 fiksne usluge veći za 5,6 posto. Također, nastavili smo sa započetim investicijama u modernizaciju mobilne i 5G mreže te u izgradnju fiksne mreže, kako bismo dvije trećine kućanstava u Hrvatskoj kroz milijun priključaka spojili na našu najveću gigabitnu fiksnu mrežu”.

Predanost digitalizaciji

A o investicijama u tekućoj godini iz A1 dodaju: “ Kada izuzmemo prošlogodišnje ulaganje u radio-frekvencijski spektar, u prvih šest mjeseci bilježimo rast ulaganja od 9 posto čime potvrđujemo našu predanost omogućavanju daljnje digitalizacije društva, rasta gospodarstva i stvaranja jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na kutak Hrvatske u kojem se nalaze”, a podsjećaju i na lanjska ulaganja te kaže da su “prošle godine investirali gotovo 204 milijuna eura, najviše otkad posluju u Hrvatskoj” i izgradili 140 tisuća optičkih priključaka diljem Hrvatske, čime trenutačno 800 tisuća kućanstava ima dostupan A1 gigabitni internet”.

Kada se radi o opremi, tvrde da “infrastrukturna oprema koju u okviru modernizacije postavljaju u optičku mrežu već sada podržava brzine do 50 Gbps i spremna je za sve potrebe korisnika u budućnosti” te dodaju kako su “ove godine nastavili s ulaganjima u izgradnju optičke mreže, s ciljem da do 2025. godine na nju povežemo milijun kućanstava”. Što se tiče 5G-a, do danas su postigli “98 postotnu pokrivenost populacije 5G mrežom”, tvrde iz A1.

Iz Telemacha Hrvatske, pak, svoje poslovanje procjenjuju ovako: “U vremenima neizvjesnosti, globalnih sukoba i raznih sigurnosnih izazova, domaće ali i globalno tržište izloženi su brojnim izazovima, što se reflektira i na poslovanje u realnom sektoru. Unatoč tome, u prvoj polovici godine uspješno smo realizirali zadane ciljeve, a u razdoblju pred nama nastavljamo u istom smjeru. Inicijative usmjerene upravo na korisnike uveliko su pridonijele tome da, unatoč svim izazovima, ostanemo relevantni na tržištu i zadržimo lojalnost korisnika, a u određenim segmentima, ostanemo i ispred konkurencije”, uvjereni su iz Telemacha te dodaju: “Nastavljamo s investicijama u razvoj fiksne i mobilne mreže diljem Hrvatske”.

Kada se radi o tehnologiji, iz Telemacha tvrde: “Danas smo jedini operator na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu s implementiranom 10 Giga optičkom mrežom. Optičku mrežu nastavljamo uvoditi i u manje gradove, kako bismo diljem Hrvatske omogućili razvojni potencijal koji najbrža optička mreža donosi cjelokupnoj zajednici. Intenzivno gradimo pa su tehnološki najnaprednije fiksne usluge već sada dostupne korisnicima nizu gradova, a Telemach do kraja 2027. godine planira pokriti velik dio Hrvatske, odnosno 500 tisuća kućanstava”, između ostalog kazuju iz Telemacha te dodaju: “Nastavljamo i s investicijama u pravu 5G mrežu visokih performansi, kako bismo osigurali spremnost za uvođenje naprednih usluga temeljenih na 5G standardima. S našom 5G mrežom smo nacionalno prisutni te pokrivamo 98 posto stanovnika”.

O redu na tržištu elektroničkih komunikacija, odnosno zdravoj cjenovnoj i tržišnoj politici, brine Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Prema njihovim podacima i ocjeni, tijekom protekle četiri godine na tom tržištu “prisutan je trend značajnijih ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) u nepokretnim mrežama, što podrazumijeva da operatori grade i postavljaju nove svjetlovodne pristupne mreže te nadograđuju postojeće kabelske (HFC) mreže”, ističu iz HAKOM-a te potkrepljuju brojkama:

“Prema podacima iz 2023. i više od 61 posto kućanstava u RH bilo je pokriveno mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN), što je rezultiralo s više od 450 tisuća aktivnih korisnika na kraju prvog tromjesečja 2024., odnosno više od 40 posto ukupne korisničke baze širokopojasnog pristupa internetu, koji se spajaju putem nepokretnih mreža, spojeno je putem mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN)”.

Kako dodatno izvješćuju iz HAKOM-a: “Izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža nastavlja se i u 2024. godini te je i dalje vidljiva tendencija rasta postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža. Operatori su dosad u ovoj godini najavili ulaganje vlastitih sredstava u izgradnju VHCN mreža na 345 lokacija s ukupno 174.772 korisničkih jedinica s mogućnošću spajanja na novu infrastrukturu. Prema najavljenim planovima operatora za 38.696 korisničkih jedinica izgrađena mreža trebala bi biti dostupna do kraja ove godine”.

Vezano uz uvođenje 5G-a, HAKOM je, podsjećaju, 2021. godine dodijelio prava uporabe RF spektra u svim temeljnim, tzv. 5G pionirskim, frekvencijskim pojasevima 700 MHz, 3600 MHz i 26 GHz, sukladno 5G Akcijskom planu u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu.

Operatorima su pri dodjeli 5G temeljnih pojaseva propisane obveze pokrivenosti u određenim vremenskim rokovima. Dozvolom za uporabu RF spektra u frekvencijskom pojasu 700 MHz propisane su obveze pokrivenosti urbanih i ruralnih područja 5G mrežom u razdoblju od 2025. do 2027., određenih transportnih pravaca 5G mrežom zaključno s krajem 2025. godine, područja koja nisu pokrivena odgovarajućom razinom 4G i/ili 5G signala zaključno s krajem 2024. godine te područja od posebnog interesa koja nisu pokrivena odgovarajućom razinom 4G i/ili 5G signala do 12. kolovoza 2024. Obaveze pokrivenosti 5G mrežom (urbana i ruralna područja, transportni pravci) usklađene su s Nacionalnim planom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine

Ostvarivanje pokrivenosti 5G mrežom urbanih i ruralnih područja izvodi se određenom dinamikom i, prema trenutačno dostupnim podacima, operatori će taj dio obveza ispuniti u zadanim rokovima. Međutim, za područja koja nisu pokrivena odgovarajućom razinom signala i područja od posebnog interesa, operatori su već podnijeli zahtjeve za produljenjem rokova za ispunjenje obveza pokrivenosti 4G i/ili 5G mrežom u nekim od tih područja.

Područja posebnog interesa

S obzirom na to da je sredinom kolovoza 2024. istekao rok za ispunjenje obveze pokrivenosti područja od posebnog interesa koja nisu pokrivena odgovarajućom razinom signala, pokrenut je postupak utvrđivanja statusa ispunjenja obveze. Na zahtjev operatora za dio lokacija HAKOM je odobrio produljenje roka radi izazovnih uvjeta gradnje u izoliranim područjima i nedostatka elektroničkih komunikacijskih zona za postavljanje antenskih stupova.

Operatori su preuzeli obveze i za frekvencijski pojas 3600 MHz, koji se odnosi na postavljanje najmanje 200 baznih postaja do 31. prosinca 2025., i već sada su ispunjene, izvijestili su iz HAKOM-a. Daljnja značajna ulaganja u 5G mreže s punim funkcionalnostima očekuje se u narednom razdoblju s uvođenjem samostalne (eng. standalone) 5G mreže i proširenjem kapaciteta 5G mreže u frekvencijskim pojasevima u kojima je započeo proces gašenja 3G mreža, poručuju iz HAKOM-a.

Inače, kada se radi o mobilnim mrežama, HT je u ovoj godini jedini najavio postepeno gašenje 3G mobilne mreže te o tome kazuju: “U skladu sa strategijom razvoja i održivog poslovanja, uz nastavak izgradnje optičke mreže diljem Hrvatske i poboljšavanje svih performansi 5G mreže, Hrvatski Telekom je započeo s postupnim gašenjem 3G mreže, čime ubrzava prelazak na energetski učinkovitije 4G i 5G tehnologije, i time ujedno osnažuje održivu digitalnu transformaciju društva te istovremeno korisnicima osigurava još brže, kvalitetnije, naprednije i sigurnije usluge. Do sad je 3G mreža ugašena na području Osijeka i okolice te Zagreba i okolice”, izvijestili su iz HT-a.

Jedna od značajnih promjena koja je krenula u primjenu u posljednjem mjesecu 2023. te zahvatila telekom operatore, ne samo nacionalne već i one manje lokalne, jest deregulacija tržišta brzog interneta. Naime, u prošloj godini, na tržištu elektroničkih komunikacija po prvi puta dereguliralo se tržište brzog interneta. Odnosno, HT kao dominantni telekom, spram Analize regulatora, prestao je to biti u 72 područja. Hrvatska je rascjepkana u jedinice, u njih 572, te je spram tako definiranih područja, u nekima HT ‘ispao’ iz regulative.

Nove prilike na tržištu još ne daju pravu sliku, no pokazuju trendove. Kako tvrde iz HAKOM-a, deregulacija konkurentnih područja tržišta velikog kapaciteta nastupila je 1. prosinca 2023. Uzevši u obzir kako je prikupljanje i obrada podataka od operatora za drugo tromjesečje u tijeku te će podaci biti dostupni početkom rujna 2024., ocjenu je u ovom trenutku moguće temeljiti samo na podacima za prvo tromjesečje ove godine.

Ulaganja u VHCN mreže

“Podaci pokazuju da je nastavljen trend pada tržišnog udjela A1 na tržištu velikog kapaciteta koji je započet i prije deregulacije, a posljedica je sve većeg ulaganja i drugih operatora u VHCN mreže i time većeg ukupnog broja priključaka putem tih novih mreža. Trenutačno je slična situacija na konkurentnim područjima koja su deregulirana i na nekonkurentnim područjima koja su još regulirana”, ističu iz HAKOM-a te nastavljaju:

“S obzirom na to da je prošlo relativno kratko vrijeme od stupanja na snagu deregulacije zaključke o utjecaju na tržište nemoguće je donositi, međutim, prvi podaci pokazuju očekivani trend rasta ukupnog broja priključaka i dinamiku u tržišnim udjelima koja odgovara količini novih VHCN priključaka. Svi operatori nastavili su s ulaganjima u VHCN mreže te deregulacija nije dovela do smanjenja ili prestanka ulaganja. Naprotiv, svi veći operatori u prva dva tromjesečja 2024. imali su veća ulaganja u VHCN mreže nego u istom razdoblju 2023., prije deregulacije”.

“Vidljivo je da je deregulacija na dereguliranim područjima povećala dinamiku na maloprodajnom tržištu. Naime, stupanjem na snagu deregulacije HT je formirao posebne maloprodajne ponude na dereguliranim područjima i smanjio maloprodajne cijene na optičkim internet paketima tako da uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca nudi dulje razdoblje korištenja promocije. Osim produljenja razdoblja promotivnih pogodnosti HT je za neke ponude koje se prodaju pod brendom Iskon, smanjio i cijene usluga pružane putem svjetlovodne mreže. Na HT-ove posebne ponude za deregulirana područja reagiraju i drugi operatori sa svojim promotivnim pogodnostima, što očekivano povećava dinamiku tržišnog natjecanja”, ističu iz HAKOM-a čiji je cilj, kako su ga pojasnili pri odluci o pokretanju deregulacije, bio da nadmetanje dovede i do pada cijena, i naravno, dodatnih investicija. Zasad, iz perspektive regulatora, deregulacija je bila opravdan potez.

Ipak, ako se pita telekome oko ocjene ove regulatorne odluke, još su suzdržani. Primjerice, iz Telemacha na pitanje nisu ni odgovorili. HT koji ima razloga biti zadovoljan jer su mu na dijelu područja ukinute regulatorne obveze, jednako je suzdržan te kratko ističu: “S obzirom da je deregulacija na tržištu optičkog interneta nastupila tek krajem prošle godine, još je prerano govoriti o učincima na tržištu, no svakako pozdravljamo deregulaciju koja prati tržišne trendove razvoja i jačanja konkurentnosti i kompetitivnosti na tržištu”.

A1 koji u skupini onih kojima deregulacija nije ‘sjela’ zasad je blago kritičan te ponavljaju ono što su i uoči odluke o deregulaciji tvrdili: “Deregulacija omogućava daljnje jačanje dominantne pozicije Hrvatskog Telekoma na fiksnom tržištu, što demotivira ostale operatore na investiranje i dovodi u rizik nemogućnosti konkuriranja HT cijenama. Smatramo da je odluka o deregulaciji preuranjena”.

Deregulacija brzog interneta nova je za igrače na telekom tržištu, učinci će se tek procjenjivati, a kako je rečeno i pri uvođenju regulacije, za dvije godine pravila, točnije, deregulirana područja, moguće je i mijenjati.

Kada se već radi o monopolskim pozicijama, u ovoj godini HT-u je u sitnom dijelu prestala i obveza pružanja univerzalne usluge. Osiguravanje fiksne telefonije, ponajprije fiksnog interneta u nedostupnim područjima, do sada je u cijelosti bila obveza HT-a kao dominantnog operatora. Sad spram podjele na jedinice i udjela, regulator je i u ovom dijelu krenuo u demonopolizaciju HT-a. No, ono što je najvažnije kada se radi o univerzalnoj usluzi, regulator je odlučio udvostručiti brzinu interneta za korisnike u tim, mahom, nepristupačnim područjima. Ta obveza stupit će na snagu tek početkom godine. Tijekom javne rasprave operatori su nastojali odgoditi udvostručenje brzine koja je u downloadu sa 7 podignuta na 14 Mbit/s, dok je u odlaznom smjeru ostala 1 Mbit/s.

Kako su tada isticali iz HAKOM-a, povećanje brzine univerzalne usluge, kako bi svi građani imali upotrebljivu povezivost, morala se udvostručiti, te nisu udovoljili zahtjevima telekoma. Osim brzine, paketi univerzalne usluge trebaju biti pristupačni te su određene i cijene. S obzirom da je Nova godina rok kada sve zajedno treba isporučiti, telekomi tvrde, poštivat će sve obveze koje će biti propisane. Iz HT-a, pak, koji je do sada i jedini bio obveznik dodaju: “Pripremamo implementaciju nove internet brzine univerzalne usluge, kao i nove pakete usluga za posebne socijalne kategorije građana”.

Ono što ne zaobilazi niti jedan sektor, niti tvrtku, jesu inflatorni pritisci i općenito kriza u gospodarstvu. S obzirom na inflaciju i krizu energenata, telekom operatori zaštitili su svoje poslovanje, još lani, kada su uveli indeksnu klauzulu. Nakon što su po prvi puta temeljem inflacijske klauzule u 2023. povećali cijene, ponovno su to napravili i ove godine. Naime, inflacijska klauzula jest alat koji operatorima omogućuje automatsko povećanje cijena s obzirom na službenu stopu inflacije koju objavljuje Državni statistički zavod. Budući da je u ovoj godini službena prosječna stopa za proteklu godinu iznosila osam posto, svi operatori su odlučili da će i oni povisiti cijene.

Istina, njihove stope nešto su niže, iako su si dali mogućnost i da budu jednake prosječnoj stopi, pa je tako A1, koji je prvi to učinio s 1. lipnja, cijene povećao za 6,9 posto, HT pak 1. srpnja, za 6,5 posto. Dok je Telemach povećao cijene također s 1. srpnja, ali za 7,2 posto. Kada se radi o inflaciji i vanjskim pritiscima na poslovanje, telekom operatori oprezni su i općeniti kada odgovaraju na pitanja kako se s njima nose. Iz HT-a kažu: “Iako je inflacija oslabila, uglavnom kao rezultat nižih cijena električne energije, ona je i dalje među najvećima u EU te i dalje predstavlja izazov. Nastavak inflatornih pritisaka na operativne troškove djelomično ublažavamo kontinuiranom transformacijom operativnog modela i inicijativama za povećanje učinkovitosti”.

“Zbog inflacijskog pritiska operativni troškovi nastavljaju rasti, prije svega cijene dobavljača, opreme i uređaja te veleprodajnih usluga zbog čega kontinuirano optimiziramo poslovanje. Svjesni smo utjecaja inflacije i rasta troškova i na naše zaposlenike zbog čega kontinuiramo ulažemo u njihova primanja, razvoj i edukaciju”, poruka je iz A1, dok Telemach naglašava kako se “pritisak povećanja cijena osjeti su svakoj grani gospodarstva, pa tako i u telekomunikacijama, naročito kada je riječ o povećanju veleprodajnih troškova”, te tvrde da “nastoje apsorbirati negativne efekte inflacije u što većoj mjeri, a sve kako bi svojim korisnicima i dalje osigurali najveću vrijednost za njihov novac”.

EU ciljevi do 2030.

S obzirom na to se telekom industrija neprestano mijenja uslijed napretka tehnologije, jednako tako mijenja se i regulatorni okvir. Europska unija postavila si je cilj da do 2030. internetsku povezivost osigura svim svojim stanovnicima, te su nastojanja regulative usmjerena u olakšanje gradnje i samim tim smanjenje cijena. Tu su i nove smjernice za sprječavanje monopolskih pozicija i olakšavanje konkurentnosti, što kao država članica i Hrvatska mora primijeniti, odnosno uskladiti se s propisima EU i jedinstvenog tržišta koje se nastoji postići.

Primjerice, “Europska komisija usvojila je u veljači ove godine Preporuku o regulatornom promicanju gigabitne povezivosti čiji su ciljevi, između ostalih, poboljšati regulatorne uvjete za promicanje povezivosti VHCN mreža te pristupa i korištenja VHCN mrežama, kao i povećati pravnu sigurnost i regulatornu predvidljivost u odnosu na dugoročna ulaganja u VHCN mreže.

Preporuka daje smjernice za određivanje regulatornih obveza koje se propisuju operatorima sa značajnom tržišnom snagom na temelju postupka analize tržišta, smjernice za postupanje u vezi s pristupom građevinskoj infrastrukturi kao i migraciju s bakrene na VHCN mreže”, pojasnili su iz HAKOM-a dio novih propisa koji je zaživio u EU ove godine te naglašavaju kako “HAKOM odredbe te preporuke primjenjuje prilikom određivanja regulatornih obveza operatoru sa značajnom tržišnom snagom”.

Nadalje, “u travnju 2024., donesen je i Akt o gigabitnoj infrastrukturi, koji je ključan za ostvarivanje europskih ciljeva povezivosti utvrđenih u EU-ovu digitalnom kompasu za ovo desetljeće, kao i za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža sljedeće generacije u EU-u. Usmjeren je ka bržem postavljanju mreža velikih brzina, kako bi se osiguralo brže uvođenje digitalne mrežne infrastrukture u cijeloj Europi. Akt o gigabitnoj infrastrukturi zamjenjuje Direktivu o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža iz 2014.

To znači da će se u Hrvatskoj on primjenjivati umjesto Zakona o smanjenju troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža te umjesto pojedinih odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama koje se tiču fizičke infrastrukture u stambenim zgradama. Očekuje se da će Akt o gigabitnoj infrastrukturi pojednostavniti i ubrzati uvođenje mreža velikih brzina, kao što su svjetlovodne i 5G mreže, znatno jednostavnije i s manje administracije. Glavni cilj Akta je smanjiti troškove postavljanja mreža velikog kapaciteta”, dodatno ističu regulatorne obligacije za igrače na tržištu elektroničkih komunikacija.

Kad se radi o regulatornim obvezama i zakonima, među onima koji će se do kraja godine dogoditi i utjecati na domaće operatore jest i Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga kojim se prenosi Direktiva EU 2019/882 te uređuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom.

Posredno, telekomi kao i regulator obveznici su Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, transponiranog EU zakona, a u Hrvatskoj donesenog u veljači. On uređuje mjere za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti, kao i pitanja nadzora te uređuje ulogu HAKOM-a kao jednog od nositelja provedbe predmetnog Zakona. Usto, naglašavaju iz HAKOM-a “tijekom 2024. doneseno je nekoliko propisa koji se ne tiču isključivo telekom sektora već se odnose na regulaciju digitalnih usluga, kao što je Akt o podacima koji uređuje pravila za korištenje i uporabu podataka nastalih korištenjem uređaja i povezanih usluga. Naravno, treba spomenuti i očekivano donošenje Zakona o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA) za koje je još u veljači ove godine Odlukom Vlade RH HAKOM imenovan Koordinatorom za digitalne usluge RH”.

Telekom operatori, pokazali su tijekom niza proteklih godina, uspješno se nose s regulativama i stanjem na tržištu te se nastoje prilagoditi tržištu. Iako su u svom osnovnom biznisu gdje je iznimno bitna infrastruktura, kompanije nastoje biti inovativne, širiti portfelje i usluge i izvan osnovne djelatnosti. Lideri kompanija, koje su mahom u stranom vlasništvu, mijenjaju se. Tako je i ove godine došlo do novih promjena. Hrvatski Telekom od 1. srpnja ima novu predsjednicu uprave.

Nataša Rapaić, dugogodišnja članica Uprave i glavna direktorica za privatne korisnike HT-a, preuzela je čelnu poziciju od Kostasa Nebisa koji se nakon upravljanja od 2019. HT-om vratio u matičnu Grčku. I A1 Hrvatska ima novog predsjednika Uprave – Dejana Turka. Slovenski menadžer zamijenio je Jiříja Dvorjančanskýog koji je cijelo desetljeće proveo na čelu A1 Hrvatska, te se sada vratio u Češku. Dejan Turk, vladat će novooformljenim klasterom Hrvatska – Slovenija, a dolazi s čelnog mjesta iste tvrtke u Srbiji. Telemach Hrvatska na čelu ima veterana domaće telekom industrije, Adrijana Ježinu, koji je jedno vrijeme istovremeno vladao i slovenskim i hrvatskim Telemachom. Sada je isključivo šef Telemacha Hrvatska.