Vipnetu će se posljednja velika kupovina, ona Amis telekoma, u rezultatima vidjeti u trećem tromjesečju. Operater je time povećao dostupnost svoje vlastite brze optičke i ine mreže na 370 tisuća kućanstava u Hrvatskoj. Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta kaže da tako stabiliziraju prihode i jačaju ponudu konvergentnih usluga.

"Kombinacija najboljih broadband tehnologija i tri puta veća pokrivenost superbrzim internetom od Hrvatskog telekoma doprinose dvoznamenkastom rastu naših fiksnih usluga", kaže Dvorjančanský. Međutim, prvi prodajni zaokret, krajem prošle godine, koji je rezultirao rastom ukupnog poslovanja Vipneta, sada se u prvoj polovici godine nekako istopio pa smo s Dvorjančanskýim razgovarali o stanju na tržištu i planovima.

Zašto se istopio onaj početni rast? Gdje je prostor za zamah Vipneta, ali i telekom tržišta?
Ne bih se složio da ne rastemo. Rastemo u operativnom poslovanju jer rastu prihodi od usluga što nam je temeljno poslovanje. Rast prihoda od usluga vidljiv je zbog dvoznamenkastog rasta u fiksnom segmentu i stabilizaciji mobilnog segmenta. Trend ukupnih prihoda još ne pokazuje taj napredak zbog slabijih prihoda od prodaje hardvera, ali to je biznis niske margine sa zanemarivim utjecajem na dobit kompanije. Na žalost, financijski rezultati za prvo polugodište pokazuju pad operativne dobiti zbog jednokratnog troška restrukturiranja i tri puta većih frekvencijskih naknada. Samo zbog povećanih frekvencijskih naknada, naša operativna dobit je na godišnjoj razini manja za 16 milijuna eura.

Gdje vidite taj rast, jer ukupan prihod Vipneta nije narastao, a ne raste ni ukupno tržište?
Tržište je pod utjecajem značajnog smanjenja glasovnih usluga u fiksnom segmentu, a to primarno utječe na HT jer on u fiksnom segmentu još kontrolira 83 posto tržišta. Trend smanjenja pokreće prelazak s fiksnih na mobilne telefonske usluge. Sve više korisnika prelazi u mobilni segment zbog bolje uporabljivosti i dostupnosti usluga. Usto, tržište je zasićeno mobitelima i zbog toga se prihodi u toj kategoriji biznisa s niskom marginom iz godine u godinu smanjuju. Vidimo i pozitivne pomake na ukupnom tržištu i to kroz porast penetracije fiksnog brzog broadbanda i IPTV-a, stabilizaciju mobilnog segmenta i povećanu potražnju za mobilnim internetom. Vipnet pak snažno raste u brzom internetu, IPTV-u i konvergentnim uslugama, a k tome, vidimo i ubrzanje u tom trendu.

Kažete da se restrukturirate, ali dosta zapošljavate. Zašto?
Transformacijski proces ne znači nužno i samo otpuštanja. Transformacija znači da smo prepoznali onaj dio biznisa koji donosi najveću vrijednost i na njega smo stavili naglasak. Mi jesmo inicijalno otpustili sto ljudi u službama podrške u središnjici, ali paralelno smo vidjeli potrebu za povećanjem kapaciteta u prodaji i korisničkoj podršci. Zato smo zaposlili više od 100 ljudi s ciljem osnaživanja našeg tržišnog nastupa, ali i dodatnog povećanja zadovoljstva korisnika. Transformacijski proces nije bio usmjeren samo na restrukturiranje radnih mjesta. Proveli smo niz aktivnosti koje su rezultirale uštedama od 20 milijuna eura godišnje.

Jesu li gotovi regulatorni utjecaji ulaska Hrvatske u EU na telekom biznis?
Ne. Mobilna industrija će u idućim godinama ponovno biti pogođena zbog ukidanja roaminga 2017. Uz EU regulaciju, suočeni smo i s dodatnom lokalnom regulacijom industrije. Rezultat kombinacije pravila EU, lokalne regulative i dodatnih poreza vidljiv je u profitnim marginama mobilnih operatora koje su među najnižima u Europi. Istina je također da u ovoj industriji ne možete stati s ulaganjima. Mi smo upravo uložili i pustili u rad najbržu mobilnu mrežu u Hrvatskoj koja se temelji na 4G+ tehnologiji. Iz ove perspektive, tolika količina regulacije može predstavljati rizik za budući razvoj mobilne infrastrukture. A uzmete li u obzir da nam je lanjsko povećanje frekvencijskih naknada izravno oduzelo 16 milijuna eura godišnje iz operativne dobiti, vidimo da će mobilne kompanije generirati manje kapitala potrebnog za ulaganje u nove tehnologije.

Zašto vas to zabrinjava, zašto bi ikoga trebalo brinuti, kad i dalje ulažete?
Već sada vidimo da građani, tvrtke i država žele najnoviju infrastrukturu i kvalitetnije veze, žele u cloud. Međutim, treba i kapitala, ali i vremena da se to realizira, a treba to raditi tako da se ne potrati vrijednost odnosno da se investicije mogu isplatiti. S ovako niskim marginama teško je ponuditi nove tehnologije poput 4G ili 5G, pa čak i nadograđivati postojeću fiksnu infrastrukturu prema optici.

Može li se to djelom riješiti državnim ulaganjem u alternativnu nacionalnu međugradsku optičku mrežu, kao što to planira realizirati tvrtka Odašiljači i veze? To pitanje je dosta aktualizirao i slučaj gdje je mreža HT bila pala, što je utjecalo na rad bankomata, ljekarni, čak i hitne službe?
Vipnet stoji pri tome da Hrvatska treba infrastrukturu koja bi na međugradskoj razini konkurirala HT-u. Trenutačno je to važno za tržište fiksnih usluga gdje HT kontrolira 83 posto tržišnog udjela i ima gotovo monopolnu poziciju u ponudi međugradske infrastrukture u Hrvatskoj. Rezultat toga je slabija kvaliteta usluge za korisnike i više cijene u usporedbi s ostatkom EU. Bez konkurentnijeg okruženja u fiksnom segmentu HT ne mora ulagati u mrežu. Zato može ponuditi Service Level Agreement (SLA) po kojem mu mreža može pasti na 24 sata i da to ne mora kompenzirati, kao što smo vidjeli nedavno. S prijedlogom rješenja koje je predstavio OiV, vjerujemo u razvoje veće konkurentnosti, ali i povećanje kvalitete usluga zbog mogućnosti backup veza koje bi bile ponuđene preko dviju paralelnih ruta.

Ali zašto bi HT-ova optička mreža između gradova utjecala na rad Vipneta za nekoliko godina?
Mobilni operateri bilježe strelovit rast korištenja mobilnog interneta i taj promet nekako treba prenijeti s jednog djela Hrvatske na drugi, kao i prema inozemstvu. Većina tog prometa je trenutno ovisna o HT-u, zbog čega vidimo nedostatak konkurentnih ponuda i rješenja. Usporedo s tim, povećanje upotrebe mobilnog interneta zahtijevat će značajno poboljšanje u kapacitetima baznih stanica za što je također potrebna optika na međugradskoj razini. U takvom okruženju, alternativni mobilni operatori poput Vipneta ili Tele2 bili bi pod snažnim utjecajem dominantnog tržišnog igrača čak i u mobilnom segmentu. Izravno će to za par godina štetiti Vipnetu i Tele2, jer bez optike nećemo moći digitalno transformirati druge industrije u Hrvatskoj, a korisnici će biti pogođeni nedostatkom konkurencije.

Kažete da mobilni broadband raste, ali Hakomova statistika broja korisnika mobilnog interneta prestala je rasti. Zašto?
Da, korištenje mobilnog interneta raste i u odnosu na prošlu godinu imamo više od 50 posto rasta internetskog prometa preko mobitela. Rast je gotovo eksponencijalan. Broj SIM kartica ne govori ništa o tome koliko se one koriste. Mnogi korisnici USB stickove koje su ranije koristili za mobilni internet mijenjaju za vrlo konkurentne podatkovne pakete u okviru tarifa za pametne telefone. Ti se podatkovni paketi ne koriste samo za surfanje već se pametni telefoni sve više koriste kao hot spotovi za povezivanje drugih uređaja u kućanstvu poput laptopa.

Govorimo o fiksnoj-mobilnoj konverziji, ali u Hrvatskoj su sve prisutniji i Facebookov WhatsApp, Viber i Microsoftov Skype. To su samo neke od internetskih usluga koje daju vrijednost za korisnike na infrastrukturi brzog interneta. Kako će se Vipnet uključiti u ponudu internetskih usluga?
Svi telekomi traže prilike i izvan telekom biznisa, ali na temelju naših rezultata sam uvjeren da će pozitivno poslovanje u budućnosti biti potaknuto konvergencijom fiksnih i mobilnih usluga. Paralelno, investiramo u potencijalne nove izvore prihoda. Vipnet je tako, primjerice, ušao u ICT. Ponudili smo usluge podatkovnog centra koji je jedan od najsigurnijih u Hrvatskoj. Promatramo ponude za vertikalna rješenja u specifičnim industrijama i tu smo već primijenili svoje ICT rješenje za hotelsku industriju u turističkoj kompaniji Adriatic Luxury Hotels. Početkom godine smo pilotirali rješenje za pametni dom i to planiramo ponuditi do kraja ove godine. U okviru Telekom Austria Grupe, istražujemo mogućnosti poput osiguranja, rješenja za kućanstva i M2M rješenja.

Znači li to da želite kupovati IT tvrtke? Možda i telekome poput H1 Telekoma i Metroneta?
U IT-u nijedan igrač nema više od tri posto tržišnog udjela te je zato nezahvalno govoriti o akvizicijama. S druge strane, Vipnet je već u prošlosti pokazao da prepoznaje vrijedne akvizicije, poput B.neta, Amisa ili nekoliko manjih kabelskih operatera. Kada na tržištu primijetimo potencijal, analiziramo donosi li vrijednost našem osnovnom poslovanju. Konkretne slučajeve H1 Telekom i Metroneta nismo u mogućnosti komentirati. 

Oprezno s inovacijama

Zašto poput HT-a niste jače prisutni u startup zajednici?

Samo ove godine smo podržali startup konferencije Shift, Posao na dlanu, Droidcon, OMGcommerce i nekoliko drugih. No, treba uzeti širu sliku. AT&T, zatim DT i Telefonica već dugo imaju poslovne inkubatore, ali u njima nema nekih revolucionarnih pomaka. Vipnetov je naglasak na inovacije ranije rezultirao limitiranim brojem korisnika tih inovacija, a s druge strane nam je skretao fokus s osnovnog poslovanja i zbog toga smo gubili tržišni udio. Zato smo se odlučili fokusirati na inovacije u osnovnim uslugama poput IPTV-a, mreže i M2M-u, dakle na inovacije koje imaju najviše šanse donijeti konkretne pogodnosti velikom broju naših korisnika. Paralelno s tim, koristimo sinergije s Telekom Austria Grupom i America Movilom kroz njihove postojeće inovacijske platforme te na taj način dijelimo investicijski rizik. Na temelju najboljih rezultata i razmjene iskustava iz drugih zemalja u kojima posluje grupa, razvijamo inovacije koje možemo ponuditi i u Hrvatskoj.