Na dvodnevnom događanju The U.S.-Croatia Forum: A 21st Century Partnership, održanom 4. i 5. svibnja u Zagrebu, u sklopu programa Young Leaders Forum koji je organizirao Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI), na pet panel rasprava u sudjelovali su poznati poduzetnici, nositelji inicijativa, inovatori, savjetnici i stručnjaci.

Društveni angažman
Među njima su bili Davor Runje, predsjednik CISEx-a i suosnivač startupa airt, te odvjetnica Marijana Šarolić Robić, predsjednica profesionalne mreže žena i muškaraca PWN Zagreb i potpredsjednica udruge CRO STARTUP, koji su govorili o trendovima i društvenom utjecaju umjetne inteligencije (AI).

Hrvatski startup airt osmislio je algoritam za tehnike dubokog učenja i predviđanja ponašanja iz strukturiranih podataka kakvi se najčešće koriste u poslovnom svijetu, a prijavio ga je i kao patent za globalnu zaštitu.

Njegov uosnivač i tehnički direktor Davor Runje rekao je da danas svjedočimo novom valu umjetne inteligencije i razvoju kakav smo prije 30 godina mogli teško zamisliti.

Naveo je konkretne primjere korištenja algoritama – u SAD-u u pravosuđu kada osoba završi u zatvoru i kada se donosi odluka može li na uvjetnu ili ne, algoritam računa kolika je šansa da će osoba ponoviti prekršaj i tada sucu daje podatke koga bi potencijalno trebali pustiti, a tko je opasan za društvo. U medicini je pak umjetna inteligencija prisutna u podacima koji postaju brži, precizniji i točniji poput procjene bolesti, ali i otkrivanja novih lijekova i kod rendgenskih snimaka.

Međutim, Runje naglašava kako usred uzbuđenja zbog novih otkrića ljudi zaboravljaju na sistemske greške i pritom se ne trude dovoljno razumjeti kako algoritam radi, kao i kako znamo kada mu zaista možemo vjerovati da odluku donese umjesto nas i je li ta odluka dobra za društvo, te je li nepristrana.

“Nije toliko naglasak na smanjivanju tih grešaka koliko na tome da radimo sustave za koje znamo da su društveno korisni”, istaknuo je Runje.

Umjetna inteligencija u zadnje je dvije-tri godine postala “buzz word”, no usred toga priliku su dobili i oni koji ne dolaze nužno iz IT-ja i tehničkih i prirodnih znanosti.

“Osvijestili smo da se moramo više uključiti u umjetnu inteligenciju jer se ona tiče svih nas“, rekla je Marijana Šarolić Robić.

Ljudi su, istaknula je, osvijestili da ono što algoritam predloži ili preporuči treba proći filter društva u trenutku i okruženju u kojem se nalazi.

“Pritom treba ići korak natrag i zapitati se: kako smo uopće dizajnirali te kada i kako smo prikupljali podatke? Veliki je izazov i pitanje kako dobro dizajnirati a da u procesu prikupljanja podataka i dizajniranja ishod bude takav kakvo društvo želi. No pitanje je i što kao društvo želimo.

U temeljnim aktima Europske unije piše sve o ljudskim pravima, slobodama, demokraciji, pravu na slobodu govora… To su stvari koje bi trebale u sustavima umjetne inteligencije biti prepoznate i validirane u skladu s onime kako ih kao društvo smatramo važnima. To pretpostavlja veliki društveni angažman i napore i ne tiče samo onih koji se bave tehnologijom, već svih nas.

Davor je naveo primjer algoritma koji sucu sugerira da neka osoba može na uvjetnu. Istaknuo je da čovjek ne smije biti lijen i prijedlog algoritma uzeti kao temelj odluke bez razmišljanja.

“Algoritam traži interakciju kada nam da preporuku, jer tada nas potiče da uključimo mozak, da kritički razmišljamo i budemo odgovorni.

Kako se mijenjaju tehnologije s kojima startupi dolaze, stvorio se trend da je društveni utjecaj također važan, kao i održivost, a ne nužno samo profit. Ne postoji ljudska djelatnost i aktivnost koja se ne može provući kroz kanal umjetne inteligencije; ona predstavlja medij kroz koji možemo biti kreativni, razmišljati intuitivno.

Učite o umjetnoj inteligenciji, izvora i tečajeva ima, pokušajte sagledati svakodnevne profesionalne zadatke kroz umjetnu inteligenciju”, istaknula je Marijana Šarolić Robić. Upornost je važna, kao i potraga za još neotkrivenim rješenjima pomoću umjetne inteligencije, istaknuo je Runje čiji startup radi na nekoliko patenata.

“Ako naiđete na neki problem za koji još ne postoji rješenje, tu je vaša prilika. Danas su mogućnosti puno veće, a umjetna inteligencija prisutna je u gotovo svim područjima. Primjerice, ako ste vidjeli da umjetna inteligencija funkcionira u medicini i kod određenih lijekova, zašto ne dalje istraživati što može s drugim bolestima, a čime se još nitko nije bavio? Stvorite nešto novo”, istaknuo je.

Marijana Šarolić Robić; Davor Runje

Ulagati u obrazovanje
Usto se osvrnuo na česte upite hoće li strojevi zamijeniti ljude i ostaviti ih bez posla. “Posla za ljude ima, no ljudi će prestati raditi poslove koji su kognitivno trivijalni, primjerice kopanje kanala koje može biti opasno.

Puno ljudskih poslova danas svodi se na brojne operacije koje može odraditi i stroj, i to brže i preciznije, dok čovjek možda gubi vrijeme, poput primjerice portira. Zato kao društvo moramo više ulagati u obrazovanje da bismo stvorili novu generaciju koja više neće raditi nepotrebne fizičke poslove. Pritom je važna i kvaliteta obrazovanja. Danas djeci možemo podijeliti razne tablete i računala, no ako ih nećemo učiti sustavu vrijednosti, kvaliteta obrazovanja pada.

Važna je i raznolikost u tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom – što više raznovrsnih struka, to bolje, jer nema smisla zaposliti nekoliko inženjera, a da pritom u timu nemate nikog u, primjerice, financijama i marketingu kako biste neki proizvod uopće lansirali na tržište”, poručio je Davor Runje.