Prvi statistički podaci Europske unije o veličini dijela njezine svemirske industrije pokazuju da je proizvodnja svemirskih letjelica, uključujući i satelite, te nosače raketa u 2022. iznosila 5,6 milijardi eura.

Poznato je da EU u razvoju svemirskog programa, a onda i industrije, bitno zaostaje za SAD-om i Kinom, no nedavno objavljeni podaci Eurostata ne omogućuju usporedbu s navedenim zemljama (jer one tako ne vode podatke), pa je teško zaključiti kako stojimo u odnosu na konkurente.

Usto, eksperimentalna statistika daje uvid u sveukupnu proizvodnju svemirskih letjelica i njezinih nosača na razini EU-a pa je nemoguće donositi bitnije zaključke o odnosima među zemljama.

Hrvatska na nuli
Primjerice, pregled proizvodnje po zemljama otkriva da je u Italiji 2022. proizvedeno svemirskih letjelica i nosača raketa u iznosu nešto većem od 930 milijuna eura. U Danskoj u iznosu nešto višem od devet milijuna, u Švedskoj gotovo tri milijuna, a u Finskoj gotovo 6 milijuna. Ukupno su ove četiri države proizvele nešto manje od 950 milijuna eura navedene svemirske opreme.

Gdje je razlika od 4,6 milijuna eura? Vjerojatno u zemljama za koje brojke nisu dostupne: Francuskoj (u kojoj se prethodnih godina proizvodilo daleko najviše svemirskih letjelica i nosača raketa – u vrijednosti od 3,4 milijarde u 2020., posljednjoj godini za koju su dostupni podaci – Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

Mala domaća svemirska industrija bilježi nulu u toj proizvodnji. Taj podatak ne čudi jer je poznato da se uglavnom temelji na primjeni podataka sa satelita. Pokušaji izrade domaćeg satelita, kojeg već godinama pokušava napraviti Jadranska aero-svemirska asocijacija, a prethodno je to pokušao i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), još uvijek nisu uspjeli. Doduše, nedavno smo uspjeli lansirati satelit CroCube na inicijativu češko-slovačke kompanije Spacemanic i Društva za edukaciju van okvira. Ipak, ovaj nanosatelit nije domaće proizvodnje.

Poznato je i da se svemirska industrija sve više otvara privatnom sektoru i to upravo u području svemirskih letjelica i njezinih nosača. Američka kompanija SpaceX, osnivača Elona Muska, najpoznatija je i najjača svjetska tvrtka u ovom području. Na europskom kontinentu to je ArianeGroup, francusko-njemačka kompanija koju su zajednički 2015. osnovali Airbus i Safran. U tehnološki izrazito izazovnom, ali i konkurentnom sektoru, smatraju naši raniji sugovornici, Hrvatska može uhvatiti korak.

Publikacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pokazala je da u području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj djeluje 40-ak tvrtki i oko 300 znanstvenika. Njihov uspjeh u velikoj mjeri ovisit će o međunarodnom povezivanju. Suradnja s Europskom svemirskom agencijom (ESA) stoga je od iznimne važnosti. Na toj suradnji Hrvatska radi od 2018., a lani je ojačana potpisivanjem Sporazuma o europskoj državi sudionici.

Na temelju nje domaćim su kompanijama dostupni natječaji ESA-e, koje je, primjerice, tvrtka Protostar Labs iz Belišća, vrlo dobro iskoristila. Postali su, naime, prva domaća kompanija koja je implementirala svoj softver na satelitu u svemiru.

Ključno umrežavanje
Iz Ministarstva znanosti najavljuju da će nastaviti jačati suradnju s ESA-om. Planiraju objaviti dva nacionalna poziva koji će biti namijenjeni podizanju svijesti o važnosti svemira i svemirskih tehnologija te izboru industrijskog koordinatora svemirskih aktivnosti u Hrvatskoj. Dodatno se planira i izrada nacionalne strategije unaprjeđenje svemirskog sektora u Hrvatskoj, poručili su svojevremeno iz nadležnog ministarstva.

Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije, kontinuirano naglašava da će za uspjeh domaće svemirske industrije biti ključno međunarodno umrežavanje. Na tome njegova asocijacija intenzivno radi, s Europom, ali i Kinom.