Hrvatska dobiva prvi AI registar, a s njime i relevantan pregled hrvatskog tržišta umjetne inteligencije. Riječ je o nacionalnom istraživanju koje je pokrenula Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI. Cilj je, kažu, definirati kompletno tržište umjetne inteligencije u Hrvatskoj te stvoriti takozvanu AI mapu koja na vizualno atraktivan način prikazuje različite dionike tog ekosustava.

Prvi hrvatski AI krajolik planiraju predstaviti sredinom listopada, a do tada bi trebali raspolagati najnovijim podacima, stoga CroAI poziva sve koji su na bilo koji način vezani uz područje umjetne inteligencije da ispune anketu koja se nalazi na njihovoj web stranici www.croai.org. Povodom istraživanja i predstavljanja ovog projekta razgovarali smo s predsjednikom udruge CroAI Mislavom Malenicom koji je za Poslovni dnevnik objasnio kako u sklopu istraživanja žele identificirati sve ključne dionike hrvatskog AI ekosustava; od AI startupa preko zrelih tvrtki do sustava podrške kroz tijela javne uprave, neprofitne udruge, stručna udruženja…

“Sekundarno pokušavamo identificirati trenutno najveće prilike i prepreke za budući razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Ovakva istraživanja nužan su preduvjet kako bi se poslala jasna poruka o trenutnom stanju hrvatske AI scene, da bismo pokazali kako Hrvatska ima mnogo potencijala u području umjetne inteligencije, te da bismo jasnije razumjeli koliko je taj ekosustav širok zato što uključuje ljude i institucije različitih profila i usmjerenja”, ističe Malenica. Udruga CroAI osnovana je u veljači ove godine, s ciljem što snažnijeg doprinosa i utjecaja na okruženje i razvoj ove tehnologije u Hrvatskoj. U veljači su članovi udruge – poput primjerice Algebre, A1, Perpetuuma – istaknuli želju da podignu svijest oko mogućnosti razvoja umjetne inteligencije orijentirane prema čovjeku i temeljene na implementaciji emotivno inteligentnih rješenja.

Prvi asistent bio je Andrija

U ovom trenutku udruga broji gotovo 200 članova, a među njima su tvrtke, pojedinci, ustanove, entuzijasti i razne organizacije s obzirom na to da je CroAI, kako navodi Malenica, “vrlo inkluzivna platforma čiji cilj je izgradnja kulture dijaloga svih građana i ustanova u Hrvatskoj”. Pritom dodaje i da od 200 članova otprilike njih 140 razvoj svojih proizvoda i usluga temelji na umjetnoj inteligenciji; mahom su to startupi u ranoj fazi razvoja, zrele tvrtke koje snažno primjenjuju umjetnu inteligenciju poput Infobipa ili Rimac Automobila, te organizacije usko vezane uz područje umjetne inteligencije.

“Točan broj svih sudionika planiramo identificirati putem ovog istraživanja, želimo pronaći sve koji su na bilo koji način vezani uz područje umjetne inteligencije. Vjerujemo da ima još tvrtki i organizacija koje do sada nisu postali članovi naše mlade udruge CroAI, a želja nam je dati kvalitetan pregled kompletnog ekosustava u Hrvatskoj. Svjesni smo da je ovo područje vrlo dinamično i u konstantnom porastu, tako da ćemo nastaviti provoditi ovakva istraživanja i sustavno osvježavati podatke”, kaže Malenica.

Dosad su AI Landscape (Krajolik umjetne inteligencije) napravile vodeće AI sile poput Amerike, Kine i Izraela, kao i brojne europske države; nedavno ga je predstavila i susjedna Slovenija. U krajoliku su prikazani svi gospodarski subjekti koji se aktivno bave umjetnom inteligencijom, ali i širi ekosustav kao što su obrazovne institucije, tijela javnog sektora, neprofitne udruge, startup inkubatori… “U većini država tu su odgovornost i inicijativu pokrenuli upravo poduzetnici koji su potom u taj proces uključili predstavnike lokalne vlasti. Naša želja u udruzi CroAI je bila da istraživanje pokrenemo početkom ove godine, neposredno nakon osnivanja, ali izvanredne okolnosti su to gurnule u drugi plan. Stoga je naš fokus bio usmjeren na stvaranje i donaciju digitalnog asistenta Andrije, koji u ime Ministarstva zdravstva pomaže ljudima procijeniti simptome potencijalne zaraze virusom Covid-19, te organizaciju prvog Europskog AI foruma.

Taj je forum, u suradnji s AI udrugama iz Njemačke i Francuske, okupio vodeće AI poduzetnike i političare iz Hrvatske i EU, a održan je online iz Zagreba za predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije”, podsjeća Malenica. Hrvatsko AI tržište predsjednik udruge ocjenjuje kao vrlo inovativnu scenu koja je nastala spontano, snažnim zalaganjem upornih pojedinaca koji su se odvažili pokrenuti tvrtke s globalnim ambicijama.

“Hrvatska ima iznimno veliki potencijal za AI, ispunjavamo sve uvjete, proizvodimo dovoljnu količinu vrhunskih stručnjaka kroz naše obrazovne institucije, imamo dovoljan broj inovativnih kompanija koje su postigle globalni uspjeh, dovoljno smo veliki da bi AI koji primjenjujemo unutar naših granica bio relevantan drugim tržištima, a dovoljno smo mali da implementaciju umjetne inteligencije u različite sustave – od javne uprave do zdravstva – možemo realizirati relativno brzo i ekonomično”, ističe Malenica.

Također smatra da je hrvatski sustav podrške kroz sveučilišta jedan od boljih, da imamo sjajne sveučilišne programe te odličnu suradnju naših akademskih stručnjaka sa svjetskom zajednicom. “Možemo biti ponosni na sve što smo stvorili do sada, ali jednako tako moramo biti svjesni koliko velika prilika postoji za našu malu zemlju. Naš potencijal je enorman, imamo sve preduvjete za to, sada je ključno da postanemo svjesni prilike i preuzmemo odgovornost. Ključno u poticanju rasta i inovacija umjetne inteligencije u Hrvatskoj prije svega je razumijevanje nevjerojatne prilike za Hrvatsku, uključivanje svih relevantnih dionika u proces stvaranja hrvatske AI sile, a potom usmjeravanje fokusa u ona AI područja u kojima možemo biti dominantni ili s lakoćom konkurirati na globalnom tržištu”, smatra Malenica.

Besplatan pristup edukaciji

Stručnjaci pandemiju s jedne strane nazivaju “srećom u nesreći” radi prepoznavanja prednosti digitalizacije čiji je proces u Hrvatskoj ubrzan u gotovo svim aspektima naših života, zahvaljujući i umjetnoj inteligenciji koja taj proces, kaže Malenica, čini efikasnijim, bržim i sigurnijim. Vjeruje stoga da se u Hrvatskoj polako podiže svijest o važnosti umjetne inteligencije.

Istovremeno CroAI planira itekako poraditi na aktivnostima podizanja svijesti o AI u narednom periodu, kako bi se ovo područje demistificiralo i da se ono omogući svakom građaninu, neovisno o tehnološkom predznanju, uz besplatan pristup edukaciji koja pomaže u boljem razumijevanju umjetne inteligencije. “Na tom projektu smo marljivo radili tijekom ljeta, predstavit ćemo ga vrlo brzo, u sljedećih dva mjeseca i očekujemo značajan odaziv građana jer vidimo da je to tema koja zanima sve koji žele spremni dočekati blisku budućnost i ne žele zaostajati u vlastitom razvoju. Mislimo da je prirodno da se ljudi boje stvari koje ne mogu razumjeti, naša je zadaća i odgovornost omogućiti ljudima bolje razumijevanje umjetne inteligencije pa će time nestati i iracionalni strahovi te već uobičajene teorije zavjere, koje su gotovo uvijek posljedica neznanja ili nerazumijevanja određenih pojava”, zaključuje Mislav Malenica.