Vodeća hrvatska biotehnološka grupacija, zagrebački Genos, predstavila je u petak u Zagrebu najveću znanstvenu inicijativu pokrenutu u Hrvatskoj od osamostaljenja.

Po uzoru na Projekt ljudskog genoma (Human genome project), najveći kolaborativni biološki projekt u povijesti, kroz koji je po prvi put mapiran ljudski DNK, a koji je stvorio novu industriju – personaliziranu medicinu, doveo do neslućenog napretka u bioinformatici, farmaciji i drugim područjima, Genos je s više od 200 znanstvenika s Harvarda, Kineske akademije znanosti, Hannover Medical Schoola, Sveučilišta Griffith, londonskog Kings Collegea, Švicarskog instituta za bioinformatiku i drugih institucija iz cijelog svijeta, pokrenuo Projekt ljudskog glikana (Human Glycome Project; HGP).

Gordan Lauc, osnivač i direktor Genosa, koji je s harvardskim profesorom Richardom Cummingsom direktor HGP-a, kaže da im je cilj opisati tipičan ljudski glikan i sve njegove varijacije u tijelu.

"Dosad smo analizirali glikane 82.000 ljudi, a idemo i dalje. Želimo otkriti tajnu života, a da bi to mogli, moramo razumjeti strukturu i funkciju glikana, i Genos stoga već danas radi na više analiza glikana nego svi ostali laboratoriji u svijetu zajedno", kaže Lauc.

Ovim potezom odlučio je preduhitriti Amerikance u istraživanju glikana, jer oni su pokrenuli Projekt ljudskog genoma, a baš sada glikane vide kao strateški važne komponente za razumijevanje i uspješno liječenje bolesti.

Samo u SAD-u, Projekt ljudskog genoma, u koji je uloženo 3,8 milijardi dolara u posljednjih je dvadesetak godina doveo do stvaranja 310.000 novih radnih mjesta i 796 milijardi dolara izravnih i neizravnih ekonomskih koristi. Novi biotehnološki projekt, koji je s partnerima inicirao Genos, ima slične planove, kako za financiranje tako i za utjecaj na zdravlje ljudi i razvoj gospodarstva.

"Radi se o istraživanju koje će biti skuplje od Projekta ljudskog genoma i trajat će duže, vjerojatno desetljećima", kaže Lauc.

Glikani su, najjednostavnije rečeno, ono što nedostaje personaliziranoj medicini da bi bila stvarno uspješna. Projekt ljudskog genoma otkrio je znanstvenicima da geni nisu jedino što određuje nas, našu sklonost bolestima i koliko ćemo dugo živjeti. Karika koja nedostaje traži se u glikanima.

Oni su gradivni elementi proteina, odnosno bjelančevina koje služe za izgradnju svih tkiva u organizmu od mozga preko mišića do srca. Usto, razgrađuju hranu, šalju signale mozgu i pokreću nam mišiće. I dok geni određuju kako će proteini izgledati, na to kako će izgledati glikani utječu, među inim, okoliš i životni stil svakog od nas.

Hrvatski Genos svjetski je lider u analizi glikana i vodeći je laboratorij za DNK testiranja u regiji. Tvrtka, koja je 2007. započela kao akademski startup, pretvorila se u grupaciju koja nudi širok raspon DNK usluga od klasičnih, poput testiranja očinstva i utvrđivanja spola nerođenog djeteta pa do prvog, vlastito-razvijenog, glikanskog proizvoda – testa biološke dobi GlycanAgea, koji je Genos premijerno predstavio početkom godine. Prva bolnica koja prodaje taj proizvod je u Hrvatskoj, a sada ga prodaje i u Londonu, Pekingu i Zagrebu.

Lauc kaže da je GlycanAge ogledni primjer onoga što se može postići dubljim razumijevanjem glikana.

"Projekt ljudskog genoma pokazao nam je da poznavanje ljudskog genoma ne omogućava i razumijevanje glikana koji su, osim genima, određeni okolišem i životnim stilom pojedinca, a analizom glikana može se primjerice rano prepoznati pojava bolesti, puno prije nego se pojave njeni simptomi", kaže Lauc.

Navodi primjer dokazanog značajnog utjecaja glikana na imunoglobuline, molekule koje su ključne za rad imunološkog sustava, a greške u njihovom radu mogu uzrokovati čitav spektar različitih upalnih ili autoimunih bolesti.

"U ovom trenutku u sklopu HGP-a provode se 33 projekta, a tražimo nove izvore financiranja. Genos je već za neke naše projekte povukao više od 10 milijuna eura iz EU fondova", zaključuje Lauc.