Imati brz i uvijek dostupan internet u današnje vrijeme jedan je od uvjeta koji nam omogućava da kvalitetnije živimo i radimo. Pandemija je pokazala da nam je bitan i za informiranje, obrazovanje, povezanost sa svijetom, i nipošto zanemarivo, za zabavu.

Kvalitetna online veza preduvjet je da u mnogočemu lagodnije živimo, uostalom mnoge usluge više nisu ni dostupne ako prethodno ne “odradimo” online registracije ili se ne najavimo, a kada se radi poslu od kuće ili pak povezivosti tvrtki iznimno je bitan pouzdan fiksni internet.

“Važnost i korisnost superbrzog interneta i stabilne i brze internet veze ponajviše se uvidjela tijekom COVID-19 pandemije kada su svi učenici imali online nastavu te kada su se svi uredski poslovi odvijali od doma. Dio takvih online aktivnosti je nastavljen i nakon pandemije, pa danas sve više ljudi radi barem dio vremena od doma, a veliki dio sastanaka uživo prebačen je online.

Za sve to je neophodan priključak na superbrzi internet, a da bi se takav priključak omogućio do svakog krajnjeg korisnika, nužno je izgraditi svjetlovodne mreže te potaknuti korištenje tih mreža. Korištenje novoizgrađenih mreža potiče gradnju novih mreža”, kazuju iz Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Otkako je povezivanje na internet putem dial-up veze otišlo u povijest, govorimo uglavnom o širokopojasnom pristupu ili broadbandu. Broadband je pojam koji označava stabilne i dovoljno brze veze te sve one brže od jednog megabita u sekundi.

Primjera radi, za gledanje streaming platformi poput Netflixa ili HBO-a dovoljno je stabilnih 5 megabita u sekundi, no želite li se baviti ozbiljnijim poslom koji zahtijeva učitavanje kompleksnih softverskih rješenja, to nikako neće biti dovoljno. K tome, tvrtke se ni u kojem slučaju više ne mogu oslanjati na male brzine starih tehnologija. Sada se mahom, kada se govori o brzom broadbandu, misli na 30 megabita u sekundi do 100 i više megabita. Sve preko toga internet je velikih brzina, a nakon toga govorimo o gigabitnom internetu ili superbrzom internetu. A za to je potrebna najmodernija tehnologija.

Ambiciozni EU ciljevi

Premda u tehnologiju u kontekstu broadbanda spada i ona mobilna, mreže koje najbrže i najpouzdanije prenose podatke su one svjetlovodne ili popularnije – optičke. Budući da su EU planovi vrlo ambiciozni, i govore o gigabitnoj povezivosti, koji su uvršteni i u nacionalne strategije država članica, pitali smo HAKOM kako ocjenjuje hrvatski kapacitet ostvarenja gigabitnog društva. Cilj EU-a – da do kraja dekade svi imaju gigabitnu povezivost – usredotočili smo na optičku povezivost, takozvani State of the art kada se radi o fiksnom internetu, što potvrđuju i u HAKOM-u.

“Planovi EU-a o gigabitnom društvu ne mogu se ostvariti bez povećanja pokrivanja mrežama vrlo velikog kapaciteta, odnosno svjetlovodnim mrežama u cijelosti ili mrežama koje su većim dijelom svjetlovodne. Svjetlovodna mreža je jedina ‘future proof’ tehnologija koja dugoročno osigurava zadovoljenje potreba kućanstava i poslovnih korisnika za sve većim brzinama pristupa, a ujedno je i tehnologija koja troši najmanje električne energije te ostavlja najmanji ugljični otisak”, ističu iz HAKOMA.

Dodaju kako u odnosu na prosjek pokrivenosti svjetlovodnim mrežama na EU27 razini, Hrvatska stoji prilično dobro (53,9 posto spram EU prosjeka od 56,5 posto) “Međutim, značajno zaostajemo za EU27 prosjekom u pokrivanju ruralnih područja (13,7 posto spram 41,4 posto)”.

Neujednačena statistika

Pri tom naglašavaju u HAKOM-u da “u Hrvatskoj postoje izrazite geografske razlike u ulaganjima i pokrivanju svjetlovodnom mrežom, od urbanih područja koja su gotovo 100 posto pokrivene, do ruralnih područja koja gotovo da i nemaju takvih mreža”. Iz toga se može zaključiti, navode u HAKOM-u, da su najveće prepreke nepovoljne demografske prilike u ruralnim područjima Hrvatske koje zbog jako niske potražnje ulaganja u mreže čine komercijalno neisplativima.

“Dodatni problem je i to što se mreže koje su izgrađene i u urbanim područjima relativno slabo koriste što onda smanjuje očekivani povrat operatorima i ograničava im sredstva za daljnja ulaganja”, naglašavaju u HAKOM-u.

“Iako dio korisnika koji su spojeni na staru bakrenu infrastrukturu može postizati relativno velike brzine, da bi korisnici imali tzv. superbrzi internet visoke kvalitete te dugoročno osigurali potrebe za sve većim brzinama pristupa, nužno je povezivanje na svjetlovodnu mrežu”, dodaju iz regulatornog tijela. Prema posljednjim podacima, onima za 2022., svjetlovodni priključak do doma (FTTH – Fiber to the Home), što svakom korisniku osigurava dugoročno najveći i najbrži protok podatka, posjeduje 34 posto prostornih jedinica. S obzirom da statistika nije posve ujednačena, ovdje govorimo o stanovima, kućama i zgradama, neovisno o tome jesu li to kućanstva ili poslovni objekti. Kada bismo govorili o adresama na kojima postoji mogućnost povezanosti optičkim kabelima, riječ je o 19,4 posto.

Što znači da se veliki dio postotka odnosi na zgrade jer se radi o istim adresama s više priključaka. Naime, Državni zavod za statistiku, zasad, ne prati u svojim izvješćima povezanost po kućanstvima, dok europska mjerenja uglavnom tako bilježe povezanost. Kada se pak radi o ulaganjima u mreže velikog kapaciteta, iz HAKOM-a izvješćuju da su “ulaganja u svjetlovodne mreže zadnjih godina u stalnom porastu”.

“U prošloj godini iznosila su preko 86,5 milijuna eura (652 milijuna kuna) te s obzirom da je trend rasta nastavljen, HAKOM je zadovoljan dinamikom ulaganja”, ističu iz te institucije te naglašavaju da “s obzirom na javno objavljene najave velikih operatora, HAKOM očekuje nastavak trenda i u idućim godinama”.

Pitali smo i velike telekom operatore o tome koliko u svom portfelju imaju optičke. Iz Hrvatskog telekoma (HT) poručili su da imaju najveću optičku mrežu u Hrvatskoj, višestruko veću od prvog sljedećeg konkurenta. “Pod optičkom mrežom smatramo isključivo FTTH tehnologiju. To znači da HT u optičke priključke ne računa tzv. hibridne tehnologije

koje između korisnika i interneta uz optičku vezu kombiniraju i bakrene veze. Kada bismo to radili, naši bi brojevi bili znatno veći, no ne mislimo da je to ispravno jer je FTTH jedina iskonska gigabitna tehnologija budućnosti i uvođenje hibridnih tehnologija tu muti sliku”, kazuju iz Hrvatskog telekoma.

90 promjera Zemlje

A kada se radi o podacima, iz Hrvatskog telekoma dodatno kažu da su zadnjih par godina za hrvatsko tržište imali rekordne brojke uvođenja optike. “Imamo namjeru i investicijski plan pokriti milijun hrvatskih kućanstava s optikom. Pokrivenost FTTH-om dodatno smo povećali za 21% u odnosu na prošlu godinu te smo fokusirani na izgradnju svoje optičke infrastrukture diljem Hrvatske, ne samo u velikim gradovima, već i u ruralnim i sub-urbanim sredinama. Količina optike koju smo položili u ruralnim sredinama značajno je veća od one u urbanim budući da je za pokrivanje takvih područja potrebno položiti znatno više infrastrukture nego u gusto naseljenim područjima.

Ukupna dužina niti HT-ove pristupne (FTTx) optike trenutno iznosi više od 990.000 kilometara dok je ukupna duljina niti spojne (agregacijske) optike veća od milijun i 150 tisuća kilometara, što je ilustracije radi više od 90 promjera Zemlje. Uz samostalne kapitalne investicije, samo u 2022. godini u iznosu od 231 milijun eura, Hrvatski Telekom, kroz projekte potpomognute sredstvima iz EU fondova, gradi optičku infrastrukturu u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja”, poručuju iz te kompanije.

Iz A1 Hrvatske, pak, ističu da imaju gotovo 15.000 kilometara optičkih kabela u pristupnoj i agregacijskoj mreži kojima spajaju više od 60 gradova i naselja diljem Hrvatske, u urbanim i ruralnim sredinama. “Bitno je naglasiti da već sada 672.000 kućanstava ima mogućnost spajanja na najmoderniju gigabitnu fiksnu mrežu čime je obuhvaćeno više od milijun i 800 tisuća ljudi. To je daleko više od svih drugih operatora, a krajem godine bit će dostupna u 800.000 kućanstva”, pojašnjavaju iz A1.

Izgradnjom 150.000 optičkih priključaka godišnje, ta kompanija nastavlja investicijski ciklus te će 2025. povezati čak milijun kućanstava, odnosno njih 70 posto. “Strategija A1 Hrvatska prati EU ciljeve Digitalne dekade i omogućavanje svim građanima jednak pristup gigabitnim brzinama te je podrška i ambicija korištenja bespovratnih EU sredstava neupitna. Ipak, ovisi i o kriterijima poziva kao i rokovima realizacije obveza koji moraju biti realno postavljeni posebno kod velikih infrastrukturnih projekata poput PRŠI projekata”, poručuju iz A1.

Kada se radi o Telemachu Hrvatska oni naglašavaju da u optičkoj fiksnoj mreži imaju 5000 kilometara vlastite optike, dok zajedno s infrastrukturom koju koriste temeljem dugoročnog najma (IRU15) imaju 7500 kilometara. “Osim optike, ne koristimo druge tehnologije u pristupnoj fiksnoj mreži. Trenutno je naša optička mreža dostupna za gotovo 140.000 kućanstava u Hrvatskoj, a zahvaljujući ubrzanoj gradnji planiramo do 2027. godine osigurati optičku mrežu za čak 500.000 kućanstava diljem Hrvatske. Optička mreža je većim dijelom smještena u gradovima te tu imamo oko 5000 kilometara optike, dok je u ruralnim područjima smješteno 2500 kilometara optike”, poručili su iz Telemacha.

Valja znati da u fiksnom dijelu ima oko 20-tak telekoma koji pružaju usluge interneta u Hrvatskoj, a primjetno, tri nacionalna operatora u svojim odgovorima imaju naglašenu konkurentsku nastrojenost i ističu svoje prednosti kada se radi o superbrzom internetu. Tehnološki FTTH ili optika do doma, dugoročno osigurava najbolju povezivost, no, činjenica je i da hibridne tehnologije, napreduju te također mogu postići gigabinu povezivost. Prema statistici koju vodi HAKOM, unatoč naporima tekoma, ne možemo biti ukupno zadovoljni koliko optike ima u ruralnim sredinama, dok su urbana područja općenito gledano jako dobro pokrivena, superbrzim internetom.

Valja znati da u fiksnom dijelu ima oko 20-tak telekoma koji pružaju usluge interneta u Hrvatskoj. Osim toga, napominju u HAKOM-u, kada se radi o ruralnim i nedostupnim područjima, fiksne mreže grade se uz pomoć novca iz EU fondova, budući su komercijalno neisplativa, te bi, kazuju u HAKOM-u, do gigabitnih ciljeva, za tamošnju pokrivenost brzim internetom valjalo i dalje nastojati dobiti i koristiti EU sredstva, što su napomenuli u svojim odgovorima i operatori.

Za kvalitetnu pokrivenost kućanstava i tvrtki superbrzim internetom, posebice u ruralnim sredinama, jedan od važnih uvjeta je agregacijska mreža. Telekomi je grade samostalno ili iznajmljuju od HT-a koji ju je mahom nasljedio i modernizirao. Država je dobila novac EU fondova ne bi li je izgradila, prije svega tamo gdje je nema ili je nedostatna. Nažalost, iako je projekt EU odobrila još 2017. istog dana kada i Pelješki most, gradnja još nije počela. U tijeku je tek natječaj za izvođače radova, no cijela stvar zaslužuje novu veliku priču.