Ne bude li neke promjene hrvatsko IT tržište u ovoj će godini ući u krizu otkrili smo analizirajući podatke za predstojeći prilog Poslovnog dnevnika o 505 najvećih kompanija u Hrvatskoj. Podatak je uistinu alarmantan, jer je domaće IT tržište bilo prvo koje se oporavilo nakon što nam je gospodarstvo počelo osjećati posljedice globalne financijske krize 2007/08. godine. Tada smo čekali šest godina da se na radaru ukaže oporavak, a domaće IT tržište bilo je poput laste, vjesnik promjene nakon čega su se u svim drugim industrijama počele paliti zelene lampice i bilježiti rast.

Te 2013. godine domaće IT tržište, odnosno prodaja hardvera, softvera i IT usluga u Hrvatskoj porasla je na razini statističke pogreške, svega 0,7 posto, prema podacima IDC-a. Sada smo pak u izvješću Hrvatskog telekoma za prošlu godinu pronašli citat IDC-eve procjene da se u 2017. godini pretpostavlja da se rast domaćeg IT tržišta istopio na tek 0,3 posto. Samo po sebi to i dalje ne bi bilo neobično, dok se ne pogleda trend. On ukazuje da smo od 2013. godine išli rollercoasterom oštro prema gore, s 0,7 posto rasta na 4,1 posto pa na maksimalnih 10,8 posto u 2015. da bi zatim počeo strmi pad. U 2016. godini domaće IT tržište ispuhalo je rast na jedva 1,7 posto, a lani je, kako sad navodi IDC i na što se poziva HT, raslo slabašnih 0,3 posto.

Tim tempom u 2018. godini, a s obzirom na to da u ovoj godini nema nekih posebnih projekata u državi i javnom sektoru, što je značajno s obzirom na to da je država pojedinačno najveći kupac IT-a, može se očekivati prvi pad tog tržišta u posljednjih pet godina. Ima još pokazatelja koji na to upućuju. Lani je, prema podacima Bisnode-Poslovna Hrvatska, broj IT tvrtki koje su se našle na popisu 505 najvećih pao s 25. na dvadeset. Najveće IT tvrtke u Hrvatskoj mahom su IT trgovci, a zatim i proizvođači, hardvera i softvera i ponuditelji IT usluga.

Oni koji su na popisu, poput M SAN grupe, Combisa ili Sancta Domenice, u pravilu rastu. No, prije je takvih tvrtki u IT poslovima bilo više. Iz izvješća HT-a može se iščitati i da je glavni razlog usporavanja rasta domaćeg IT tržišta u prošloj godini smanjena nabavka hardvera (-3,8 posto). S druge strane, narudžbe IT usluga porasle su 4,7 posto, a softvera za 5,6 posto. No, očito nedovoljno da utječu na ukupan trend.  Ipak, zabrinjavajući trend na domaćem IT tržištu nije nešto što brine cijelu domaću IT industriju. Hrvatsko IT tržište i hrvatska IT industrija u posljednjih su nekoliko godina, zbog jačanja softveraša i razvoja vlastitih hardverskih brendova, postali odvojene stvari. To je zato što hrvatska IT industrija više ne prodaje samo na hrvatskom IT tržištu, već sve više globalno.

Prijelomna točka
Tako smo u analizi, koju smo radili za 505 najvećih kompanija u Hrvatskoj, a koja će biti objavljena krajem mjeseca, uspoređujući podatke Bisnodea te one koje su objavili HUP ICT, CISEx i IDC, otkrili da je lani po prvi puta izvoz domaće ICT industrije premašio ukupnu vrijednost hrvatskog IT tržišta. Drugim riječima, hrvatske ICT tvrtke  (uključeni su i telekomi, ali njihov je izvoz neznatan) su u 2017. godini izvezli više softvera, hardvera i IT usluga nego su ih prodali na domaćem IT tržištu.

Prema podacima HUP ICT-a izvoz naše ICT industrije lani je skočio 24,5 posto na 7,3 milijarde kuna. Podsjetimo, domaće IT tržište poraslo je svega 0,3 posto na 7,23 milijarde kuna.  Zato domaće IT igrače situacija na lokalnom terenu brine, ali im ne radi o glavu. Trebala bi pak zabrinuti ostale naše industrije s obzirom na to da je izvjesno, da će zbog ovog trenda, IT tvrtke početi svoje programere i druge ključne resurse usmjeravati u izvozne, a ne lokalne, tj. projekte usmjerene na hrvatsko tržište. 

Kakve će to učinke proizvesti po pitanju cijene poslova, dostupnosti i kapaciteta da se hrvatsko gospodarstvo digitalno transformira ne može se zasad precizno reći. Trend izvoza hrvatskog ICT-a, prema podacima HUP ICT-a, pak jasno ukazuje da će on nastaviti galopirati. U posljednjih deset godina skočio je za 195 posto. Prihod hrvatskog ICT-a pak lani je nastavio rasti i sad iznosi 36 milijardi kuna. Do 2025. HUP ICT procjenjuje da će se popeti na 45 milijardi kuna.

Softverski izvoz
Softveraši, koje prati udruženje CISEx, tu stoje posebno dobro. Prema podacima CISEx-a, ukupan prihod im je u 2017. godini porastao 13,4 posto na 9,9 milijardi kuna dok je izvoz 15,1 posto veći i iznosi 2,95 milijardi kuna.