Umjetna inteligencija prodrla je, posebice posljednjih mjeseci, lansiranjem alata – ChatGPT-a, u mainstream. Točnije, spustila se s akademskih razina na primjenjiv i razumljiv alat masama.

Iako se svi već nekoliko godina i služimo umjetnom inteligencijom, primjerice, kroz niz alata u aplikacija u svojim pametnim telefonima, ChatGPT i Dall-e, sada su zahvatili gotovo sve slojeve društva, i osvijestili ih o mogućnostima primjene umjetne inteligencije i postavili je na vrh tema o kojima se raspravlja.

I dok se naveliko promišlja o prilikama koje AI donosi za produktivnost kompanija istovremeno jačaju i strahovi od zloporabe tih alata. No, kako ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT), više nitko ne raspravlja o tome trebamo li je koristiti, već kako i u kojim okvirima.

“Već sada vidimo da se radi o izrazito disruptivnoj tehnologiji koja će zasigurno za poslovanje tvrtki učiniti revoluciju jednaku ili veću od one kakvu je izazvala pojava interneta, stoga mislim da se o tome treba li ili ne koristiti AI više niti ne vode ozbiljne rasprave, nego one idu u smjeru toga kako na što konkurentniji način implementirati AI procese i u hrvatske tvrtke, koje danas konkuriraju onima iz cijelog svijeta te tko će u tom procesu biti najbrži”, smatra Balen te ističe: “Prema McKinseyju, tvrtke koje prve započnu s primjenom umjetne inteligencije mogu očekivati udvostručavanje novčanog tijeka u periodu do 2030. godine. S druge pak strane, tvrtke koje budu zaostajale u primjeni tehnologija umjetne inteligencije mogu očekivati smanjenje novčanog tijeka od 20 posto.”

Usvajanje tzv. AI acta
Što se zakonodavnog dijela tiče, iz perspektive HUP-ICT-a, oprezni smo po pitanju regulacije umjetne inteligencije, kazuje Balen i ističe kako ona mora ići u smjeru osiguravanja zaštite temeljnih prava ranjivih društvenih skupina i brige o etičnim standardima poslovanja, a ne ograničavati prirodne razvojne procese.

“Regulator mora stvoriti i kontinuirano usklađivati okvire koji će omogućiti nesmetani razvoj i rast poslovnog sektora i novih, inovativnih AI alata. Nesmetani razvoj važan je radi otvaranja novih prilika u kojima Hrvatska može biti lider u znanju i inovacijama, privući investicije, ali i nove razvojne tvrtke koje će posljedično omogućiti bolje društveno okruženje i u trenutno slabije razvijenim dijelovima zemlje”, smatra čelnik HUP-ove udruge za ICT.

Europska unija kao svjetski lider regulacije, u procesu je usvajanju tzv. AI acta koja bi trebao biti donesen do kraja godine i biti glavni zakonodavni okvir primjene AI za EU, a možda i šire. Trenutačno, europski parlament treba formalizirati svoje stajalište, nakon što je proteklog tjedna postignut politički dogovor.

Članovi Europskog parlamenta raspravljali su o sadržaju EU-ovog Zakona o umjetnoj inteligenciji i dogovorili su se o kompromisnim amandmanima, uz nekoliko prilagodbi u posljednjem trenutku koje se odnose na generativnu umjetnu inteligenciju.

Inače, diljem svijeta u zamahu su napori da se regulira umjetna inteligencija, pa se tako u više od 60 zemalja, uključujući i članice EU, razmatra više od 800 različitih mjera regulacije, što nije čudo, kazuju stručnjaci za primjenu umjetne inteligencije u The Boston Consulting Group, te upozoravaju kako je AI moćan je alat koji pojedincima i društvima može donijeti znatne koristi, ali može biti i tzv. “crna kutija”.

Kako navode iz BCG-a, zbog potencijala rasta poslovanja uz AI i velikog interesa, postoji i velika je opasnost od poslovnih promašaja zbog pogrešnih ishoda. Baš zbog toga, iznenađujući su, tvrde, rezultati velike globalne ankete BCG-a, prikazane kroz indeks digitalne akceleracije (Digital Acceleration Index – DAI), koji su pokazali da je samo 28 posto od 2700 anketiranih tvrtki spremno za novu regulaciju umjetne inteligencije.

BGC-ove upute
“Hrvatska ima više kompanija koje su regionalni lideri digitalne transformacije, posebice u telekomunikacijskom i tehnološkom sektoru. Upravo su to i tvrtke koje će biti najspremnije na uvođenje regulative korištenja umjetne inteligencije, kad ona stupi na snagu u Europskoj uniji i zatim bude transponirana u Hrvatskoj”, ističe Tomislav Čorak, hrvatski partner i izvršni direktor u BCG-u, te dodaje kako je za hrvatske tvrtke važno osvijestiti da umjetna inteligencija dolazi i da treba pokrenuti vlastite inicijative odgovornog korištenja umjetne inteligencije upravo sada kako ne bi zaostali u gospodarskom razvoju koji će se izgledno ubrzati upravo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.

U BCG-u stoga predlažu načine na koje se kompanije već sada mogu pripremiti na regulativu koja tek dolazi. Najbolji je način pripreme unutar kompanije pokrenuti tzv. Inicijativu za odgovornu umjetnu inteligenciju (Responsible Artificial Intelligence – RAI).

U središtu svake takve inicijative trebaju biti načela koja naglašavaju odgovornost, transparentnost, zaštitu privatnosti i sigurnost, kao i pravednost i uključivost pri razvoju i primjeni algoritama. Saželi su ih u pet smjernica koje glase: Osnažite lidere za odgovorno korištenje umjetne inteligencije; Izradite i usvojite okvir za etičnu umjetnu inteligenciju; Formalizirajte mehanizam povratne veze za alarmiranje nepredviđenih rezultata; Stvorite sustave revizije RAI programa te integrirajte alate i metode. I posljednje peto načelo kaže: Sudjelujte u ekosustavu odgovorne primjene umjetne inteligencije.

Riječ je o okviru kojeg bi se pridržavati trebali oni koji razvijaju, kao i oni koji umjetnu inteligenciju primjenjuju. Primjenom tih načela i jedni i drugi će biti spremni za bilo koji oblik regulative umjetne inteligencije koja će biti u primjeni. Tvrtke koje to razumiju i dolazeću regulaciju vide kao priliku umjesto kao teret zadovoljit će i zakonodavce i svoje dioničare.

Uz anketu koju je BCG proveo za DAI indeks, u suradnji s MIT-jevom Sloan Management revijom proveli su i anketu o primjeni RAI inicijativa u kompanijama. Jedna od glavnih informacija koju su doznali bila je da kompanijama trebaju oko tri godine da postignu napredak u odgovornom korištenju umjetne inteligencije.

Mnogima nije jasno
Iako je u Europskoj uniji regulativa umjetne inteligencije (EU Artificial Intelligence Act) još u fazi prijedloga, kompanije ne smiju čekati njezino stupanje na snagu kako bi počele primjenjivati vlastite inicijative za odgovorno korištenje umjetne inteligencije. Kompanije koje su po rezultatima bile u gornjem kvartilu rezultata DAI indeksa čak su šest puta bolje pripremljene za odgovorno korištenje umjetne inteligencije od onih u donjem kvartilu.

Nije čudo da su upravo kompanije iz sektora telekomunikacija, tehnološke tvrtke i tvrtke koje se bave potrošačkom robom najbolje pripremljene, dok najviše zaostaju energetske kompanije i javni sektor. Zanimljivo je i da europski menadžeri svoje kompanije smatraju najspremnijima za uvođenje regulative umjetne inteligencije u poslovanju.

Ipak, primjena regulative puna je neizvjesnosti, a čak 82 posto ispitanika u anketi BCG-a odgovorilo je kako im politike i alati regulative nisu jasni. Važno je reći, napominju iz BCG-a, da je prije gotovo dvije godine na razini Ministarstava gospodarstva te ministarstva znanosti i obrazovanja bila osnovana radna skupina kojoj je cilj bio upravo artikulirati korištenje AI te stvaranje preduvjeta za pozicioniranje Hrvatske kao središta razvoja umjetne inteligencije u EU.

Smjernice BCG-a, kaže Tomislav Čorak, hrvatski partner u BCG-u, nada se, “mogle bi pomoći kompanijama u odgovornom korištenju umjetne inteligencije i biti skroman doprinos i radnoj skupini ministarstava da Hrvatska uhvati korak u odgovornoj primjeni AI i iskoristi njene potencijale za razvoj hrvatskog gospodarstva”.