Tržište gladno dobrih programera

Autor: Bernard Ivezić , 01. kolovoz 2013. u 22:01
Domaćim IT tvrtkama kronično nedostaje stručnjaka koji bi radili za plaću do 15 tisuća kuna

Male tvrtke stalno traže programere. U Hrvatskoj, žale se, nema stručnjaka za jedan od najnaprednijih programskih jezika, koji se najviše koristi za izradu naprednih web i mobilnih aplikacija.

Ako ne jedete drogu na Zrću, javite se u Infinum za posao!

Naslov je to oglasa kojim je Infinum, jedna od najpoznatijih hrvatskih tvrtki za proizvodnju mobilnih aplikacija, nedavno počela tražiti radnike. Riječ je o jednoj od stotinjak domaćih informatičkih tvrtki koje traže stručnjake kakvih na tržištu rada gotovo nema, i to za plaću od 5 do 15 tisuća kuna, dok s druge strane na Zavodu za zapošljavanje više od 300.000 građana bezuspješno traži posao. Tomislav Car, direktor Infinuma, kaže kako, kao i svi u branši, ima problema s pronalaskom stručnih radnika. No, zadovoljan je rezultatom provokativnoga oglasa."Aktivan je desetak dana i javilo nam se dvadesetak ljudi. Očekujem ih još, jer u prosjeku dobijemo od 50 do 70 prijava, ali, istina, svašta smo dobivali", komentira Car.

 

Car

Važniji su nam ljudi nego funkcije. Kad nam se jave dobri ljudi, trudimo ih se što prije angažirati

U Infinumu radi 35 IT stručnjaka, a novim oglasom traže četiri nova. U potrazi su za Ruby on Rails programerom, iskusnim Andorid programerom, dizajnerom aplikacija i testerom softvera. Car objašnjava da u njegovoj branši zapošljavanje traje i kad nema otvorenih oglasa."Nama su važniji ljudi nego funkcije. Zato, kad nam se jave ili sami pronađemo dobre ljude, trudimo ih se što prije angažirati bez obzira na to imamo li otvorene funkcije", ističe. 

Rade za izvoz
Luka Abrus, direktor Pet minuta, najveće domaće tvrtke za proizvodnju mobilnih aplikacija, i potpredsjednik CISEX-a, udruge hrvatskih nezavisnih softverskih izvoznika, kaže da je na tržištu jagma za dobrim programerima. Ističe da trenutačno zapošljavaju 50 IT stručnjaka i kontinuirano traže nove. "Mi smo zbog toga, unatoč svojoj veličini, već zaposlili voditelja ljudskih resursa. Naime, ne samo da je kvalitetnih programera malo, već Hrvatska kroz obrazovni sustav, poglavito tehničke fakultete, godišnje na tržište rada izbaci premalo IT stručnjaka, a taj se nedostatak posebno osjeti u broju programera", kaže Abrus.Dodaje da gotovo sve male IT tvrtke za koje zna kontinuirano zapošljavaju i traže nove radnike. Navodi da je riječ o tvrtkama koje su i u prvih šest mjeseci ove godine nastavile rasti dvoznamenkastim stopama. "U Hrvatskoj nema prilike za razvoj malih IT tvrtki jer su veliki igrači pohvatali sve kapitalne poslove i zato male tvrtke rastu zahvaljujući izvozu. A vani posla ima", objašnjava Abrus te dodaje da tvrtka koju vodi 95 posto prihoda ostvaruje iz inozemstva.

 

Kuharski

Natječajem nismo našli nijednoga Ruby on Rails programera. Zaposlili smo početnika

Zapravo su umjetnici 
Stevica Kuharski, direktor tvrtke IT4U, čija je mobilna aplikacija lani dobila investiciju bugarskog startup akceleratora LAUNCHuba od 30 tisuća eura, kaže da su prije mjesec dana raspisali natječaj za Ruby on Rails programera i da nisu našli niti jednog. Objašnjava da je Ruby on Rails jedan od najnaprednijih programskih jezika danas, najviše se koristi za izradu naprednih web i mobilnih aplikacija. "Razgovarao sam s kolegom o tome i nismo uspjeli shvatiti kako je moguće da se u cijeloj Hrvatskoj ne može naći 30 mladih ljudi koji bi sjeli i učili za takav posao, jer posla ima, a plaće su od pet do 15 tisuća kuna", kaže Kuharski. Dodaje da su i oni na kraju zaposlili početnika i da će ga obučiti za posao.

"Momak kojeg smo na kraju zaposlili nije imao razinu znanja koja nam je potrebna, ali nas je oduševilo to što ima dobre temelje i što je na fakultetu iz gušta radio kreativne stvari. Konkretno, igrao se tiskanim pločicama i složio uređaj koji pali lampicu svaki put kad otvorite vrata", navodi Kuharski, koji ističe da je za programera ključno da bude maštovit. Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta kaže da je za njega programiranje oblik umjetnosti. Objašnjava kako je u programiranju, kao i u glazbi, ima prosječnih i onih stvarno dobrih. "Zato tražimo ponajprije dobre programere, a onda ih obučavamo prema našim potrebama. Prepoznajemo ih tako da iz njihovih životopisa vidimo uče li stalno nove stvari, jesu li znatiželjni i rade li vlastite projekte", kaže Abrus. Dodaje da je nakon toga dovoljno napraviti kratak test, pa nakon  sat razgovora sve bude jasno.

 

Abrus

Obrazovni sustav godišnje izbaci premalo IT stručnjaka, a to se posebno osjeti u broju programera

Jednostavna selekcija
Tomislav Car iz Infinuma kaže kako on zapošljava tako što traži primjer koda koji je programer napravio. Zatim obave testiranje kako bi provjerili da im nije poslao tuđi kod. Potom ocijene projekte na kojima je dotad radimo, pa i zadatke iz zabave i hobija, obave razgovor i zapošljavaju. "Pogledajte oko sebe. U ruci imate pametni mobitel, na stolu laptop, sa strane tablet, ispred sebe pametni televizor, svi uređaji u stanu i vani postaju pametni. Svi oni traže softver i sve ih je više. Zato nikada neće biti manje softvera nego što ga je danas i zato je potražnja za programerima sve veća", zaključuje Car.

Komentirajte prvi

New Report

Close