Telekomi se okreću digitalnim poslovnim modelima

Autor: Poslovni.hr/Hina , 06. veljača 2015. u 15:18
Foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Telekom industrija u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zadnjih se godina dosta mijenja.

Telekom industrija u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zadnjih se godina dosta mijenja zbog stalnog i ogromnog povećavanja podatkovnog prometa uslijed novih tehnologija te se zbog daljeg razvoja, pa i opstanka, okreće novim digitalnim poslovnim modelima tražeći mogućnosti dodatnog investiranja u mreže, usluge i korisničko iskustvo.

Zaključak je to s konferencije "Trendovi u telekomunikacijama u 2015 – Moć komunikacije" koja je u organizaciji tjednika Lider i konzultantske kuće PwC Hrvatska u petak okupila oko 200 sudionika iz domaćeg i stranog ICT sektora, među kojima i predsjednike uprava i direktore najjačih telekoma u Hrvatskoj te predstavnike hrvatskih podružnica velikih globalnih IT kompanija.

Član Uprave PwC Hrvatska Dejan Ljuština naveo je kako je najnovije istraživanje PwC-a o telekom i trendovima u tehnologiji i medijima u svijetu pokazalo da je jedan od najjačih trendova za ovu godinu nastavak rasta broja pametnih uređaja (pametni satovi, narukvice, u domaćinstvu, u automobilima i drugo) koji će u svijetu, pa i u Hrvatskoj, donijeti dodatne prihode telekomima, a i više jakim internet kompanijama poput Googlea, Facebooka, Apple-a, Amazona, Microsofta.

U svijetu telekoma prisutna je i, kako je kazao, određena neravnoteža između usluga koje se traže i nude te otežanog investiranja u infrastrukturu u nove mreže i tehnologije, te se zbog stabilizacije prihoda i razvoja okreću i nekim drugim industrijama, energetici (primjer Hrvatskog telekoma), bankarstvu (Telenor) čega će biti sve više, pa i našoj regiji.

To mijenja i investicije telekoma bez kojih oni ne mogu rasti, ali to sada čine opreznije i pametnije želeći biti sigurni da će im donijeti povrat jer su im sredstva ograničena. Za to im je potreban i dobar regulatorni okvir, koji je, po ocjeni Ljuštine, u Hrvatskoj, ali i u EU problematičan.

Nove brzine, jače mreže i više usluga donose i više cijene

I predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma (HT) Davor Tomašković smatra da će se unatoč svemu telekomunikacije nastaviti razvijati, pa tako i HT od 15. veljače kao prvi u Hrvatskoj udvostručuje brzine prijenosa podataka na svojoj 4G mreži sa 75 megabita po sekundi (Mbs) na 150 Mbs, što će omogućiti korištenje brojnih novih usluga i aplikacija u mobilnom segmentu.

U fiksnoj mreži i internetu HT će nastaviti primjenu optičke mreže za kućanstva, kojih je na tome sada oko 100 tisuća, ali bi se taj broj mogao udvostručiti do kraja godine.

Za cijene telekom usluga u Hrvatskoj kazao je da su već sada za oko 25 posto niže nego je prosjek u EU, a s obzirom na uvođenje novih usluga, većih brzina i jačanje kapaciteta mreža može se očekivati u budućnosti i njihov rast jer sve prednosti koje donose te novosti jednostavno treba netko platiti.

HT će ove godine u novi razvoj i jačanje mreža nastaviti s godišnjim ulaganjima od više od milijardu kuna, što bi moglo biti i nešto više da nije prošle godine Vlada uvela povećane naknade telekomima za radio frekvencije, što godišnje HT-u 'odnosi' 20 milijuna kuna, kazao je Tomašković.

S njime se u ocjeni neadekvatne regulative i previše nameta u Hrvatskoj složio i predsjednik Uprave Vipneta Jiry Dvorjančansky koji je naglasio da zbog toga, kao i ukupno loših gospodarskih kretanja, hrvatsko telekom tržište dosta trpi i sporije se razvija nego što bi moglo s obzirom da se na njemu primjenjuju sve najnovije tehnologije. To Vipnet zabrinjava, ali i oni nastavljaju s razvojem, posebno fiksnih platformi.

Tele2 Hrvatska, kako je kazao njegov glavni financijski direktor i član Uprave Viktor Pavlinić, i ove godine očekuje rast poslovanja i dobit, što je jedini u zadnjih par godina recesije u Hrvatskoj i unatoč pada ukupnog telekom tržišta bilježio.

Poboljšanja u segmentu korisničkog iskustva i općenito veću okrenutost korisnicima najavili su na konferenciji sva tri telekoma, ističući i da ima još puno prostora za razvoj usluga, posebno u mobilnom broadbandu (širokopojasni pristup internetu s velikim brzinama, propusnošću i dostupnošću), ali i u segmentu pametnih telefona (smartphone) unatoč tome što u Hrvatskoj čine oko 60 posto prodaje svih mobilnih telefona.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Možda su cijene usluga niže 25% ali kvaliteta usluge je niža 100% nego u EU. Kod nas većina korisnika još uvijek ima minimalne brzine Internet prometa, veze često pucaju, manja mjesta imaju slabu brzinu itd.

Očito im se ne da baš investirati onako kako vole govoriti, smatraju da mi ne zaslužujemo bolje. Jedna stvar je hvaliti se sa superbrzim prometom na par ograničenih lokacija, a druga stvar je pokriti cijelu zemlju kvalitetnim signalom.

Npr u jednom poznatom primorskom ljetovalištu hvale se sa visokim brzinama Internet prijenosa, ali čim ljeti dođu turisti taj promet pada na minimum jer štede na brzini propusnosti.

Domaća posla

New Report

Close