Njemački Bosch, dobavljač tehnologije i usluga, uz dobre financijske rezultate bilježi i kontinuirani rast broja partnera koje njihova inovativna rješenja privlače. Kompanija jednako i manjim i najvećim poduzećima nudi brojna rješenja za prevladavanje prepreka ulaska u povezanu industriju, odnosno IoT ili Internet of Things, upravo onu na koju se koncept pametnih gradova i oslanja. Stoga smo o Boschovim rješenjima, strateškim planovima, budućnosti tržišta pametnih rješenja i konceptu pametnog grada općenito razgovarali s Javierom Ealom, menadžerom za poslovni razvoj pametnih rješenja iz Boscha. Kao najvažnija odlika kompanijina trenutnog smjera naglašen je cilj stvaranja zajednica pogodnijih za život, unutar kojih će tehnologije raditi pozadinski, uz maksimalnu korist građana.  

Jedan od vaših strateških planova uključuje pametna rješenja za svaki proizvod koji povezuje proizvode za IoT. Zašto je navedena grana industrije bitna za vašu kompaniju? Koji vam je dugoročni cilj u toj branši?
Predstavljanje IT tehnologije u različitim sferama života je radikalno promijenio način života. Ne samo da korisnici traže proizvod za sebe već i servisnu uslugu koja se nadovezuje na njega. Sve više takvih 'paketnih aranžmana' nude se korisniku koji plaća radije servis nego pojedini proizvod. Povezujući naše proizvode u IoT omogućujemo nove poslovne modele te povećavamo razinu naših usluga koje nudimo korisnicima, pružajući im ne samo bolje iskustvo, nego i bolju kvalitetu života.

Do 2020. Bosch očekuje da povezana industrija omogući uštedu od čak milijardu eura kako bi generirao milijardu eura više u prometu. Kako planirate navedeno ostvariti?
Bosch trenutačno ima oko 250 proizvodnih pogona diljem svijeta, u njima smo predstavili pogone za proizvodnju usluga iz naše 130 godina duge tradicije.  Već nekoliko godina testiramo koncept povezane industrije u našim proizvodnim pogonima, spremni smo proširiti naš 'otisak' na sve lokacije te proizvodne procese i ponuditi naše znanje trećim stranama. Dobar primjer je Boscheva upravljačko proizvodna izvedba koja omogućuje automatsku inicijativu preventivnih postupaka održavanja i pravovremenu vizualizaciju podataka proizvodnje. A tu su i mnoge druge mogućnosti.

Koje su tehnologije imale najviše utjecaja unutar zajednica?
Tehnologije nikada ne bi trebale biti u središtu pozornosti, već građani. Svaki je grad  jedinstven sam po sebi i u skladu s time ima i posebne potrebe. Uloga javne vlasti jest definirati koje su najvažnije potrebe društva, a tehnološke tvrtke poput Boscha će osigurati najprikladniju tehnologiju za zadovoljavanje tih zahtjeva. U Boschu pokrivamo više tema, kao što je mobilnost, e-upravljanje, sigurnost, pametno raspolaganje energijom – i s još puno toga. Na dobru primjernu od strane kupaca, recimo, naišao je naš multimodalni transportni sustav gdje korisnik može odabrati najbolju opciju za putovanje na posao i ujedno klikom na gumb tu vožnju i platiti. Atraktivnost javnog ili zajedničkog sustava prijevoza izrazito je povećana našom tehnologijom. Za osobne automobile proces pronalaska adekvatnog parkinga može biti noćna mora koju možemo ukinuti uvođenjem naših aktivnih sustava za upravljanje parkingom – ne samo da se time stvara bolje iskustvo za vozača, već i u 20-postotnom omjeru se smanjuje gustoća prometa, emisija CO2, kao i buka i potrošnja goriva. Naša platforma vozačima omogućava informiranje o najbližim točkama za punjenje, navodi ga do nje, započinje i zaustavlja sam proces punjenja baterija, a upravlja čak i plaćanjem usluge – sve uz pomoć jedne aplikacije. Tehnologije bi zapravo trebale biti gotovo nevidljive, nenametljive, a opet socijalno uključive i efektivne u suočavanju s izazovima javnih politika. Takvo što nužno je za podizanje kvalitete života.  

Općenito, nakon implementacije projekta pametnih gradova koje su konkretne prednosti koje je lokalna zajednica mogla osjetiti? Koliko je kilovata energije ušteđeno, kakva je učinkovitost izražena u postotcima? 
Koncept dijeljene ekonomije i kružnog gospodarstva temelji se na povjerenju i informacijskim tehnologijama, dok novi modeli rješenja redovito poboljšavaju kvalitetu života. Sadašnja tehnologija već građanima olakšava komunikaciju i omogućava aktivno sudjelovanje na način kojim se upravlja gradovima u kojima žive; pametni gradovi ove kanale koriste za bolju komunikaciju svojih akcijskih planova te prikupljanje povratnih informacija o njihovoj učinkovitosti u stvarnom vremenu. 

Planirate proširiti korištenje IoT oblaka na treće strane i ponuditi ga kupcima kao uslugu, počevši od 2017. godine. Možete li nam reći nešto više o tome?
Shvatili smo da je IOT Cloud bio ključni element za ostvarenje naše dugoročne korporativne strategije i osiguravanje održivosti naše tvrtke. Stoga je pokrenut zadatak stvaranja Bosch IOT oblaka, koji je službeno objavio naš izvršni direktor, Volkmar Denner, tijekom Bosch Connected World konferencije u Berlinu, u ožujku 2016. Naših 375 tisuća zaposlenih već profitira od mogućnosti koje ova cloud usluga nudi, kao i odabrani partneri koji ga koriste. Kako smo najavili, uskoro će usluga biti dostupna i trećim osobama koje žele koristiti našu otvorenu biblioteku već postojećih aplikacija ili razvijati nove ideje unutar IoT-a. 

Koje biste praktične korake preporučili svakom gradu koji tek planira vlastitu digitalnu strategiju?
Postoji već nekoliko uspješnih primjera primjene pametnih gradskih koncepata diljem svijeta. Svima njima zajednička je digitalna strategija, izrađena s ciljem identificiranja kako tehnologija gradovima može pomoći u nošenju s izazovima koje razvoj sa sobom donosi. Tu svakako na mislimo na pitanja okoliša, mobilnosti, upravljanja energijom, sigurnosti, e-upravu i brojna druga područja u kojima je važno dugoročno planiranje. Kratkoročno, uspješni pametni gradovi su kreirali posebne odjele ili radne skupine koje se bave novim temama i problemima sve dok iz njihove nadležnosti one ne prijeđu u standardno funkcioniranje gradova; srednje do dugoročno očekuje se da će svaki odjel gradske administracije usvojiti takav način rada. Mi blisko surađujemo s navedenim radnim skupinama pomažući im da shvate kako tehnologija može pomoći u ostvarivanju njihovih strateških ciljeva, kako operacije koje se već izvode mogu biti optimizirane, kako se mogu bolje kontrolirati troškovi i kako doći do sredstava za daljnja ulaganja i rast. Informacijske tehnologije ujedno kreiraju i nove kanale komunikacije između javnih službenika i samih građana, što, kako je već ranije navedeno omogućava prikupljanje informacija u stvarnom vremenu i, u konačnici, podizanje kvalitete života na znatno višu razinu.