Aktualna poslovna svakodnevica karakterizirana je iznimno brzim promjenama i disruptivnim poslovnim modelima koji nevjerojatnom brzinom kreiraju kompletne nove industrije na štetu ili u korist nekih tradicionalnih industrija.
Tehnološke platforme kao što su baterijski sustavi i obnovljivi izvori energije, AI, robotika, blockchain paralelno sazrijevaju, u svojoj srži su duboko disruptivne, protežu se praktički na sve industrije i svaka za sebe donosi velika promjene u poslovanju.
Kada se uzme u obzir njihov sinergijski efekt onda je jasno zašto su predviđanja da će se poslovno okruženje u idućih 20-tak godina iz temelja izmijeniti, objašnjava Goran Kalanj, CEO Serengetija u kojem su izuzetno sretni i zahvalni što imaju priliku sudjelovati u implementaciji i razvoju sustava temeljenih na svim navedenim tehnološkim platformama. Tako sudjeluju u kreiranju naprednih sustava koji će izmijeniti svijet i razvijaju stručnost u područjima za budućnost.
Epidemija ubrzala disrupciju
“Naši projekti protežu se od softvera za povezivanje robota koji zavaruju na tisuće karoserija automobila dnevno, razvoja softvera koji upravlja solarnim sustavima i pohranom električne energije do naprednih AI sustava za prepoznavanje objekata. Jedan od naših klijenata je globalni market lider u proizvodnji solarnih sustava, austrijska tvrtka Fronius za koju smo razvili kompletan integrirani sustav od embedded softvera za upravljanje solarnim ćelijama koje pretvaraju solarnu u električnu energiju do cloud bazirane aplikacije koja nadzire distribuciju i pohranu električne energije”, istaknuo je CEO Serengetija.
Drago Cmuk, poslovni direktor CADCAM grupe, ističe kako tehnologija ne ne samo da transformira industriju – već je ‘rastura’, i od početka pandemije radi to stravičnom brzinom, odnosno radi disrupciju. “Više od 50 posto tvrtki iz Forbes 500 liste je zbog toga nestalo od 2000.
Najbolji primjeri toga su Netflix ili Uber. Nova tehnologija, u oba slučaja – digitalna platforma, u stanju je stvoriti ne samo konkurentsku prednost (što je dovoljno opasno) nego i novi poslovni model i potpuno poremetiti odnos snaga na tržištu.
Što se tiče industrije, tu su stvari znatno kompleksnije, i tu disrupcija ide sporije ali je prisutna, smatra Cmuk te ističe kako je u industriji najveći problem kompleksnost proizvoda -njegove konstrukcije, tehnologije i same proizvodnje.
“Način na koji IT rješenja prate životni vijek tog proizvoda – zapravo govori o digitalnoj zrelosti tvrtke. Mnoge će se tvrtke pohvaliti ovim ili onim rješenjem koje pokriva jedna ili dva odjela, ali samo se najbolje mogu pohvaliti digitalnim kontinuitetom.
Naime, da bi složeni proces razvoja i proizvodnje tekao i bio učinkovit ključno je osigurati ‘single source of truth’ – da svatko u svakom trenutku svatko ima točnu i potpunu informaciju o proizvodu i njegovom zadatku. Ona naravno mora biti ‘živa’, dakle u editabilnom digitalnom obliku – sa svim parametrima potrebnima da bi proces tekao glatko”, kaže Cmuk i napominje da je možda dobro spomenuti nedavno završen projekt u Končar grupi.
Naime, Končar je pristupio digitalnoj transformaciji (DX) kao strateškom prioritetu i taj su proces nazvali Digitalna evolucija, a CADCAM grupa odabrana je kao njihov partner za digitalizaciju proizvodnje.
“U tvrtki Končar GIM mi smo napravili upravo to. Uveli smo, po Gartneru, vodeću svjetsku platformu 3DEXPERIENCE kako bi automatizirali razvoj, pripremu i proizvodnju najkompleksnijeg dijela generatora – namot
. Napravili smo automatizirani 3D model koji je omogućio brzo generiranje dokumentacije, izradu nacrta za petnaestak naprava, izračun elemenata proizvodne sastavnice te generiranje parametara za proizvodnju na robotu.
Posao koji se obavljao mjesecima sada se završava u nekoliko dana. Uštede se kreću i do 78 posto,a što je jednako važno cijeli je projekt završen za samo četiri mjeseca, umjesto planiranih šest mjeseci. Sada se, na temelju tog iskustva, još nekoliko tvrtki se odlučilo uvesti istu platformu”, otkriva Cmuk.
Dejan Dokmanović, izvršni direktor regionalnog ureda RITTAL-a, kaže kao njegova tvrtka podržava sve korake u proizvodnji kroz svoj sveobuhvatan portfelj rješenja koja pokrivaju sve, od ručnih alata do potpuno automatiziranih radiona i proizvodnih pogona.
Konkurentska prednost
“Korištenjem prilagođenih rješenja sistem integratori mogu optimizirati svoje procese kako bi značajno povećali njihovu učinkovitost, sve putem postulata Industrije 4.0. Oni u osnovi obuhvaćaju integraciju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija s konvencionalnom fizičkom proizvodnjom i procesima, što omogućuje razvoj efikasnijih proizvodnih procesa, novih tržišta i poslovnih modela”, kaže Dokmanović i napominje kako viziju Industrije 4.0 predstavljaju znatno veća produktivnost i učinkovitost te samoupravljajući proizvodni procesi u kojima ljudi, strojevi, oprema, logistički sustavi i proizvodi u procesu komuniciraju i izravno međusobno surađuju.
“Konkretno, projektiranje jednog elektro ormara s opremom za automatsko upravljanje procesom vrši se, putem specijaliziranog softvera, preko izrade virtualnog 3D ‘blizanca’ na kojem se u realnom vremenu mogu vidjeti sve komponente, kablovske trase, analiza termike. Sustav je povezan s radionom i preciznim strojevima za modifikaciju, izradu odnosno konfekcioniranje žica te ožičenje.
Prema Studiji o potencijalima automatizacije i digitalizacije u proizvodnji razvodnih ormara, koju je izdao Institut za upravljačku tehniku alatnih strojeva i proizvodne opreme Sveučilišta u Stuttgartu, moguće je uštedjeti do 35 posto vremena potrebnog za inženjering i do 22 posto vremena proizvodnje što daje ogromne konkurentske prednosti, posebno u vremenu kada se suočavamo s nedostatkom kvalificirane radne snage”, kaže izvršni direktor regionalnog ureda RITTAL-a.
Andreja Kajtaz, direktorica Fininog Sektora komercijalnih digitalnih rješenja, kaže kako postoji niz tehnologija koja svaka za sebe predstavlja određenu inovativnost u duhu ostvarivanja jasno očekivanih benefita, poput poboljšanja razvojnih procesa koji su brži i fleksibilniji, poboljšanja kvalitete finalnog produkta te u konačnici veće produktivnosti rada.
Svaka od tih tehnologija kaže, zasigurno predstavlja ili izričitu poslovnu nišu pojedinih institucija ili ‘alate’ putem kojih kompanije unaprjeđuju svoje poslovanje, proizvode i usluge.
“Na spomen pametnih tehnologija i industrije 4.0., prvo pomislimo na Internet stvari (IoT), što predstavlja i vjerojatno najvažniji dio industrije, no odmah zatim se treba referencirati na robotiku, kibernetičku sigurnost, 3D printere i simulacije, cloud computing i BigData analize te horizontalne i vertikalne integracije sustava. U kontekstu Fine, ovo potonje predstavlja najznačajniji segment primjene industrije 4.0 u našim procesima razvoja rješenja koji su svojstveni dio našeg portfelja.
No, prije svega ću malo ću pojasniti odlična iskustva primjene i drugih tehnologija koje su značajno utjecale na vlastitu transformaciju u svrhu unapređenja poslovanja. Primjerice, već neko vrijeme promatramo benefite koje smo postigli uvođenjem napredne robotike u vlastite procese.
Uveli smo primjenu RPA tehnologije na procesu prikupljanja i obrade podataka o evidentiranom radu na projektima, gdje smo utvrdili da je uistinu najprimjenjivija za potpuno automatizaciju i ono što smo htjeli postići.
Softverski robot odrađuje spajanje na nadležne baze, radi inicijalizaciju, dohvat i obradu podataka te priprema datoteke koje su nužne za nastavak procesa. Na taj smo način osigurali apsolutnu brzinu i točnost podataka, utjecali na smanjenje rizika i povećali produktivnost rada.
Osim toga, vrlo značajan segment industrije kojem pridajemo veliku pažnju u svrhu zaštite naših sustava jest kibernetička sigurnost. Otvoreni poslovni sustavi i tehnologije koji su prirodno izloženi javnim mrežama i Internetu zahtijevaju visoku razinu primjene tehničkih sustava zaštite i nadzora.
Fina, kao i sve napredne tvrtke u industriji, koristi sustave za zaštitu od napada uskraćivanja servisa (DDoS zaštita), sustave prepoznavanja i zaštite od naprednog malicioznog koda (APT sustavi), sustave SOC analiza, te sustavno primjenjuje provjeru ranjivosti informacijskih sustava (pentesting).
U području digitalne transformacije poslovanja i prilagodbi procesa, poseban je naglasak na zaštiti i upravljanju poslovnom imovinom na kojoj se temelje poslovni i informacijski ekosustavi. U dijelu zaštite informacija kao imovne koriste se unutarnji sustavi zaštite protiv curenja podataka (DLP sustavi), sustav zaštite baza podataka te sustavi upravljanja pravima pristupa”, kaže Andreje Kajtaz i nadodaje kako razvijaju i uslugu virtualnog registracijskog ureda, gdje će se korisnik moći registrirati i ugovoriti Finine usluge virtualno, unoseći strukturirane podatke potpisane elektroničkim potpisom.
Smanjenje stakleničkih plinova
Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu kaže kako je digitalna transformacija, barem u području energetike i industrije u kojima Schneider Electric posluje, jedan od glavnih alata koji pomaže čitavu priču o održivom porastu potrošnje i potražnje za energijom.
“O digitalnoj transformaciji možemo govoriti kao o alatu koji nam može pomoći u borbi protiv globalnog zatopljenja. Poznata nam je UN inicijativa po pitanju klimatskih promjena, Pariški sporazum i sveopća potreba za smanjenjem globalnog zagrijavanja znatno ispod dva stupnja Celzijusa kako bismo bili održivi. Schneider Electric nije samo figurativni potpisnik ovog sporazuma, već aktivno sudjeluje u provođenju održivosti ne samo unutar vlastite organizacije, već pomažući drugim kompanijama u ostvarenjima ciljeva vezanih za održivost.
Glavni nam je cilj raditi na smanjenju emisija CO2 i jedna od vrlo bitnih promjena je izbacivanje svih mogućih stakleničkih plinova koji se danas dosta koriste za proizvodnju energije. Primjerice, naše novo srednjenaponsko postrojenje SF6-Free, koje umjesto stakleničkog plina SF6 koristi čisti zrak, osvojilo brojne prestižne od IF Design, IEE nagrade, ICEF priznanja, enerTIC.
Jednako tako je i naša kompanija prepoznata kao lider općeg megatrenda održivosti – istaknuti ću Corporate Knights nagradu za osvojeno prvo mjesto u top 100 najodrživijih 100 kompanija. Vjerujemo da je to pravi put kojim trebamo ići”, smatra Vašarević.
Marko Emer, predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun, ističe da Iako se često govori kako smo na pragu četvrte industrijske revolucije te raspravljamo o potpuno automatiziranim proizvodnim procesima, Hrvatska, kada govorimo o upotrebi ICT rješenja, možda tek na sredini treće industrijske revolucije.
“Servis Moj-eRačun svojim je rješenjima omogućio tvrtkama potpuno bespapirno poslovanje; od razmjene i obrade eRačuna i drugih knjigovodstvenih isprava, kako u lancu nabave, tako i u financijskom vrijednosnom lancu. Niti jedan dokument koji uđe u tvrtku, čak i ako je u nju zaprimljen u papirnatom obliku, ne zahtijeva ‘fizičku obradu’, nego se digitalizira, ‘putuje’ po tvrtki kroz mojDMS, pri čemu je čitav proces potpuno automatiziran i svaka osoba uključena u njegovu administraciju točno zna gdje je konkretni dokument i u kojoj fazi obrade.
Jednostavno pojašnjeno, ne samo da je ukinuta potreba za postojanjem papira unutar organizacije, nego je, primjerice, nestala i potreba za uredskim prostorom jer je za sve administrativno poslovanje i suradnju između zaposlenika i različitih odjela, dovoljno da imaju internetsku vezu s obzirom na to da se dokumentima može pristupiti s bilo koje lokacije. Jasno je kako se navedenim dobiva veći nadzor nad poslovanjem, a upravo to je poanta automatizacije svih poslovnih procesa” kaže Emer i nadodaje da ne možemo govoriti o automatizaciji, primjerice, proizvodnje, a da rezultate bilježimo manualno i čuvamo ih na papiru.
Zato postoje sustavi za upravljanje digitalnim dokumentima, a u konačnici i elektronički arhiv, odnosno eArhiv gdje, umjesto u prašnjavim skladištima, čuvamo sve ono što nam je važno za poslovanje. “Transformacija nije digitalizacija pojedinog segmenta poslovanja, nego podrazumijeva digitalizaciju svih procesa, jedino tako je moguće ostvariti napredak”, ističe predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun.
Igor Grdić, Country Manager Eastern Europe u Vertivu, smatra da potraga za suvremenim IT rješenjima kontinuirano povećava, a dodatnu povećanu potražnju upravo za načinima upravljanja podataka i poslovnih procesa potaknula je i pandemija.
“Digitalna transformacija tvrtki uzela je pun zamah, gdje na bogatom tržištu klijenti traže dobru ponudu i ekspertizu upravo kako bi ispunili svoje digitalne ciljeve. Mi za naše kupce rješavamo izazove digitalne transformacije svojim bogatim portfeljom rješenja i usluga za napajanje, hlađenje i IT infrastrukturu, uključujući cloud te edge solucije.
Nadalje, pružamo razne prilagodljive i isplative sustave za vođenje digitalnog poslovanja i podatkovnih centara koji su štedljivi što financijski, što prostorno. Time, osim što kupcima pružamo tehnološko rješenja poput podatkovnih centara u obliku rack-zone ili unaprijed konfiguriranih poslužiteljskih rackova i mrežnih ormara, štedimo na troškovima infrastrukture s prilagodljivim dizajnom proizvoda koji se lako hvataju u koštac s digitalnim izazovima koji se mijenjaju iz minute u minutu. Kako razvijate svoje poslovanje, naša se modularna rješenja i dizajni prilagođavaju potrebama u sklopu digitalne transformacije”, tvrdi Grdić.
Jedna od tvrtki čija rješenja pomažu u digitalizaciji poslovanja je I Salesforce. Daria Kulikova, Salesforce Marketing Cloud Architect i direktorica LeverUP Consultinga objašnjava kako Salesforce platforme digitaliziraju procese marketinga, prodaje i komunikacije s kupcima.
“Pomažemo iskoristiti podatke o postojećim i budućim kupcima na najbolji mogući način i time poboljšati poslovne rezultate. Primjerice bili smo angažirani na B2B projektu implementacije Salesforce Marketing Clouda za globalnog proizvođača alata i opreme za sektor građevine. Lansirali smo automatiziranu marketinšku komunikaciju na više od četrdeset tržišta.
Personalizacija komunikacije je vezana za više od stotinu pojedinačnih kriterija, što znači da će ciljana osoba odgovorna za odluku o nabavi koja je provela određeno vrijeme u istraživanju određenih proizvoda i aplikacija, a pritom već ima na raspolaganju određene druge proizvode, primiti prilagođenu email komunikaciju s jednom vrstom sadržaja.
Međutim, osoba koja upravlja timom radnika na terenu i ima natprosječne (negativne) pokazatelje u vraćanju na servisiranje primati će sasvim drugačije informacije, primjerice edukativnog karaktera, i time izbjeći korištenje alata na neispravan način. Pritom AI sustav upravlja frekvencijom slanja komunikacije prema korisniku i pomaže u izbjegavanju ‘zasićenosti’ i ‘nepažnje’ kod primatelja”, tvrdi Daria Kulikova i nadodaje da je rezultat toga primjerice znatno poboljšanje kvalitete leadova koji se šalju account managerima što isto tako znači da je i njihov posao sada postao puno učinkovitiji. Klijentu je uslijed toga značajno porastao broj produljenja fleet management ugovora – a istovremeno su account manageri skratili vrijeme potrebno za prodajni proces.
“Digitalizacija procesa marketinga i prodaje je pomoglo ovoj korporaciji čak i u kriznoj 2020. godini u podizanju značajnog rasta poslovnih rezultata”, tvrdi direktorica LeverUP Consultinga.
Praćenje i optimizacija procesa
Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing u DignetSoftweru, ističe kako njegova tvrtka implementira globalna poslovna rješenja (Microsoft – ERP, LS Retail – maloprodaja, Dynamicweb – e-trgovina) zadnje generacije.
“To su rješenja koja pomažu u kvalitetnijem izvještavanju, jednostavnijem praćenju poslovnih procesa i njihovoj optimizaciji. Dobra su podloga za daljnji razvoj i nadogradnju pametnim tehnologijama kao što su IOT i AI. Imaju dosta široku mogućnost integracije s drugim rješenjima”, kaže Komorčec i nadodaje da su rješenja sama po sebi motor transformacije industrije, a gorivo koje može pokrenuti transformaciju je znanje naših stručnjaka u sinergiji s managementom.
“DignetSoftware je još uvijek mala hrvatska informatička tvrtka, ali radi i ima klijente u preko 30 zemalja svijeta. DignetSoftware je tvrtka koja uči. U svojim međunarodnim aktivnostima, u svom radu s multinacionalnim kompanijama, naši stručnjaci permanentno stječu nova znanja i susreću se s dobrim poslovnim praksama. Prilikom implementacija poslovnih rješenja koja nudimo, pokušavamo implementirati i dobre poslovne prakse s kojima smo se sreli u svijetu”, zaključuje Komorčec.