Tehnologija je značajno oblikovala način na koji funkcioniraju zdravstveni sustavi u razvijenim zemljama, snižavanjem troškova i uvođenjem lepeze inovativnih usluga i dijagnostičkih postupaka, a i Hrvatska može iskoristiti njezine mogućnosti u stvaranju održivog zdravstvenog sustava ne zaboravljajući pritom ljude, poručeno je s panela pod nazivom 'Bolnica 2.0: Može i tehnologija izliječiti hrvatsko zdravstvo'.

"Domaće bolnice su većinom u zadovoljavajućem stanju, iako među njima ima dosta velikih razlika. Puno ih je još u paviljonskom tipu gradnje, sa starom amortiziranom opremom. Ove godine montirano je 6 CT aparata i jedan magnet, a još imamo dva ugovora za magnete do kraja godine, no ima još puno prostora za ulaganja", kaže Dragan Korolija-Marinić iz Ministarstva zdravlja koje je provelo analizu stanja u bolnicama, učinkovitosti postupaka i opreme. 

Privatni kapital
"Stanje na Sv. Duhu je dobro, imamo relativno novu opremu iako uvijek može biti kvalitetnije. Uštede se mogu pronaći u uvođenju novih tehnologija i novim pristupima u liječenju", kaže Dragan Schwarz iz te kliničke bolnice koja je prošle godine uspostavila inovativne načine liječenja radiokirurgijom.Iako je važna, ne može sve počivati na tehnologiji, upozorava Mladen Fogec iz Siemensa. "Tehnologija može samo ubrzati postavljanje dijagnoze, no ključni su liječnici. Ako želite opstati, morate ulagati, Hrvatska se mora priključiti svijetu i razvijati centre izvrsnosti i najboljima omogućiti najbolju moguću dostupnu tehnologiju", kaže Fogec dodajući da Siemens godišnje izdvaja više od 4 milijarde eura u istraživanje i razvoj u kojem radi 28.000 njegovih zaposlenika.

S njegovim mišljenje slaže se i Gordan Lauc iz tvrtke Genos, koji upozorava na to da je najtužnije kad se kupi oprema, a onda stoji. "U Hrvatskoj se apsolutno ne ulaže u ljude ni u edukaciju ni poslije u cjeloživotno učenje. Istu plaću imaju ljudi radili ili ne radili, a trebamo napokon početi razlikovati ljude koji znaju i rade", kaže Lauc. Može li razlike napraviti privatni kapital? "Privatni kapital ponekad može jednostavnije i brže reagirati, ulaganjem u pravu opremu. Moderni aparati omogućuju kraće vrijeme pregleda, ne i manju kvalitetu, čime se smanjuju liste čekanja, ali novom tehnologijom može se ranije otkriti bolest, čime se omogućava brži povratak na posao", ističe Igor Borić iz Specijalne bolnice Sv. Katarina.  

Iako nove tehnologije zahtijevaju golema ulaganja, one kasnije donose donose značajne uštede. "Uspoređujemo li, primjerice, radiokirurgiju i klasičnu kirurgiju, raspon uštede je oko 58 posto kad su posrijedi arteriovenske malformacije. Tehnologija pojeftinjuje određene operacije, ubrzava protok i oporavak. Ako to budemo ignorirali, zdravstvo će stagnirati", upozorava Schwarz. "Bitna je dijagnostika, dok ne znate što trebate liječiti, ne može to ni liječiti. Naš osnovni problem je nedostatak edukacije jer, primjerice, većina doktora kad je studirala nije se učilo o molekularnoj dijagnostici", kaže Lauc. "Mi smo pri dnu EU, ali to je opet vrh svijeta, no trebamo težiti biti bolji. Može li Hrvatska postati poznata i centar medicine? Imamo potencijal, ali ne možemo biti najbolji u svemu, moramo pametno fokusirati resurse. Problem je što nemamo realne kriterije mjerenja, nije najbolji onaj tko je više u novinama, moramo se uspoređivati globalno", kaže Lauc dodajući da su trenutno u njegovom laboratoriju na usavršavanju jedan Kinez te jedan Rus.

Fogec upozorava na to da Hrvatska, što se tiče tehnologije, još nosi posljedice odluka iz 90-ih. "Zahtjevi za tehnologijom su dosta uniformni, to ide još od 90-ih, kad se nabavljao komplet 20 CT uređaja, čime se ušlo u ritam da se oni zanavljaju svakih sedam godina. To nije dobro jer u jednom trenutku sva dijagnostika CT-a nađe se istodobno na niskoj razini i treba napraviti razliku i vidjeti treba li ih sve nabavljati u isto vrijeme", kaže Fogec dodajući da se ta praksa polako mijenja, što se vidi po novim tenderima. 

Uzor drugima 
Kako bi trebala izgledati bolnica 21. stoljeća? "Bila bi to moderna zgrada, energetski učinkovita, s novom opremom koja manje zrači. U njoj su zaposlenici dobro motivirani, nije im teško ostati dulje jer su za to dobro plaćeni, a 'workflow' je izvanredno posložen i informatika sve to prati. Tome svi težimo", kaže Dragan Korolija-Marinić. Borić pak dodaje da bi takva bolnica trebala imati dobru komunikaciju unutar Hrvatske, kao i prema svijetu, inače se ne može zvati suvremenom bolnicom 21. stoljeća. "Treba nam tehnologija, ali i transfer znanja. On postoji, ali nije dovoljno intenzivan". "Inovacija podrazumijeva poboljšavanje ljudskih života i često je bazirana na tehnologiji, ali ovisi o ljudima", kaže Jürgen Jost iz Philipsa.

Kompanija u SAD-u testira 'hospital to home' tehnologije, da su ljudi bolnicama povezani mobilnim uređajima, što rezultira kraćim boravkom u bolnici, nižom smrtnosti, pa zdravstvo po mjeri evidentno ima svoje primjene. Iako je medicina humana znanost, zdravstvo je zapravo industrija i pitanje je može li ono pridonijeti gospodarskom rastu? "Može, naravno. Kad realiziramo projekte u pripremi, bit će to vrijednost između dvije i tri milijarde kuna, što je oko jedan posto vrijednosti BDP-a, a kad bi i druga ministarstva imala takve rezultate, imali bismo rast BDP-a deset posto", kaže Korolija-Marinić.

Hrvatska je pri vrhu smo Europe po informatizaciji zdravstvenog sustava, imamo dobro educirani zdravstveni kadar koji se kontinuirano usavršava, postoji interakcija, iako ona mora biti jača i intenzivnija. Upravo je medicinska znanost najjači dio domaće znanstvene produkcije u svijetu. "Moramo biti realni i izbjegavati površne ocjene premda uvijek može biti bolje", zaključuje Korolija-Marinić.