IT stručnjaci u nekoliko su navrata krizu uzrokovanu pandemijom novog koronavirusa opisali kao “sreću u nesreći” jer je s njom porasla i svijest o važnosti i potrebi digitalne transformacije, kao i pitanje hoćemo li za sličnu krizu u budućnosti biti digitalno spremni. Ovim se temama kroz istraživanje bavila hrvatska konzultantska tvrtka Apsolon koja je drugu godinu zaredom izradila Hrvatski digitalni indeks (HDI), koji je, prikupivši podatke od 300 hrvatskih poduzeća (43 velikih i 257 srednjih) iz pet velikih skupina djelatnosti (poljoprivreda, proizvodnja, građevinarstvo, trgovina i usluge) pokrio stanje digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj, digitalnu spremnost, digitalnu strategiju i interne procese te utjecaj digitalne transformacije na poslovanje. Premda je u Hrvatskoj svijest o digitalnoj transformaciji sve veća i kontinuirano se razvija kvalitetan dijalog, podaci istraživanja pokazuju da Hrvatska ne razumije dovoljno digitalnu transformaciju, da mnoga poduzeća nemaju digitalnu strategiju dok digitalna transformacija nije na vrhu liste prioriteta.
Važno je najprije smjestiti Hrvatsku na europsku i svjetsku kartu digitalnog napretka. Na IMD svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti Hrvatska je tek 51. od 63 zemlje, dok se prema DESI indeksu koji prati napredak u području digitalizacije nalazimo na 20. mjestu od 28 članica EU. Pritom najslabije rezultate ostvarujemo u području povezivosti i digitalnih javnih usluga zato što je usluga javnog sektora još uvijek analogna i nije orijentirana korisniku, a najbolje u integraciji digitalnih usluga i u području ljudskog kapitala.
No interes i svijest o važnosti i potrebi rastu, a tomu u prilog ide i činjenica da je od 20 milijardi eura, koliko ćemo imati na raspolaganju za novo programsko razdoblje iz EU, digitalizacija jedan od ključnih prioriteta koji će se financirati. Rezultati su pokazali da, iako svijest i interes u blago rastu, poduzeća ne razumiju što sve digitalna transformacija obuhvaća i često je poistovjećuju s digitalizacijom; čak 76 posto poduzeća transformaciju povezuje s unapređenjem postojećih digitalnih poslovnih modela umjesto razvoja novih. Digitalna transformacija odnosi se i na nove digitalne ponude, integraciju i optimizaciju sustava te jačanje digitalnih kapaciteta zaposlenika kroz treninga i edukacije. No, ovogodišnji rezultati pokazuju pomak – ispitanici su optimističniji i stanje digitalizacije u hrvatskom gospodarstvu ocijenili su s 2,52 (prošle godine 2,29), a pripremljenost Hrvatske za digitalizaciju u budućnosti s 2,70 (prošle godine 2,34).
No i unatoč svjesnosti digitalna transformacija i dalje u većini poduzeća nije na vrhu liste prioriteta – u 44 posto njih je tek jedna od deset tema po važnosti, u 37,1 posto poduzeća jedna od tri teme (prošle godine 29,7), a najvažnija je tema tek u 4,1 posto poduzeća. Predsjednica Uprave Apsolona Nataša Ćurić Martinčević istaknula je kako su tvrtke koje su ranije počele s digitalnom transformacijom krizu dočekale spremnije i tijekom lockdowna su mogle normalno raditi. “U našem istraživanju tvrtke su navele da im je najveći problem tijekom lockdowna bila komunikacija s klijentima i dobavljačima. I upravo je komunikacija i kolaboracija, koja uključuje i internu i eksternu komponentu, jedan od ključnih segmenata digitalne transformacije. Dosta smo čitali o primjerima tvrtki koje su u jeku pandemije otvorile web shopove, lansirale proizvode prilagođene pandemiji, omogućile zaposlenicima 100% rad od doma i slično, te se ponekad stječe dojam da su te tvrtke u mjesec dana uspjele osmisliti i lansirati sve te projekte. No, važno je razumjeti da su to tvrtke koje su već napredovale u svojoj transformaciji, i u smislu agilne organizacije koja se brzo prilagođava promjenama, i u smislu digitalizacije i optimizacije internih procesa i sustava”, ističe Ćurić Martinčević.
Odgovornost za transformaciju
Pozitivne trendove digitalne svijesti potvrđuju podaci da je najčešći nositelj odgovornosti za digitalnu transformaciju predsjednik uprave (u 39,2 posto poduzeća), a ne IT odjel. Većina ispitanika smatra kako digitalna transformacija neće donijeti smanjenje broja zaposlenika već da otvara prilike za nove poslovne modele i nove digitalne usluge. Očekuju posljedice uspješne ili neuspješne transformacije u manje od tri godine, a njih 60 posto smatra da će najveći utjecaj digitalna transformacija imati na zaposlenike. Među najizraženijim rezultatima digitalne transformacije istaknuli su digitalizaciju poslovnih procesa (49,6 posto), efikasnost/niže troškove optimizacijom poslovnih procesa (48,5 posto) te korištenje novih tehnologija/trendova tržišta (45,2 posto). S druge strane, kao temeljne prepreke digitalnoj transformaciji ispitanici su naveli novac, fokus na postojeće prioritete poslovanja i nedostatak vremena za provođenje digitalne transformacije
Digitalna strategija
Za digitalnu budućnost Hrvatske važne su političke mjere – čak 89 posto ispitanika, 9 od 10 poduzeća, smatra da je digitalizacija administracije važna, a 72,8 posto ispitanika smatra da bi prioritet trebala biti digitalna izobrazba u školstvu te izgradnja širokopojasne mreže (broadband). Ključan preduvjet za uspješnu digitalnu transformaciju je i digitalna strategija, gdje Hrvatska ne kotira dobro jer razvijenu strategiju ima tek 17,7 posto poduzeća, uglavnom velikih, dok je 57,2 posto ispitanika tek planira razviti. Njih 25,1 je ne namjerava razviti, a mahom je riječ o srednjim poduzećima. Važno je upozoriti kako je broj tih poduzeća od lani porastao za 5,4 posto. “Početak svega imati jasnu korporativnu strategiju, dakle viziju, ciljeve i smjer kuda organizacija ide. U sklopu korporativne strategije ili u odvojenom dokumentu treba biti jasno definirana digitalna strategija, konkretne potrebe, kako internih korisnika tako i klijenata te konkretni projekti. Treba odabrati pravi miks ulaganja u internu učinkovitost i u iskustvo klijenata te napraviti tzv. roadmap. Od tuda svakako treba početi. Drugo na čemu intenzivno treba raditi je promjena mentalnog sklopa, odnosno razvijanje agilne organizacijske kulture koja se ne boji promjena, koja eksperimentira i neumorno razmišlja o tome kako možemo bolje. Na neki način je korporativna strategija mozak, a organizacijska kultura srce digitalne transformacije. Glavni problem je što puno tvrtki počinje od ‘repa’, odnosno od nabave digitalnog rješenja, npr. ERP-a, CRM-a itd., i tu nastaju problemi, odnosno gubi se vrijeme, odabere se pogrešna tehnologija, zaposlenici se razočaraju, a kompleksnost poslovanja se povećava umjesto da se smanjuje”, upozorava Ćurić Martinčević.
