Poduzetnik se ne rađa. Biti poduzetnik je nešto što se uči. Učenje poduzetničkih vještina danas je, pak, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, mnogo lakše no što je ikada bilo. Istovremeno u poduzetničkom je prostoru sve veća “gužva”, pa će uspjeh ovisiti o nekoliko bitnih stvari.

Naravno, čarobni štapić za uspjeh – ne postoji. Tako za Poslovni dnevnik govori Paul Cheek, profesor uz čije se ime vežu brojni epiteti. On je tehnološki poduzetnik, softverski inženjer, poslovni savjetnik, izvršni direktor Martin Trust Centra za MIT poduzetništvo te stariji predavač na MIT Sloan School of Management.

U intervju govori o važnosti poduzetničkog učenja koje je na MIT-u integrirano u inženjerske studije, a što je u Hrvatskoj još uvijek znanstvena fantastika. Govori i o utjecaju AI-a na pokretanje poslovanja ili startupa. U konačnici ovaj je profesor razvio AI alat Orbit koji u samo nekoliko sekundi ideju pretvara u poslovni plan.

Cheek će uskoro doći u Hrvatsku te će u sklopu MIT Bootcamps programa Innovation Leadership, koji u Hrvatsku prvi put dolazi zahvaljujući Sveučilištu Algebra, učiti poduzetnike i menadžere kako uspješno poslovati.

Može li obrazovni sustav doprinijeti razvoju poduzetništva u zemlji?
Svijetu treba više poduzetnika. Obrazovni sustav je najbolji način za povećanje raširenosti poduzetničkog razmišljanja u zemlji. Počevši od rane dobi, obrazovanje o poduzetništvu može pomoći u usađivanju bitnih poduzetničkih vještina poput promišljenog preuzimanja rizika, kreativnog rješavanja problema i kritičkog razmišljanja.

Međutim, poduzetništvo se ne može samo učiti u učionici. Važno je da su sustavi obrazovanja o poduzetništvu osmišljeni tako da studenti imaju priliku primijeniti ono što nauče u praksi. To može biti putem inkubatora, startup akceleratora, stažiranja i drugih dodatnih ili izvanškolskih programa.

Jedan sjajan primjer za to je partnerstvo između Sveučilišta Algebra i MIT Bootcampsa kroz koje se obrazovanje o poduzetništvu donosi u Hrvatsku putem Innovation Leadership Bootcamp programa.

Na MIT-u se poduzetništvo podučava kroz kolegij New Enterprises već 63 godine, a obrazovanje o poduzetništvu prošireno je izvan učionice kroz izvannastavne programe poput delta v, MIT-ovog startup akceleratora. Koliko je uspješnih poduzetnika izašlo iz vaših programa i možete li dati neke primjere?
Tijekom proteklih 63 godine kolegij New Enterprises na MIT-u, zajedno s izvannastavnim programima poput delta v, značajno je doprinio razvoju uspješnih poduzetnika. Posebno je program delta v bio ključan u pokretanju brojnih utjecajnih startupova, što potvrđuje sveobuhvatna studija programa tijekom 10 godina.

Od njegovog osnivanja 61 posto od 181 projekta delta v, osnovanih od 692 poduzetnika, postali su tvrtke koje i dalje postoje ili su akvizirane. Ako pogledamo proteklih pet godina taj se postotak povećava na 69 posto. Važno je napomenuti da je 89 posto tih tvrtki usklađeno s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Neki od primjera uključuju BioBot Analytics koji koristi epidemiologiju otpadnih voda kako bi stvorio podatke za javno zdravlje. Tu je i Infinite Cooling koji je inovirao tehnologiju za uštedu vode u elektranama te LiquiGlide poznat po svojoj revolucionarnoj tehnologiji premaza koja omogućuje viskoznim tekućinama da klize lako te tako smanjuju otpad i poboljšavaju učinkovitost proizvoda. Ovi startupi ne samo da prikazuju inovativni duh koji se njeguje na MIT-u već ističu i praktični utjecaj koji ovi pothvati imaju na različite industrije i društvene izazove.

Ovi primjeri predstavljaju samo djelić poduzetničkih pothvata njegovanih kroz fokusiran pristup obrazovanju o poduzetništvu na MIT-u što pokazuje učinkovitost integriranja praktičnog iskustva s akademskim učenjem.

U Hrvatskoj, na primjer, obrazovanje o poduzetništvu nije široko rasprostranjeno. Tečaj o poduzetništvu rezerviran je samo za one koji studiraju ekonomiju. Dakle, ako studirate računalstvo ili strojarstvo u Hrvatskoj, nećete učiti o poduzetništvu (jednostavno to nije u kurikulumu). Treba li to promijeniti?
Osnovni problemi u društvu zahtijevaju rješenja koja razvijaju i komercijaliziraju poduzetnici koje predstavljaju timovi s komplementarnim vještinama. Obrazovanje o poduzetništvu trebalo bi biti inkluzivno za sve discipline kako bi se potaknulo stvaranje poduzetničkih timova. Svaki bi poduzetnik trebao imati svoju specijalnost, ali trebamo poduzetnike koji imaju različite vještine.

Primjerice, inženjeri mogu imati velike koristi od poduzetničkog načina razmišljanja i različitih vještina. Poduzetništvo može osnažiti inženjere da stvaraju veću vrijednosti od očekivane s obzirom na resurse koje kontroliraju. Ne tražimo da se oduzima obrazovanje u područjima poput računalstva ili strojarstva – samo ga treba nadopuniti poduzetništvom.

Na MIT-u prepoznajemo važnost te integracije zbog čega smo pokrenuli program certificiranja poduzetništva u suradnji s MIT-ovom Školom inženjerskih znanosti. Taj program je osmišljen kako bi osposobio studente iz neposlovnih disciplina, poput računalstva i strojarstva, da razmišljaju na poduzetnički način te im dao potrebne vještine za inoviranje i vođenje u područjima u kojima djeluju.

Kurikulum pruža osnovu u ključnim područjima poduzetništva, uključujući prepoznavanje prilika, razvoj proizvoda i inovaciju poslovnog modela te tako priprema inženjere da pokrenu vlastite poslovne pothvate ili da inoviraju unutar postojećih organizacija.

Je li poduzetništvo isključivo rezervirano za one koji su spremni preuzeti rizik i imaju tu posebno crtu, kako se često vjeruje, ili možemo naučiti biti poduzetnici?
Svatko može naučiti biti poduzetnik i iskoristiti svoja znanja kako bi imao utjecaj u svijetu. Ideja da je poduzetništvo isključivo rezervirano za one koji su skloni riziku ili imaju poduzetnički gen je zavaravajuća. Demistifikacijom procesa poduzetništva i čineći ga dostupnim putem obrazovanja možemo osnažiti veći broj pojedinaca da kreativno i učinkovito doprinose svojim gospodarstvima i društvima.

Govori se mnogo o utjecaju generativne umjetne inteligencije na različite aspekte života i poslovanja. No, kako će utjecati, ili već utječe, na pokretanje poslovanja i ulazak u poduzetništvo?
Generativna umjetna inteligencija uvelike oblikuje poduzetnički krajolik donoseći transformacijsku eru u načinu pokretanja i upravljanja tvrtkama. Ova tehnologija demokratizira pristup visokokvalitetnim, sveobuhvatnim resursima za poslovno planiranje, omogućavajući većem broju pojedinaca da se upuste u poduzetničke pothvate s alatima i uvidima koji su nekada bili manje dostupni.

Taj napredak ne svodi se samo na jednostavniju izradu poslovnih planova. On potiče konkurentnije, inovativnije okruženje u kojem poduzetnici prioritetno moraju razumjeti tržište, efikasno voditi timove i ovladati taktičkim vještinama potrebnim za pretvaranje strateških planova u uspješne operacije. Rezultat je pomak u poduzetničkoj paradigmi jer dolazi do ubrzanja procesa stvaranja inovacija pa ključnom postaje sposobnost brze prilagodbe.

Ova revolucija u poduzetništvu ne odnosi se samo na tehnologiju generativne umjetne inteligencije, već na izjednačavanje uvjeta igre zato što omogućuje većem broju ljudi da pretvore inovativne ideje u održive tvrtke. Šire implikacije uključuju povećanu konkurenciju, bržu inovaciju i potrebu za kontinuiranom prilagodbom među postojećim tvrtkama.

Na webinaru uoči MIT Bootcampa na Algebri u Hrvatskoj prezentirali ste zanimljive informacije o velikom rastu poduzetnika, posebno startapa. Postotak onih koji ulaze u poduzetništvo danas je 0,36 posto. Usto, umjetna inteligencija znatno olakšava pretvaranje ideje u realan poslovni plan. Razvili ste i alat Orbit koji to omogućuje u samo nekoliko sekundi čime se početni proces ulaska u poduzetništvo značajno olakšava. Kažete i da će konkurencija biti veća i jača. Ali što će biti ključno za poduzetnički uspjeh?
Napredak u umjetnoj inteligenciji, poput razvoja alata Orbit na MIT-u, značajno je pojednostavio prijelaz od koncepta do detaljnog poslovnog plana, demokratizirajući pristup poduzetničkom krajoliku intenzivirajući konkurenciju. Unatoč tim tehnološkim naprecima, ne postoji “čarobni štapić” za poduzetnički uspjeh.

Uspjeh u sve napučenijem i konkurentnijem okruženju ovisit će o sposobnosti poduzetnika da postavi prioritete tako da najbolje iskoristi svoja dva najdragocjenija resursa: vrijeme i novac. Često poduzetnici troše dragocjeno vrijeme i novac slijedeći neučinkovit ili neefikasan redoslijed operacija.

U svojoj novoj knjizi “Disciplined Enterpreneurship: Startup Tactics” predstavljam redoslijed operacija za poduzetnički proces. Okvir za taktike startupa osmišljen je tako da poduzetnike vodi prema validaciji tržišta i kupaca koji su spremni platiti za proizvod koji još ne postoji, a sve kako bi povećali šanse da njihov proizvod kupci uistinu i koriste.

Koji su najčešći problemi s kojima se danas suočavaju poduzetnici?
Najčešći problemi s kojima se danas suočavaju poduzetnici ostaje u njihovim timovima. Tim je najvažniji dio bilo kojeg novog poduzetničkog pothvata i kao takav mora biti prioritetan. Kada je vrijeme ograničeno na putu prema uspješnoj komercijalizaciji i razvoju ključna je predanost osnivačkog tima.

Mnogi poduzetnici imaju poteškoća u početnom pronalaženju svojeg tima, ali problemi često nastaju i kod već formiranih timova. Važno je da poduzetnici razumiju kako će se njihov tim ponašati ne samo kada stvari idu dobro, već kada naiđu na izazove u poslovanju koji zahtijevaju zajedničko djelovanje, a ne sukob.

Osim što ste predavač i poslovni savjetnik, vi ste i poduzetnik. Suosnivač ste tvrtke Oceanworks čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada. U svijetu koji se suočava s velikim klimatskim problemima kakva će biti uloga poduzetnika?
U svijetu koji se suočava s ozbiljnim klimatskim izazovima poduzetnici imaju odgovornost pronaći odgovarajuću ravnotežu između svrhe i profita. Poduzetnici trebaju poticati tehnološke inovacije, ali isto tako osigurati da se te inovacije komercijaliziraju. To obično zahtijeva početni kapital koji se mora vratiti kroz budući profit. Balansiranje tog budućeg profita s ciljem tvrtke izuzetno je važno ne samo za provedbu, već i za nastavak inoviranja. Također, glavne klimatske probleme s kojima se suočavamo neće riješiti samo jedna tvrtka ili jedan poduzetnik. Poduzetnici se moraju udružiti te gledati na druge ne kao na konkurente, već kao na suradnike.