Uključivanje hrvatskog IT sektora kao jedne od vertikalnih osi Strategije pametne specijalizacije ne samo da će omogućiti nove investicije za inovacije i razvoj kroz financiranje iz fondova EU, već će pridonijeti rastu i razvoju čitavog hrvatskog društva te zadržati domaću pamet koja svoje prilike danas gleda izvan Hrvatske.
Najveći izazov u tom procesu bit će pronalazak stručnih kadrova, a država treba dodatno omogućiti razvoj infrastrukture, kao i razviti kriterije za odabir projekata koji će se podupirati”, istaknuli su sudionici panel diskusije o tranziciji IT-a iz horizontale u vertikalu.
Od vrata do vrata
Prema Strategiji pametne specijalizacije (S3), IT sektor napokon će postati vertikalna os. O tome što će to značiti za razvoj novih digitalnih proizvoda, za povlačenje dodatnih sredstava EU fondova, za edukaciju i zapošljavanje te za razvoj sofisticiranih digitalnih vještina na prvom panelu konferencije govorili su predstavnici vodećih kompanija za razvoj digitalnih rješenja, inovacije i infrastrukturu.
Sanja Svilokos, članica uprave za poslovanje tvrtke In2 istaknula je veliku potrebu da Hrvatska kao zajednica krene stvarati uvjete da se ovi procesi počnu događati sustavno, čime će se ublažiti i manjak IT stručnjaka s kojima se industrija suočava.
“Naši jednorozi su i dalje stvar ideja i entuzijazma pojedinaca, a ne sustava, i pitanje je koliko je takvih ideja ostalo nerealizirano zato što sustav ne postoji. Dostupnost europskog novca bit će jako važna da pronađemo nove resurse kojima ćemo realizirati te ideje”, kazala je Svilokos.
Berislav Lastrić, ICT Program Manager u A1 Hrvatska istaknuo je da su telekomi, iako najvećim dijelom pružaju horizontalnu uslugu, spremni za iskorak u kojem će nuditi vertikalna rješenja, odnosno produkte koje će opet nuditi kao usluge. U vertikalizaciji vidi i rješenje za jačanje kadrova te bolju povezanost.
Drago Cmuk, direktor CADCAM Group upozorio je da se u Hrvatskoj ICT i dalje banalizira, ne angažiraju se stručnjaci, a podaci koji se prikupljaju praktički se bacaju jer se ne iskorištavaju. Usto, dosad nije bilo okruženja za realizaciju ideja koje ne moraju nužno biti spektakularne da se pretvore u dobar posao, a primjer je platforma Uber.
“Moramo ići od vrata do vrata i uvjeravati da su naši proizvodi ključni kako bi se povećala produktivnost ili smanjili troškovi poslovanja. Također, na tržištu je puno loših proizvoda i trebat će dobro paziti na kriterije kod bespovratnih potpora”, kazao je Cmuk. Jurica Franetović, Sales Director Telecom za CSE regiju u američkoj kompaniji Vertiv istaknuo je kako je u pandemiji njihova kompanija privukla jako velik interes.
Radi se o jednom od vodećih globalnih dobavljača digitalne infrastrukture i rješenja za kontinuitet poslovanja koji je lani otvorio novi proizvodni pogon za integrirana modularna rješenja u Rugvici kod Zagreba.
Potencijal mladih
“Digitalna transformacija funkcionira ako funkcionira infrastruktura, i ako država napravi okruženje, imat ćemo i transformaciju i privući ćemo stručnjake”, kaže Franetović.
Slavko Vidović, ravnatelj ILBA akademije istaknuo je da Hrvatska ima priliku da se digitalna rješenja konačno krenu spajati s drugim djelatnostima, kako bi se potaknuo razvoj pametnih industrija. Tomislav Jukić, član Uprave, mStart istaknuo je da oni nemaju problem s kadrovima. Tvrtka je sa 100 došla na 400 ljudi.
“No, osiguranjem lakšeg pristupa fondovima Hrvatska ima priliku stvoriti okvir za rad mladih ljudi koji ga sad traže u inozemstvu. Ispune li tu potrebe, mogli bi učiniti puno za ovo društvo”, kaže Jukić.
