Krenulo je suđenje američkog pravosuđa protiv Googlea, jedne od najvećih tehnoloških firmi na svijetu. Premda će rezultati suđenja biti relevantni samo za američku jurisdikciju, presuda će biti relevantna i za ostatak svijeta.

Nakon prvog ročišta jasno je da će se Google braniti argumentom da su jednostavno bolji od drugih, a ne monopolisti te da vlada ustvari želi da korisnici koriste lošije proizvode.

Pravosuđe tvrdi da se Google umjetno i lažno drži kao broj jedan tražilica te da su namjestili svoju poziciju tako da ljudi upravo njihovu tražilicu moraju koristiti jer je prvu vide. Na taj način su, kažu nadalje, htjeli pregaziti konkurenciju.

Tražilice i web preglednici i inače su popularna tema. Prisjetimo se da je pravosuđe dobilo antimonopolističku presudu protiv Microsofta i činjenice da su uz Windowse besplatno dali svoj browser Internet Explorer (kojeg je danas u potpunosti zamijenio Edge). Pravosuđe je posebno isticalo vezu aktualnog slučaja s tim velikim slučajem kojega je Microsoft izgubio.

Je li nam Google nametnut?
Napravio sam malu anketu u svom akademskom okruženju. Istraživanje provedeno na prigodnom uzorku pokazalo je da bi publika jednoglasno tražila Google tražilicu da im bude default, no to ustvari i ne mora biti relevantno. Vjerujem da je prema prepoznatljivosti brenda Google tu uistinu u prednosti.

Ipak, američkom pravosuđu sumnjiv je deal između Googlea i Applea, odnosno Safarija. Naime, Google svoju poziciju da bude zadana tražilica na iPhone uređajima godišnje plaća 20 milijardi dolara, kako tvrdi Google Search, odnosno “više od 10 milijardi”, kako tvrdi pravosuđe. Osim toga, od proizvođača Android telefona traži povlaštenu poziciju svoje aplikacije.

Tužba je upućena na mišljenje optužnice da je Google 2010. krenuo sam sa serijom poslovnih dogovora s Appleom i Mozillom da postane njihova default tražilica, što znači da su koristili monopolističke prakse da ih uzdignu iznad njihove konkurencije Binga i Yahooa. Bing je čak preživio zbog podrške njihove majčinske tvrtke Microsoft koji su inzistirali na tražilici dok je Yahoo ustvari mijenjao poslovnu strategiju.

Dok je Bingova priča nešto plića, podsjetimo se da je Yahoo bio pretraživački div krajem devedesetih sa ujedno najpopularnijim besplatnim web mailom. Ipak, Google je ubrzo počeo nuditi istu uslugu jeftinije i brže pa Yahoo nije imao šanse. Brzo se prebacio na viralne vijesti, vrijeme i slične usluge da bi bolje prodao marketinški prostor i od 2017. funkcionira kao dio Verizona – jednog od tri vodeća davatelja usluga interneta u Americi.

Google je u toj niši Internet oglašavanja i prodaje oglasnog prostora neprikosnoven u Americi, ali ipak polako gubi dio kolača od Facebooka i Amazona, a u budućnosti i od Snapchata i Tik Toka.

Kako je Google tražilica rasla, tvrdi američko pravosuđe, prikupljanjem ogromnog broja podataka od korisnika bili su u boljoj poziciji od drugih da štite svoju monopolističku poziciju. Kada ih je na otvaranju suđenja tužilaštvo prozvalo za monopol, kao u slučaju Microsofta, Googleova obrana je tvrdila da je situacija neusporediva sa Google Searchom i Internet Explorerom jer su korisnici i u situaciji kada su imali izbora preferirali Google.

Do sada je ispitano preko 150 ljudi, dokumenti o slučaju broje preko milijun stranica, a sam slučaj tek sada ide na sud.

Rastezanje divova
Američko pravosuđe voli rastezati velike tech divove po sudovima radeći tako od njih primjer drugima. Osim legendarnog suđenja Microsoftu, kojeg je ovaj gigant izgubio, sjetimo se tužbe FTC-a (Federalne trgovinske komisije) protiv Facebooka koji je pokušao uvjeriti sud da Facebook (danas Meta) mora prodati udjele u Instagramu i WhatsAppu.

Ova tužba iz 2021. za ilegalnu monopolizaciju je pala zbog nedostatka dokaza te je Facebook nastavio sa svojim poslovanjem. Svakako, ovo je za sada najozbiljnija optužnica protiv Googlea i uistinu ozbiljan test za američku pravnu državu. Ovakve tužbe prema velikim tech kompanijama su više-manje pokazivale ono što su sociolozi poput Manuela Castellsa govorili – države će slabiti svoju moć prema tehnologiji i tehnološkim firmama.

Navedene procese, s druge strane, država pokušava barem usporiti. Ipak, ako ćemo uzeti za primjer slučaj Internet Explorera, može se reći da se nakon osuđujuće presude Microsoftu otvorio put tvrtkama poput Googlea i Applea stvorivši se tako kompetitivniji prostor za nove igrače na području, bez oduzimanja prava Microsoftu da ostane jedan od ključnih igrača. Očekuje se kako će u ovoj uistinu dramatičnoj sudskoj bitci ključna biti svjedočenja Alphabetovog (Google) izvršnog direktora Sundara Pinchaija, kao i šefova Applea i ostalih divova industrije.

Treba ipak reći da je Pinchai u Googleu od 2004. te je više bio zadužen za inovacije na Google Chromeu, Driveu, Gmailu i Google Mapsima. Ali, kao prvi čovjek tvrtke od 2015. bio je upućen u sve navedene događaje u optužnici, a posebno je bio zadužen za Android operativni sustav.

Tako je vjerojatno igrao i ključnu ulogu u pozicioniranju Google pretraživača i Google Playa u operativni sustav. Bilo kako bilo, “sudbina interneta” kako kažu tužitelji iz antitrust odjela ministarstva pravosuđa bit će prema najavama odlučena u dva i pol mjeseca. Tada će postati jasnije koliko je tužba koja je predana još u desetom mjesecu 2020. u pandemijskom okruženju držati vodu za tužitelja.